Cestica

Cestica
grb
Država	Hrvatska
Županija	Varaždinska
Načelnik	Mirko Korotaj
Naselja	Babinec, Brezje Dravsko, Cestica, Dubrava Križovljanska, Falinić Breg, Gornje Vratno, Jarki, Kolarovec, Križanče, Križovljan Radovečki, Mali Lovrečan, Malo Gradišće, Natkrižovljan, Otok Virje, Radovec, Radovec Polje, Selci Križovljanski, Veliki Lovrečan, Virje Križovljansko, Vratno Otok
Površina	46,1 km2
Površina središta	5,6 km2
Koordinate	46°22′N 16°07′E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	5 425
– gustoća	118 st./km2
Urbano	479
– gustoća	969 st./km2
Poštanski broj	42208 Cestica
Cestica Cestica na zemljovidu Hrvatske

Cestica je općina u Hrvatskoj. Smještena je u Varaždinskoj županiji. Općinska uprava smještena je u naselju Cestica.

Zemljopis

Općina Cestica smjestila se na krajnjem sjeverozapadu Republike Hrvatske, jednim svojim dijelom na vinorodnim brežuljcima, a drugim u plodnoj nizini rijeke Drave. Prostire se na 46 km².

Općina se sastoji od naselja: Babinec, Brezje Dravsko, Cestica, Dubrava Križovljanska, Falinić Breg, Gornje Vratno, Jarki, Kolarovec, Križanče, Križovljan Radovečki, Mali Lovrečan, Malo Gradišće, Natkrižovljan, Otok Virje, Radovec, Radovec Polje, Selci Križovljanski, Veliki Lovrečan, Virje Križovljansko, Vratno Otok.

Općina Cestica graniči sa općinama Petrijanec, Vinica i Donja Voća, te svojim velikim dijelom sa Republikom Slovenijom.

Na području općine se nalazi i dio Ormoškog jezera koje je akumulacija HE Varaždin.

Stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Cestica imala je 5.678 stanovnika, raspoređenih u 20 naselja:

• Babinec - 428
• Brezje Dravsko - 231
• Cestica - 491
• Dubrava Križovljanska - 297
• Falinić Breg - 106
• Gornje Vratno - 1.132
• Jarki - 148
• Kolarovec - 278
• Križanče - 150
• Križovljan Radovečki - 319
• Mali Lovrečan - 67
• Malo Gradišće - 105
• Natkrižovljan - 313
• Otok Virje - 261
• Radovec - 315
• Radovec Polje - 157
• Selci Križovljanski - 174
• Veliki Lovrečan - 372
• Virje Križovljansko - 262
• Vratno Otok - 72

Nacionalni sastav, 2001.

• Hrvati - 5.423 (95,51)
• Slovenci - 189 (3,33)
• Srbi - 4
• Česi - 2
• Talijani - 2
• Mađari - 1
• Romi - 1
• Slovaci - 1
• ostali - 4
• neopredijeljeni - 41 (0,72)
• nepoznato - 10 (0,18)

Uprava

Općinsku upravu čini peteročlano općinsko poglavarstvo na čelu s općinskim načelnikom Mirkom Korotajem. Predstavničko tijelo općine je općinsko vijeće koje ime 15 članova. Većinu u Općini ima Hrvatska narodna stranka.

Povijest

Nekad je tim krajem prolazila stara rimska prometnica Ptuj - Osijek. Na njenom ulasku u Hrvatsku, najstariji zemljovidi bilježe antičko naselje Ramista. Zbog skele kojom se moglo preći Dravu u turska vremena, mjesto se zvalo Brod, a danas je tamo međunarodni granični prijelaz Dubrava Križovljanska. Na temelju arheoloških nalaza, povjesničar A. B. Krčelić, nedaleko mjesto Babinec poistovjećuje s bivšim panonskim Anicijem. Na kamenom stupu Trpećeg Isusa iz 1658. godine urezan je i naziv Babnik.

Gospodarstvo

Postoji mogućnost da je tekst ili veliki dio teksta prepisan s ove stranice. Ako postoji dopusnica za uporabu teksta, to bi trebalo biti istaknuto na stranici za razgovor. Ako dopusnica ne postoji, tekst je potrebno obrisati! Rok za isticanje potrebnih dopusnica je 23. veljače, nakon čega će tekst biti obrisan. Vidi upute za dobivanje dopusnice.

Općina Cestica bogata je prirodnim resursima, na njenom području znatne površine pokrivaju šume uz Dravu te u brdskom dijelu i tlo uz njih, izrazito kvalitetno poljoprivredno tlo u nizini, te vinogradi na padinama. Smještena je na dobrom prometnom položaju, uz granicu, te posjeduje dva važna granična prijelaza. Općina Cestica spada u depopulacijsko područje, broj stanovnika u njenim naseljima od 1971. do 2001. godine stalno opada za po oko 200 stanovnika u svakom međupopisnom razdoblju. Međutim, porast broja stanovnika bilježi 7 naselja, uz državnu cestu D2, što ističe važnost prometnog smještaja, uz ostale gore spomenute, kao bitnog faktora u daljnjem razvoju.

Gospodarski pokazatelji unutar Općine Cestica upućuju na to da bi se daljnji prostorni i ekonomski razvoj mogao skladnije razvijati. Osnova za to su inicijative za gradnju farmi i gospodarskih lokacija te vinogradarstvo i voćarstvo. Tome treba dodati zaposlene u Varaždinu (dnevni migranti) te one što se bave poljoprivredom. U pogledu društvene infrastrukture također na gospodarski razvoj utječu postojeća moguća nova radna mjesta. Daljnji razvoj svih navedenih djelatnosti, a posebno očekivani značaj turističkog i gospodarskog pozicioniranja Križovljan grada zajedno s njegovom okolicom, trebali bi doprinijeti stvaranju kvalitetnog gospodarskog okvira za daljnji skladan prostorni razvoj cijele općine.

Zadovoljavajući razvoj moguće je postići uspostavljanjem optimalnog odnosa između prirodnih, gospodarskih i društvenih potencijala iz čije procjene moraju proizaći stvarni i ostvarivi ciljevi demografske politike. Zadani ciljevi ne smiju biti sami sebi svrha, već moraju život u depopulacijskim područjima ostvariti po mjeri čovjeka. Samo takav pristup može osigurati ostanak, a i vraćanje ljudi na te prostore. Poboljšanje komunikacija i komunalnog standarda prvi je korak koji će otvoriti sve daljnje procese u gospodarstvu i društvenim djelatnostima (uređenje cestovne mreže i poboljšanje povezanosti, zadovoljavajuća vodoopskrba i elektroopskrba).

Gospodarskim procjenama ukazano je da bi promjenom strukture materijalne proizvodnje bilo moguće dostići viši dohodak. Korištenjem pogodnosti graničnih prijelaza općina ima povoljnu mogućnost da ubrzano poboljša udio sekundarnog i tercijarnog sektora u ukupnoj strukturi gospodarstva (razvoj turističko-ugostiteljskih, trgovačkih i ostalih servisno uslužnih djelatnosti). Moguće je poboljšati stanje u društvenim djelatnostima, što znači uređenje i opremanje postojećih školskih, predškolskih i zdravstvenih ustanova, uvođenje onih sadržaja koji ne postoje, a neophodni su, te sanacija spomeničke baštine kao elementa turističke ponude.

Poseban problem su nezaposleni i otpušteni radnici koji su radili u susjednoj Sloveniji. Njihovo ponovno zapošljavanje moguće je ostvariti poticanjem i potporom pri otvaranju manjih obrtničkih radionica i mini-farmi, za što postoji interes (radi se uglavnom o kvalificiranim obrtnicima raznih struka). Također postoji interes za razvoj lovnog i seoskog turizma.

Na području Općine Cestica planirana je izgradnja Zone male privrede u Babincu, Ekonomsko-gospodarska zona Zavrč-Dubrava Križovljanska i Poslovna zona Radovec. Većih industrijskih objekata na području Općine nema, pa zato Općina ulaže danas u jačanje gospodarskih, obiteljskih i tradicionalnih vrijednosti ovoga kraja.

Sklad gospodarstva, društvenih djelatnosti, vinogradarstva, poljoprivrede, turizma, lovstva i rekreacije svojom raznolikošću upućuju na zaključak do općina ima preduvjete za bolji razvoj. Kada se tome dodaju obilježja očuvanog krajolika, dobar prostorni razmještaj naselja i stanovnika u njima, može se očekivati i održavanje pa i postupno povećanje broja stanovnika. Ocijenjeno je da bi u budućnosti moglo u općini živjeti 6000 – 6500 stanovnika, koji će svakako biti nosioci napretka općine Cestica.

Vanjske poveznice

• Službene stranice Općine Cestica