Koronavirusi: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
početak članka (sr:Special:Permalink/22907624)
 
mNema sažetka uređivanja
Redak 2: Redak 2:
'''Koronavirusi''' su grupa [[virusi|virusa]] koji uzrokuju bolesti kod [[sisavci|sisavaca]] i [[ptice|ptica]]. Virusi kod ljudi uzrokuju [[respiracija|respiratorne]] infekcije, poput [[prehlada|prehlade]], koje su obično blage. Rjeđi oblici, poput [[Teški akutni respiratorni sindrom|SARS-a]], [[MERS]]-a i [[2019-nCoV|novog koronavirusa]] (koji je uzrokovao [[Epidemija koronavirusa 2019./2020.|epidemiju koronavirusa u Wuhanu 2019./2020.]]), mogu biti smrtonosni. Kod krava i svinja koronavirusi izazivaju [[proljev]], a kod kokoši bolest gornjih dišnih puteva. Ne postoji odobreno cjepivo ili antivirusni lijekovi za sprječavanje ili liječenje virusa.
'''Koronavirusi''' su grupa [[virusi|virusa]] koji uzrokuju bolesti kod [[sisavci|sisavaca]] i [[ptice|ptica]]. Virusi kod ljudi uzrokuju [[respiracija|respiratorne]] infekcije, poput [[prehlada|prehlade]], koje su obično blage. Rjeđi oblici, poput [[Teški akutni respiratorni sindrom|SARS-a]], [[MERS]]-a i [[2019-nCoV|novog koronavirusa]] (koji je uzrokovao [[Epidemija koronavirusa 2019./2020.|epidemiju koronavirusa u Wuhanu 2019./2020.]]), mogu biti smrtonosni. Kod krava i svinja koronavirusi izazivaju [[proljev]], a kod kokoši bolest gornjih dišnih puteva. Ne postoji odobreno cjepivo ili antivirusni lijekovi za sprječavanje ili liječenje virusa.


Koronavirusi su virusi iz potporodice ''Orthocoronavirinae'', porodice ''Coronaviridae'' i reda ''Nidovirales''.<ref name="groot">{{Cite book|title=Ninth Report of the International Committee on Taxonomy of Viruses|vauthors=de Groot RJ, Baker SC, Baric R, Enjuanes L, Gorbalenya AE, Holmes KV, Perlman S, Poon L, Rottier PJ, Talbot PJ, Woo PC, Ziebuhr J|publisher=Elsevier, Oxford|year=2011|isbn=978-0-12-384684-6|editor-last=AMQ King|pages=806–828|chapter=Family ''Coronaviridae''|author-link2=Susan Baker (virologist)|editor-last2=E Lefkowitz|editor-last3=MJ Adams|editor-last4=EB Carstens}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://talk.ictvonline.org/files/ictv_documents/m/msl/1231/download.aspx|title=ICTV Master Species List 2009 – v10|last=International Committee on Taxonomy of Viruses|date=24. 8. 2010|format=xls}}</ref> Obavijeni su jednolančanim, pozitivno usmjerenim [[RNA]] [[genom]]om i spiralno simetričnim [[nukleokapsid]]om. [[Veličina genoma]] je između 26 i 32 [[Bazni par|kilobaze]] – najveća za neki [[RNK virus]].
Koronavirusi su virusi iz potporodice ''Orthocoronavirinae'', porodice ''Coronaviridae'' i reda ''Nidovirales''.<ref name="groot">{{Cite book|title=Ninth Report of the International Committee on Taxonomy of Viruses|vauthors=de Groot RJ, Baker SC, Baric R, Enjuanes L, Gorbalenya AE, Holmes KV, Perlman S, Poon L, Rottier PJ, Talbot PJ, Woo PC, Ziebuhr J|publisher=Elsevier, Oxford|year=2011|isbn=978-0-12-384684-6|editor-last=AMQ King|pages=806–828|chapter=Family ''Coronaviridae''|author-link2=Susan Baker (virologist)|editor-last2=E Lefkowitz|editor-last3=MJ Adams|editor-last4=EB Carstens}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://talk.ictvonline.org/files/ictv_documents/m/msl/1231/download.aspx|title=ICTV Master Species List 2009 – v10|last=International Committee on Taxonomy of Viruses|date=24. 8. 2010|format=xls}}</ref> Obavijeni su jednolančanim, pozitivno usmjerenim [[RNA]] [[genom]]om i spiralno simetričnim [[nukleokapsid]]om. [[Veličina genoma]] je između 26 i 32 [[Bazni par|kilobaze]] – najveća za neki [[RNA virus]].


Naziv "koronavirus" dolazi od latinske riječi ''corona'', čije je značenje "kruna" ili "[[aureola]]", a odnosi se na karakteristični izgled virusnih čestica (viriona): imaju obod koji podsjeća na krunu ili [[korona|koronu Sunca]].
Naziv "koronavirus" dolazi od latinske riječi ''corona'', čije je značenje "kruna" ili "[[aureola]]", a odnosi se na karakteristični izgled virusnih čestica (viriona): imaju obod koji podsjeća na krunu ili [[korona|koronu Sunca]].

Inačica od 7. veljače 2020. u 16:55

2019-nCoV virion

Koronavirusi su grupa virusa koji uzrokuju bolesti kod sisavaca i ptica. Virusi kod ljudi uzrokuju respiratorne infekcije, poput prehlade, koje su obično blage. Rjeđi oblici, poput SARS-a, MERS-a i novog koronavirusa (koji je uzrokovao epidemiju koronavirusa u Wuhanu 2019./2020.), mogu biti smrtonosni. Kod krava i svinja koronavirusi izazivaju proljev, a kod kokoši bolest gornjih dišnih puteva. Ne postoji odobreno cjepivo ili antivirusni lijekovi za sprječavanje ili liječenje virusa.

Koronavirusi su virusi iz potporodice Orthocoronavirinae, porodice Coronaviridae i reda Nidovirales.[1][2] Obavijeni su jednolančanim, pozitivno usmjerenim RNA genomom i spiralno simetričnim nukleokapsidom. Veličina genoma je između 26 i 32 kilobaze – najveća za neki RNA virus.

Naziv "koronavirus" dolazi od latinske riječi corona, čije je značenje "kruna" ili "aureola", a odnosi se na karakteristični izgled virusnih čestica (viriona): imaju obod koji podsjeća na krunu ili koronu Sunca.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Koronavirusi

Izvori

  1. de Groot RJ, Baker SC, Baric R, Enjuanes L, Gorbalenya AE, Holmes KV, Perlman S, Poon L, Rottier PJ, Talbot PJ, Woo PC, Ziebuhr J. 2011. Family Coronaviridae. AMQ King, E Lefkowitz, MJ Adams, EB Carstens (ur.). Ninth Report of the International Committee on Taxonomy of Viruses. Elsevier, Oxford. str. 806–828. ISBN 978-0-12-384684-6
  2. International Committee on Taxonomy of Viruses. 24. 8. 2010. ICTV Master Species List 2009 – v10 (xls) Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)