Razlika između inačica stranice »Podhum (Konjic, BiH)«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodano 1.014 bajtova ,  prije 1 godinu
 
== Povijest ==
Župa se nalazi u području Neretvice, rječice koja se ulijeva u Jablaničko jezero. Do 16. st. to su područje pastorizirali franjevci iz Konjica. Nakon rušenja konjičkog samostana u vrijeme progona 1521-24. tamošnji katolici prelaze u pastoralnu nadležnost kreševskih franjevaca. U 17. stoljeću na tom je području postojala župa pod imenom Neretva, gdje je početkom toga stoljeća živjelo 1.600 katolika Hrvata. Zbog posljedica Bečkoga rata (1683.-99.) župa je gotovo opustjela i prestala je postojati. God. 1737. tamo je zabilježeno samo 436 katolika. Njih je opsluživao kapelan iz Kreševa, koji je stanovao, prilikom svojih posjeta, u kućama vjernika. Početkom 19. stoljeća kupljen je komad zemljišta i podignuta je kuća. God. 1813. Neretva se navodi kao posebna kapelanija. Stoga stariji šematizmi uzimaju tu godinu kao godinu obnove župe, koja je, međutim, na rang župe iznova podignuta godine 1820. Broj se katolika u međuvremenu god. 1813. povećao na 1.136.<ref name="Bosna Srebrena"/>[https://www.bosnasrebrena.ba/zitace-podhum-zupa-sv-ante-padovanskog Bosna Srebrena] ''Žitače - Podhum – župa sv. Ante Padovanskog '' (pristupljeno 6. veljače 2020.) {{Bosna Srebrena}}</ref>
Nakon mletačkog oslobađanja dijelova Boke kotorske, iz [[Risan|Risna]], [[Bijela|Bijele]], [[Herceg-Novi|Herceg-Novog]] su što progonom što samostalno iselile muslimanske obitelji. U konjički kraj su stigle muslimanske obitelji za koje bi moglo biti da su iz [[Herceg-Novi|Herceg-Novog]] su Alići na [[Homolje|Homolju]], Bašići u Lipovcima i u samom Konjicu, Čelebići u [[Seonica (Konjic, BiH)|Seonici]], Hasani, (od njih ostao samo istoimeni zaselak) Šabanovići u [[Tuhobići|Tuhobiću]] i [[Konjic]]u, Topalovići u [[Gorani (Konjic, BiH)|Goranima]] i [[Oteležani|Oteležanima]], Novalići na [[Vrdolje|Vrdolju]] te Turaci iz Novog i [[Sutorina|Sutorine]], koji su se doselili u [Podhum.<ref>[http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/11026/1/Smajic_Ramiza.pdf Filozofski fakultet u Zagrebu] Ramiza Smajić: ''MIGRACIJSKI TOKOVI, DRUŠTVENO-POLITIČKE PRILIKE U BOSANSKOM EJALETU (1683.-1718.)'', Zagreb, 2019. str. 79-80 </ref>
God. 1737. na području župe Neretve tj. konjičkog kraja je zabilježeno samo 436 katolika. Njih je opsluživao kapelan iz Kreševa, koji je stanovao, prilikom svojih posjeta, u kućama vjernika. Početkom 19. stoljeća kupljen je komad zemljišta i podignuta je kuća. God. 1813. Neretva se navodi kao posebna kapelanija. Stoga stariji šematizmi uzimaju tu godinu kao godinu obnove župe, koja je, međutim, na rang župe iznova podignuta godine 1820. Broj se katolika u međuvremenu god. 1813. povećao na 1.136.<ref name="Bosna Srebrena">[https://www.bosnasrebrena.ba/zitace-podhum-zupa-sv-ante-padovanskog Bosna Srebrena] ''Žitače - Podhum – župa sv. Ante Padovanskog '' (pristupljeno 6. veljače 2020.) {{Bosna Srebrena}}</ref>
 
Od osnutka sijelo župe bilo je u Podhumu. Tamo je izgrađena i župna crkva vjerojatno osamdesetih godina 19. stoljeća. Budući da izvedba nije bila solidna, novi je projekt za adaptaciju crkve načinio [[Karlo Pařik]] (Paržik) 1925. godine. On je to učinio i za župni stan, te poseban projekt za jednu kapelicu.<ref name="Bosna Srebrena"/>
1.903

uređivanja

Navigacijski izbornik