Razlika između inačica stranice »Ulica grada Vukovara (Zagreb)«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
→‎Opis: pravopis
Oznake: mobilni uređaj m.wiki napredni alati
(→‎Opis: pravopis)
 
== Opis ==
Tramvajska pruga je provedena do Heinzelove ulice [[1949.]], do Žitnjaka je produljena 1950., a do [[Savišće|Savišća]] [[1990.]] godine. Od zapada prema istoku ulica presijecapresiječa magistralne prometnice sjever-jug - Savsku cestu, Ulicu Hrvatske bratske zajednice, Držićevu aveniju, Heinzelovu ulicu i Svetice te razdvaja gradske četvrti [[Martinovka|Martinovku]] i [[Vrbik]], prolazi sjevernim dijelom [[Trnje|Trnja]] i [[Kruge|Kruga]], razdavaja Kanal i Sigečicu te Volovčicu i [[Ferenščica|Ferenščicu]].
 
Na početku ulice između Trešnjevačkoga trga i Savske ceste su novije stambene i poslovne zgrade, a na br. 3 je dvokatna kuća arhitekta [[Stjepan Planić|Stjepana Planića]] (1937). Na sjeverozapadnom ulguuglu sa Savskom cestom je stambeno-poslovna zgrada arhitekta [[Marijan Haberle|Marijana Haberlea]] (1939),<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=41 Hrvatski biografski leksikon, Haberle, M.] pristupljeno 19. veljače 2018.</ref> na jugoistočnom uglu velika stambena zgrada arhitekta [[Vinko Fabris|Vinka Fabrisa]] (1956), a na br. 56 i 60 stambeno poslovna zgrada arhitekta [[Neven Šegvić|Nevena Šegvića]] (1948)<ref>{{cite web|title=O Ulici grada Vukovara|url=http://www1.zagreb.hr/galerijakd.nsf/VO/FA96BF58374378E4C1257999004B8541?OpenDocument}}</ref>, prva izgrađena u tada novozamišljenoj ulici. Na sjevernoj strani ulice (br. 35 i 35 a) je stambena zgrada arhitekta [[Drago Galić|Drage Galića]] (1953), izvedena po tada najsuvremenijim načelima stambene izgradnje ([[Le Corbusier]], zgrada u [[Marseille]]u), a na br. 64 je velika zgrada arhitekta [[Božidar Rašica|Božidara Rašice]] (1953), kao tip masovne blokovske stambene izgradnje prva faze urbanizacije poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Malo dalje na br. 68 je zgrada [[Pučko otvoreno učilište (Zagreb)|Pučkoga otvorenoga učilišta]] ([[arhitekt]]i [[Ninoslav Kučan]] i [[Radovan Nikšić]], 1961). Do nje je zgrada Veleposlanstva [[Njemačka|Savezne Republike Njemačke]] i »Goethe« Instituta iz [[1980-ih]] godina. Na sjevernoj strani je jednokatna zgrada Reiffeisen banke arhitekta [[Duško Rakić|Duška Rakića]] (1971) i podalje zgrada novoga dijela [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|Fakulteta elektrotehnike i računarstva]]. Do ugla s Miramarskom na br. 43 je drugi stambeni blok arhitekta Drage Galića (1954), na južnoj strani je velika administrativna zgrada arhitekta [[Radovan Nikšić|Radovana Nikšića]] i [[Aleksandar Dragomanović|Aleksandra Dragomanovića]] (1981), a do nje iza ugla s Miramarskom je [[Hotel International]] (1959). Iza Miramarske s južne strane je niža zgrada arhitekta [[Duško Rakić|Duška Rakića]] (1985).<ref>http://www.hart.hr/uploads/documents/1445.pdf Zagrebačka arhitektura
osamdesetih godina, 236. str.</ref> na sjevernoj strani nalazi se zgrada gradske uprave Grada Zagreba (1955-1956), te [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog]]. Istočno od Koncenrtne dvorane iza Trnjanske ceste, malo uvučeno od ulice, smješteno je tzv. Strojarničko naselje, gdje se na br. 47 nalazi [[Hrvatski željeznički muzej]] koji ima stalni postav na otvorenom te specijaliziranu knjižnicu znanstvenog tipa.
 

Navigacijski izbornik