Banjalučka eparhija: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
predložak
Nema sažetka uređivanja
Redak 11: Redak 11:


== Povijest ==
== Povijest ==
[[Datoteka:Владичански двор (Бања Лука).jpg|thumb|lijevo|Vladičin dvor, sjedište Banjalučke eparhije u Banjoj Luci]]
Banjalučka eparhija obuhvata sjeverozapadni dio [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Osnovana je [[1900]]. kao banjalučko-bihaćka [[mitropolija]]. Osnivanje nove eparhije i izbor novog mitropolita, po tadašnjem pravilu, potvrdio je car [[Franjo Josip I.]]. Do tog vremena, ovi prostori bili su u sastavu [[Mitropolija dabrobosanska|Mitropolije dabrobosanske]].<ref name="historija" />
Banjalučka eparhija obuhvata sjeverozapadni dio [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Osnovana je [[1900]]. kao banjalučko-bihaćka [[mitropolija]]. Osnivanje nove eparhije i izbor novog mitropolita, po tadašnjem pravilu, potvrdio je car [[Franjo Josip I.]]. Do tog vremena, ovi prostori bili su u sastavu [[Mitropolija dabrobosanska|Mitropolije dabrobosanske]].<ref name="historija" />



Inačica od 16. veljače 2020. u 15:03

Banjalučka eparhija
Saborna crkva u Banjoj Luci
Saborna crkva u Banjoj Luci
Naslov arhijerejaepiskop banjalučki
Osnovana1900.
SjedišteBanja Luka
DržavaBosna i Hercegovina

Banjalučka eparhija, eparhija Srpske pravoslavne Crkve koja djeluje na području Bosne i Hercegovine. Sjedište eparhije je u Banjoj Luci. Trenutačni episkop je Jefrem Milutinović (od 1980.).[1]

Povijest

Vladičin dvor, sjedište Banjalučke eparhije u Banjoj Luci

Banjalučka eparhija obuhvata sjeverozapadni dio Bosne i Hercegovine. Osnovana je 1900. kao banjalučko-bihaćka mitropolija. Osnivanje nove eparhije i izbor novog mitropolita, po tadašnjem pravilu, potvrdio je car Franjo Josip I.. Do tog vremena, ovi prostori bili su u sastavu Mitropolije dabrobosanske.[1]

Organizacija

Eparhija banjalučka ima pet aktivnih i četiri ugašena manastira, i deset arhijerejska namjesništva. Glavna duhovna središta eparhije su manastiri Gomionica, Moštanica i Liplje. Manastir Gomionicu sa hramom posvećenim Vaznesenju Presvete Bogorodice obnovili su 1595. godine mileševski monasi, koji su poslije osmanske najezde izbjegli u ovaj manastir.

Izvori

  1. a b Историјат епархије бањалучке. spckv.com (srpski). Pristupljeno 13. 9. 2017 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)

Vanjske poveznice