Spomenik slobode kršćanstva u Oltenu: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Redak 7: Redak 7:
Obelisk je napravljen od najbolje vrste hrvatskog kamena. Visok je oko četiri metra i težak je tri tone. Na četiri strane obeliska uklesani su simboli i ukrasi poput riba, grozda grožđa, maslina, klasa te hrvatskog križa s krstionice kneza Višeslava, hrvatski i švicarski grb.<ref name=Ćorić/>
Obelisk je napravljen od najbolje vrste hrvatskog kamena. Visok je oko četiri metra i težak je tri tone. Na četiri strane obeliska uklesani su simboli i ukrasi poput riba, grozda grožđa, maslina, klasa te hrvatskog križa s krstionice kneza Višeslava, hrvatski i švicarski grb.<ref name=Ćorić/>


Uklesana su i imena osmorice značajnih Hrvata koji su pridonijeli i švicarskoj kulturi: kardinal i diplomat [[Ivan Stojković]] (Dubrovnik, 1309. – Lausanne, 1443.), biskup [[Andrija Jamometić]] (Nin, 1420. – Basel, 1484.), književnik [[Marko Marulić]] (Split, 1450. – 1524.), teolog i reformator [[Matija Vlačić Ilirik]] (Labin, 1520. – Basel, 1575.), izumitelj enciklopedije [[Pavao Skalić]] (Zagreb, 1534. – Gdanjsk, 1575.), pisac i povjesničar [[Ivan F. Biundović]] (Hvar, 1573. – Aubonne, 1645.), nobelovac [[Lavoslav Ružička]] (Vukovar, 1887. – 1976.) i nobelovac [[Vladimir Prelog]] (Sarajevo, 1906. – Zürich, 1998.). .<ref name=Ćorić/><ref>[https://matis.hr/vijesti/spomenik-hrvatskoj-prisutnosti-u-svicarskoj/ Hrvatska matica iseljenika] Šimun Šito Ćorić: Spomenik hrvatskoj prisutnosti u Švicarskoj </ref>
Uklesana su i imena osmorice značajnih Hrvata koji su pridonijeli i švicarskoj kulturi: kardinal i diplomat [[Ivan Stojković]] (Dubrovnik, 1309. – Lausanne, 1443.), biskup [[Andrija Jamometić]] (Nin, 1420. – Basel, 1484.), književnik [[Marko Marulić]] (Split, 1450. – 1524.), teolog i reformator [[Matija Vlačić Ilirik]] (Labin, 1520. – Basel, 1575.), izumitelj enciklopedije [[Pavao Skalić]] (Zagreb, 1534. – Gdanjsk, 1575.), pisac i povjesničar [[Ivan F. Biundović]] (Hvar, 1573. – Aubonne, 1645.), nobelovac [[Lavoslav Ružička]] (Vukovar, 1887. – 1976.) i nobelovac [[Vladimir Prelog]] (Sarajevo, 1906. – Zürich, 1998.).<ref name=Ćorić/><ref>[https://matis.hr/vijesti/spomenik-hrvatskoj-prisutnosti-u-svicarskoj/ Hrvatska matica iseljenika] Šimun Šito Ćorić: Spomenik hrvatskoj prisutnosti u Švicarskoj </ref>


Spomen-obelisk sadrži također uklesani zapis o ratnoj tragediji vojnika Hrvata u Švicarskoj, koja je do danas bila nepoznata u Hrvatskoj. O njoj je pisao švicarski povjesničar [[Ferdinand Gigon]] (Geschichte und Geschichten über Alpenpässe, Mondo-Verlag, 1977., S. 77). Dvjestotinjak hrvatskih vojnika obveznika Habsburške Monarhije koji su bili austrijska straža poginulo je [[15. svibnja]] [[1800.]] kod alpskog prijelaza Velikog Sv. Bernarda u švicarskom mjestašcu [[Saint-Rhemy]]ju. Tih dvjestostinjak Hrvata su od na brzinu mobiliziranih mjesnih postrojbi za pojačanje sramotno bili ostavljeni na cjedilu. U noćnom su ih prepadu pobile Napoleonove postrojbe sa švicarske strane.<ref name=Ćorić/>
Spomen-obelisk sadrži također uklesani zapis o ratnoj tragediji vojnika Hrvata u Švicarskoj, koja je do danas bila nepoznata u Hrvatskoj. O njoj je pisao švicarski povjesničar [[Ferdinand Gigon]] (Geschichte und Geschichten über Alpenpässe, Mondo-Verlag, 1977., S. 77). Dvjestotinjak hrvatskih vojnika obveznika Habsburške Monarhije koji su bili austrijska straža poginulo je [[15. svibnja]] [[1800.]] kod alpskog prijelaza Velikog Sv. Bernarda u švicarskom mjestašcu [[Saint-Rhemy]]ju. Tih dvjestostinjak Hrvata su od na brzinu mobiliziranih mjesnih postrojbi za pojačanje sramotno bili ostavljeni na cjedilu. U noćnom su ih prepadu pobile Napoleonove postrojbe sa švicarske strane.<ref name=Ćorić/>

Inačica od 27. veljače 2020. u 17:20

Spomenik povodom 1700. obljetnice prve slobode kršćanstva je spomenik oblika obeliska koji je postavljen u vrtu Hrvatske kuće u Oltenu u Švicarskoj.[1]

Postavljen je povodom 1700. obljetnice Milanskog edikta, prigodom jubilarne Godine vjere lipnja 2013. godine. Otkrio ga je i blagoslovio gospićko-senjski biskup i povjesničar Mile Bogović. Djelo je umjetničke radionice Litoglif iz Međugorja.[1]

Osobine

Obelisk je napravljen od najbolje vrste hrvatskog kamena. Visok je oko četiri metra i težak je tri tone. Na četiri strane obeliska uklesani su simboli i ukrasi poput riba, grozda grožđa, maslina, klasa te hrvatskog križa s krstionice kneza Višeslava, hrvatski i švicarski grb.[1]

Uklesana su i imena osmorice značajnih Hrvata koji su pridonijeli i švicarskoj kulturi: kardinal i diplomat Ivan Stojković (Dubrovnik, 1309. – Lausanne, 1443.), biskup Andrija Jamometić (Nin, 1420. – Basel, 1484.), književnik Marko Marulić (Split, 1450. – 1524.), teolog i reformator Matija Vlačić Ilirik (Labin, 1520. – Basel, 1575.), izumitelj enciklopedije Pavao Skalić (Zagreb, 1534. – Gdanjsk, 1575.), pisac i povjesničar Ivan F. Biundović (Hvar, 1573. – Aubonne, 1645.), nobelovac Lavoslav Ružička (Vukovar, 1887. – 1976.) i nobelovac Vladimir Prelog (Sarajevo, 1906. – Zürich, 1998.).[1][2]

Spomen-obelisk sadrži također uklesani zapis o ratnoj tragediji vojnika Hrvata u Švicarskoj, koja je do danas bila nepoznata u Hrvatskoj. O njoj je pisao švicarski povjesničar Ferdinand Gigon (Geschichte und Geschichten über Alpenpässe, Mondo-Verlag, 1977., S. 77). Dvjestotinjak hrvatskih vojnika obveznika Habsburške Monarhije koji su bili austrijska straža poginulo je 15. svibnja 1800. kod alpskog prijelaza Velikog Sv. Bernarda u švicarskom mjestašcu Saint-Rhemyju. Tih dvjestostinjak Hrvata su od na brzinu mobiliziranih mjesnih postrojbi za pojačanje sramotno bili ostavljeni na cjedilu. U noćnom su ih prepadu pobile Napoleonove postrojbe sa švicarske strane.[1]

Zbog toga se na posebnom mjestu na ovom obelisku nalazi hrvatski križ s krstionice kneza Višeslava. Na obelisku su tekstovi na hrvatskom i njemačkom. Tekst na hrvatskom glasi:[1]

U sjećanje na 200 Hrvata
koji su kao redovni vojni obveznici
Habsburške Monarhije
15. svibnja 1800. u Švicarskoj
(Saint-Rhemy, Veliki Sv. Bernard)
tragično stradali.

Izvor

  1. a b c d e f Višednevna vjerska i kulturna slavlja. Obelisk-spomenik za 200 pobijenih Hrvata u Švicarskj. Piše Šimun Šito Ćorić. Hrvatsko slovo, str. 29, petak, 28. lipnja 2013.
  2. Hrvatska matica iseljenika Šimun Šito Ćorić: Spomenik hrvatskoj prisutnosti u Švicarskoj