Deimos (mjesec): razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 7: | Redak 7: | ||
Deimos ima samo 12,6 km srednjeg promjera. O promjeru je zapravo teško i govoriti kada se radi o gromadi dimenzija 15 × 12,2 × 11 km. Njegova je putanja udaljena 23 459 km od središta Marsa. Masa mu je 1,8 × 10<sup>15</sup> kg (6 puta manje od Fobosa). Orbitalna brzina iznosi 13,5 km/h, a brzina oslobađanja iznosi 0,01 km/s. Marsa obiđe za oko 1 dan (30 sati). |
Deimos ima samo 12,6 km srednjeg promjera. O promjeru je zapravo teško i govoriti kada se radi o gromadi dimenzija 15 × 12,2 × 11 km. Njegova je putanja udaljena 23 459 km od središta Marsa. Masa mu je 1,8 × 10<sup>15</sup> kg (6 puta manje od Fobosa). Orbitalna brzina iznosi 13,5 km/h, a brzina oslobađanja iznosi 0,01 km/s. Marsa obiđe za oko 1 dan (30 sati). |
||
Kao i Fobos, Deimos je prekriven [[udarni krater|udarnim kraterima]]. Krateri na Deimosu su uglavnom manji od 2,5 km u [[promjer]]u. Deimosova [[gravitacija]] tako je slabašna da krhotine koje se stvaraju udarom [[meteorit]]a skoro nikad ne padaju nazad na satelit, već odlaze u svemir. Zbog toga Deimosovi krateri nisu okruženi radijalnim lancima kraterčića kao što je to slučaj kod Fobosa. Dva veća kratera nazvana su Swift i Voltaire u čast [[Jonathan Swift|Jonathanu Swiftu]] i [[Voltaire]]u, koji su pretpostavljali da Mars ima dva satelita prije nego što su oni bili otkriveni. Unatoč maloj gravitaciji, zabilježeno je klizanje materijala nizbrdo. |
Kao i Fobos, Deimos je prekriven [[udarni krater|udarnim kraterima]]. Krateri na Deimosu su uglavnom manji od 2,5 km u [[promjer]]u. Deimosova [[gravitacija]] tako je slabašna da krhotine koje se stvaraju udarom [[meteorit]]a skoro nikad ne padaju nazad na satelit, već odlaze u svemir. Zbog toga Deimosovi krateri nisu okruženi radijalnim lancima kraterčića kao što je to slučaj kod Fobosa. Dva veća kratera nazvana su Swift i Voltaire u čast [[Jonathan Swift|Jonathanu Swiftu]] i [[Voltaire]]u, koji su pretpostavljali da Mars ima dva satelita prije nego što su oni bili otkriveni. Unatoč maloj gravitaciji, zabilježeno je klizanje materijala nizbrdo.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|title=KOVAL-planet|url=http://www.koval.hr/box/spaces/planet/deimos.html|accessdate=2020-02-23}}</ref> |
||
Deimosovu površinu čini sloj [[regolit]]a debljine oko 100 metara. |
Deimosovu površinu čini sloj [[regolit]]a debljine oko 100 metara. |
||
Sa nekih lokacija na Marsu, ne bi ni mogli vidjeti Deimos uopće. Deimos izlazi na istoku i postavlja na zapadu, ali to čini čudnom brzinom. Umjesto da raste svake noći poput našeg Mjeseca, Deimos se diže samo jednom svakih 2,7 dana. Pomrčine Sunca na Zemlji su rijetke. Kad se dogodi, obično smo prilično uzbuđeni i to je objavljeno u svim vijestima dana. Međutim, na Marsu, Deimos redovito prolazi ispred Sunca. Budući da je tako mali, da se samo pojavljuje kao mala crna točka, ali to je zabilježeno više puta od strane letjelice na Marsu.<ref name=":0" /> |
|||
Deimos je prvi put fotografirala letjelica [[Viking 1]] ([[1977.]] godine). |
Deimos je prvi put fotografirala letjelica [[Viking 1]] ([[1977.]] godine). |
||
== Izvori == |
|||
{{izvori}} |
|||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
Inačica od 23. veljače 2020. u 11:04
Deimos je uz Fobos jedan od dva Marsova satelita. Otkrio ih je astronom Asaph Hall 12. kolovoza 1877. godine. Pretpostavlja se da su po svom postanku asteroidi nastali u vanjskim dijelovima sunčeva sustava i zarobljeni Marsovim gravitacijskim poljem.
Prema grčkoj mitologiji Fobos (grč. strah) i Deimos (grč. užas) pratioci su boga Aresa.
Deimos ima samo 12,6 km srednjeg promjera. O promjeru je zapravo teško i govoriti kada se radi o gromadi dimenzija 15 × 12,2 × 11 km. Njegova je putanja udaljena 23 459 km od središta Marsa. Masa mu je 1,8 × 1015 kg (6 puta manje od Fobosa). Orbitalna brzina iznosi 13,5 km/h, a brzina oslobađanja iznosi 0,01 km/s. Marsa obiđe za oko 1 dan (30 sati).
Kao i Fobos, Deimos je prekriven udarnim kraterima. Krateri na Deimosu su uglavnom manji od 2,5 km u promjeru. Deimosova gravitacija tako je slabašna da krhotine koje se stvaraju udarom meteorita skoro nikad ne padaju nazad na satelit, već odlaze u svemir. Zbog toga Deimosovi krateri nisu okruženi radijalnim lancima kraterčića kao što je to slučaj kod Fobosa. Dva veća kratera nazvana su Swift i Voltaire u čast Jonathanu Swiftu i Voltaireu, koji su pretpostavljali da Mars ima dva satelita prije nego što su oni bili otkriveni. Unatoč maloj gravitaciji, zabilježeno je klizanje materijala nizbrdo.[1]
Deimosovu površinu čini sloj regolita debljine oko 100 metara.
Sa nekih lokacija na Marsu, ne bi ni mogli vidjeti Deimos uopće. Deimos izlazi na istoku i postavlja na zapadu, ali to čini čudnom brzinom. Umjesto da raste svake noći poput našeg Mjeseca, Deimos se diže samo jednom svakih 2,7 dana. Pomrčine Sunca na Zemlji su rijetke. Kad se dogodi, obično smo prilično uzbuđeni i to je objavljeno u svim vijestima dana. Međutim, na Marsu, Deimos redovito prolazi ispred Sunca. Budući da je tako mali, da se samo pojavljuje kao mala crna točka, ali to je zabilježeno više puta od strane letjelice na Marsu.[1]
Deimos je prvi put fotografirala letjelica Viking 1 (1977. godine).
Izvori
- ↑ a b KOVAL-planet. Pristupljeno 23. veljače 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
Vanjske poveznice
