Boleslav III. Krivousti: razlika između inačica
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
Oktobar? Promijenio u listopad Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Pomnik Bolesława III Krzywoustego.JPG|right|thumb|266px|[[Spomenik Bolesławu III Krivoustom u Płocku]]]] |
[[Datoteka:Pomnik Bolesława III Krzywoustego.JPG|right|thumb|266px|[[Spomenik Bolesławu III Krivoustom u Płocku]]]] |
||
[[Datoteka:Polska 1102 - 1138.png|right|thumb|266px|Poljska za vrijeme Bolesława III Krivoustog]] |
[[Datoteka:Polska 1102 - 1138.png|right|thumb|266px|Poljska za vrijeme Bolesława III Krivoustog]] |
||
'''Bolesław III. Krivousti''' ([[poljski]] '''Bolesław III Krzywousty'''}}) (20. kolovoza 1086.<ref>[[Oswald Balzer]] navodi 1086. kao godinu rođenja, temeljenu na najstarijim poljskim izvorima: ''Roczniki Świętokrzyskie'' i ''Rocznik kapitulny krakowski''; O. Balzer: ''Genealogia Piastów'', p. 119.</ref><ref>K. Jasiński: ''Rodowód pierwszych Piastów'', Poznań: 2004, pp. 185–187. {{ISBN|83-7063-409-5}}.</ref> – 28. |
'''Bolesław III. Krivousti''' ([[poljski]] '''Bolesław III Krzywousty'''}}) (20. kolovoza 1086.<ref>[[Oswald Balzer]] navodi 1086. kao godinu rođenja, temeljenu na najstarijim poljskim izvorima: ''Roczniki Świętokrzyskie'' i ''Rocznik kapitulny krakowski''; O. Balzer: ''Genealogia Piastów'', p. 119.</ref><ref>K. Jasiński: ''Rodowód pierwszych Piastów'', Poznań: 2004, pp. 185–187. {{ISBN|83-7063-409-5}}.</ref> – 28. listopada 1138.) bio je knez [[Poljska|Poljske]] od 1107. do smrti. Bio je jedini sin kneza [[Władysław I Herman|Wladyslawa I Hermana]] i njegove prve supruge [[Judith od Češke|Judith]], kćeri češkog kneza [[Vratislav II od Češke|Vratislava II]]. |
||
Bolesław je mladost proveo boreći se za prevlast sa svojim starijim polubratom [[Zbigniew od Poljske|Zbigniewom]]; ostatak vladavine je nastojao politički ujediniti poljske zemlje i zaustaviti prijetnju proširenja [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] na istok i njenih saveznika, prije svega [[Češka|Češke]]. Kao i njegov prethodnik [[Bolesław II. Smjeli]], vanjsku politiku je temeljio na dobrim odnosima sa susjednom [[Mađarska|Mađarskom]] i [[Kijevska Rusija|Kijevskom Rusijom]] koje je jačao kroz brakove i vojnu suradnju. Drugi važan politički cilj bilo je [[pokrštavanje Pomeranije]], koju je omogućio pripojivši [[Pomeranija|to područje]] svojoj zemlji u razdoblju 1102.–1122. Nakon toga je od 1123. biskup [[Otto od Bamberga]] mogao nastaviti pokrštavanje. Bolesław III. je također nastojao očuvati nezavisnost [[nadbiskupija Gniezno|nadbiskupije Gniezno]]. Međunarodni položaj Poljske je dodatno ojačao pobjedu u ratu s njemačkim carem 1109. Također je uspio povećati poljske teritorije. Boleslav je, s druge strane, poznat i po oslijepljivanju svog brata Zbigniewa - činu zbog kojeg je bio nakratko ekskomuniciran i morao činiti pokoru. Njegov posljednji, a po posljedicama vjerojatno i najvažniji čin bio je [[Testament Bolesława III Krivoustog|testament zvan "Zakon o nasljeđivanju"]] kojim je zemlju podijelio među sinovima, a što je dovelo do skoro 200 godina feudalne fragmentacije poljske države. Usprkos toga, Boleslav je sve do 19. stoljeća među Poljacima postao uzorni vladar i simbol nacionalnih težnji. |
Bolesław je mladost proveo boreći se za prevlast sa svojim starijim polubratom [[Zbigniew od Poljske|Zbigniewom]]; ostatak vladavine je nastojao politički ujediniti poljske zemlje i zaustaviti prijetnju proširenja [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] na istok i njenih saveznika, prije svega [[Češka|Češke]]. Kao i njegov prethodnik [[Bolesław II. Smjeli]], vanjsku politiku je temeljio na dobrim odnosima sa susjednom [[Mađarska|Mađarskom]] i [[Kijevska Rusija|Kijevskom Rusijom]] koje je jačao kroz brakove i vojnu suradnju. Drugi važan politički cilj bilo je [[pokrštavanje Pomeranije]], koju je omogućio pripojivši [[Pomeranija|to područje]] svojoj zemlji u razdoblju 1102.–1122. Nakon toga je od 1123. biskup [[Otto od Bamberga]] mogao nastaviti pokrštavanje. Bolesław III. je također nastojao očuvati nezavisnost [[nadbiskupija Gniezno|nadbiskupije Gniezno]]. Međunarodni položaj Poljske je dodatno ojačao pobjedu u ratu s njemačkim carem 1109. Također je uspio povećati poljske teritorije. Boleslav je, s druge strane, poznat i po oslijepljivanju svog brata Zbigniewa - činu zbog kojeg je bio nakratko ekskomuniciran i morao činiti pokoru. Njegov posljednji, a po posljedicama vjerojatno i najvažniji čin bio je [[Testament Bolesława III Krivoustog|testament zvan "Zakon o nasljeđivanju"]] kojim je zemlju podijelio među sinovima, a što je dovelo do skoro 200 godina feudalne fragmentacije poljske države. Usprkos toga, Boleslav je sve do 19. stoljeća među Poljacima postao uzorni vladar i simbol nacionalnih težnji. |
||
Inačica od 7. veljače 2020. u 12:15
Bolesław III. Krivousti (poljski Bolesław III Krzywousty}}) (20. kolovoza 1086.[1][2] – 28. listopada 1138.) bio je knez Poljske od 1107. do smrti. Bio je jedini sin kneza Wladyslawa I Hermana i njegove prve supruge Judith, kćeri češkog kneza Vratislava II.
Bolesław je mladost proveo boreći se za prevlast sa svojim starijim polubratom Zbigniewom; ostatak vladavine je nastojao politički ujediniti poljske zemlje i zaustaviti prijetnju proširenja Svetog Rimskog Carstva na istok i njenih saveznika, prije svega Češke. Kao i njegov prethodnik Bolesław II. Smjeli, vanjsku politiku je temeljio na dobrim odnosima sa susjednom Mađarskom i Kijevskom Rusijom koje je jačao kroz brakove i vojnu suradnju. Drugi važan politički cilj bilo je pokrštavanje Pomeranije, koju je omogućio pripojivši to područje svojoj zemlji u razdoblju 1102.–1122. Nakon toga je od 1123. biskup Otto od Bamberga mogao nastaviti pokrštavanje. Bolesław III. je također nastojao očuvati nezavisnost nadbiskupije Gniezno. Međunarodni položaj Poljske je dodatno ojačao pobjedu u ratu s njemačkim carem 1109. Također je uspio povećati poljske teritorije. Boleslav je, s druge strane, poznat i po oslijepljivanju svog brata Zbigniewa - činu zbog kojeg je bio nakratko ekskomuniciran i morao činiti pokoru. Njegov posljednji, a po posljedicama vjerojatno i najvažniji čin bio je testament zvan "Zakon o nasljeđivanju" kojim je zemlju podijelio među sinovima, a što je dovelo do skoro 200 godina feudalne fragmentacije poljske države. Usprkos toga, Boleslav je sve do 19. stoljeća među Poljacima postao uzorni vladar i simbol nacionalnih težnji.
Izvori
- ↑ Oswald Balzer navodi 1086. kao godinu rođenja, temeljenu na najstarijim poljskim izvorima: Roczniki Świętokrzyskie i Rocznik kapitulny krakowski; O. Balzer: Genealogia Piastów, p. 119.
- ↑ K. Jasiński: Rodowód pierwszych Piastów, Poznań: 2004, pp. 185–187. ISBN 83-7063-409-5.