Zagreb

Ovo je glavno značenje pojma Zagreb. Za druga značenja pogledajte Zagreb (razdvojba).

Zagreb
Grb grada Zagreba zastava
Država	Hrvatska
Županija	Grad Zagreb
Gradonačelnik	Milan Bandić (BM 365)
Gradska skupština	51 član
– predsjednik	Drago Prgomet (HDZ)
Samoupravne jedinice	17
Naselja	70 naselja
Površina	641,2 km2
Visina	122 mnm
Koordinate	45°48′N 15°58′E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	767 131
– gustoća	1196 st./km2
Urbano	663 592
Svetac zaštitnik	Majka Božja od Kamenitih vrata
Dan mjesta	31. svibnja
Poštanski broj	10000
Pozivni broj	(0)1
Autooznaka	ZG
Stranica	www.zagreb.hr
Zagreb Zagreb na zemljovidu Hrvatske 1 Zagreb kao glavni grad Hrvatske je jedini grad u Hrvatskoj koji ima položaj grada u županiji. Položajem grada čini poseban status grada i županije na središnjem dijelu Zagrebačke županije, tj. čini jezgru glavnog grada RH. Položajem grada obrubljuje dijelove Zagrebačke županije sa istočne, zapadne i južne strane, a usto se dijeli na gradske četvrti tzv. kvartove.

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske, i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Šire područje grada okuplja više od milijun stanovnika. Povijesno gledajući, grad Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brežuljcima, Gradeca i Kaptola, koji čine jezgru današnjeg grada, njegovo povijesno središte. Nalazi se na jugozapadnom rubu Panonske nizine na prosječnoj nadmorskoj visini od 122 m, podno južnih padina Medvednice, na lijevoj i desnoj obali rijeke Save. Položaj grada, koji je na mjestu spajanja alpske, dinarske, jadranske i Panonske regije, omogućio je da Zagreb postane most između srednjoeuropskog i jadranskog područja.

Prema popisu stanovništva iz 2011. u Zagrebu živi 790.017 stanovnika. Kao najveći i glavni grad, Zagreb je kulturno, znanstveno, gospodarsko i upravno središte Republike Hrvatske i Zagrebačke županije. Zahvaljujući ulozi najvećeg prometnog centra u Hrvatskoj, razvijenoj industriji s dugom tradicijom i znanstvenim i istraživačkim ustanovama, Zagreb je gospodarski najrazvijeniji grad u Hrvatskoj.

Grad Zagreb je kao glavni grad Hrvatske posebna teritorijalna, upravna i samoupravna jedinica koja ima položaj grada.

Ime

O postanku imena grada Zagreba postoje različite teorije. Ime je neosporno hrvatskog podrijetla. Čak i latinsko ime Zagabria upućuje na to da je ta lokacija još u srednjem vijeku bila zaštićena grabom ili opkopom.

Po jednim se izvodi od glagola zagrepsti/odnosno ukopati. Po drugim se dovodi u svezu sa starim hrvatskim imenom za obalu "b(e)reg" koju i danas koriste u krašićkom kraju. U Krašiću Zagreb nazivaju Zabreg.

Zemljopis

Položaj

Satelitska snimka

Zagrebačka katedrala - pogled s Gornjeg Grada

Zagreb se nalazi u kontinentalnoj središnjoj Hrvatskoj, na južnim obroncima Medvednice te na obalama rijeke Save. Nalazi se na nadmorskoj visini od 122 metra (Zrinjevac). Povoljan zemljopisni smještaj na jugozapadnom kutu Panonske nizine, između alpske, dinarske, jadranske i panonske regije, uzrok je činjenici da se Zagreb nalazi na prometnom čvorištu puteva između Srednje i Jugoistočne Europe te Jadranskog mora.

Klima

Klima u Zagrebu je umjerena kontinentalna. Ljeta su vruća i suha s prosječnim temperaturama od 20 °C, dok su zime hladne s prosječnim temperaturama od 1 °C.

Zelenilo

U Zagrebu postoji 165 000 stabala, koja pokrivaju 14 milijuna četvornih metara površine. Ima 18 000 klupa za sjedenje uz zelene površine. Od 266 vrsta drveća, najčešće su: obična breza, gorski javor, javorolisna platana i crni bor.

Naselja u sastavu Grada Zagreba

Grad Zagreb prostire se na površini od 641 km². Područje Grada Zagreba (u širem smislu), osim naselja Zagreba, obuhvaća i drugih 70 naselja. To su:

• Adamovec
• Belovar
• Blaguša
• Botinec
• Brebernica
• Brezovica
• Budenec
• Buzin
• Cerje
• Demerje
• Desprim
• Dobrodol
• Donji Čehi
• Donji Dragonožec
• Donji Trpuci
• Drenčec
• Drežnik Brezovički
• Dumovec
• Đurđekovec
• Gajec
• Glavnica Donja
• Glavnica Gornja
• Glavničica
• Goli Breg
• Goranec
• Gornji Čehi
• Gornji Dragonožec
• Gornji Trpuci
• Grančari
• Havidić Selo
• Horvati
• Hrašće Turopoljsko
• Hrvatski Leskovac
• Hudi Bitek
• Ivanja Reka
• Jesenovec
• Ježdovec
• Kašina
• Kašinska Sopnica
• Kučilovina
• Kućanec
• Kupinečki Kraljevec
• Lipnica
• Lučko
• Lužan
• Mala Mlaka
• Markovo Polje
• Moravče
• Odra
• Odranski Obrež
• Paruževina
• Planina Donja
• Planina Gornja
• Popovec
• Prekvršje
• Prepuštovec
• Sesvete
• Soblinec
• Starjak
• Strmec
• Šašinovec
• Šimunčevec
• Veliko Polje
• Vuger Selo
• Vugrovec Donji
• Vugrovec Gornji
• Vurnovec
• Zadvorsko
• Žerjavinec

Povijest

Podrobniji članak o temi: Povijest Zagreba

Trg bana Jelačića danas

Trg bana Jelačića 1880. godine

O nastanku imena grada govori poznata legenda, u kojoj stari drevni ban, umoran i žedan, naredi djevojci Mandi da donese vode s izvora. Ban reče: "Mando, dušo, zagrabi"!

Prvi pisani spomen Zagreba datira iz 1094. godine kada je na Kaptolu osnovana biskupija, što govori da je tu i ranije postojalo naselje.

• 1242. Zagreb (tada Gradec) Zlatnom bulom hrvatsko - ugarskog kralja Bele IV. postaje slobodni kraljevski grad.
• 1557. Zagreb se u pisanim dokumentima prvi puta spominje kao glavni grad Hrvatske.
• 1607. Isusovci osnivaju prvu gimnaziju i Akademiju. Ta se godina smatra godinom utemeljenja Zagrebačkog sveučilišta.
• 1776. iz Varaždina je u Zagreb preseljeno sjedište Hrvatskog kraljevskog vijeća (Vlade).
• 7. rujna 1850. Kaptol, Gradec i Vlaška Ves ujedinjeni u grad Zagreb.
• 25. lipnja 1991. Sabor Republike Hrvatske proglašava neovisnost i suverenost Republike Hrvatske. Zagreb postaje glavni grad.

Poznati ljudi

Poznate osobe koje su se rodile, živile i/ili radile u Zagrebu. Kategorija:Životopisi, Zagreb

• Janko Drašković (* 1770. - † 1856.), političar i "najstariji hrvatski preporoditelj".
• August Šenoa (* 1838. - † 1881.), romanopisac, pjesnik.
• Rudolf Maldini (* 1870. - † 1944.), pisac, prevodilac i enigmat.
• Božidar Magovac (* 1908. - † 1955.), novinar, publicist, pjesnik i političar.
• Milan Kangrga (* 1923 - † 2008), hrvatski filozof, sveučilišni profesor etike, jedan od osnivača časopisa Praxis i Korčulanske ljetne škole.

Stanovništvo

Podrobniji članak o temi: Stanovništvo Zagreba

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Grad Zagreb ima 790.017 stanovnika. Šire gradsko područje okuplja više od milijun stanovnika. Prosječna starost stanovnika je 39,7 godina. Prema narodnosti većinu stanovnika čine Hrvati (oko 92 %), a od nacionalnih manjina najznačajnije skupine su: Srbi, Slovenci, Bošnjaci i Albanci. Prema vjeri većina Zagrepčana izjašnjava se katolicima (87 %), a ostale najznačajnije vjerske zajednice su: pravoslavna zajednica, islamska zajednica (2 %), Evangelička crkva, Reformirana kršćanska (kalvinska) crkva kao povijesne protestantske konfesije, Adventistička crkva, Baptistička crkva, židovska zajednica i Jehovini svjedoci. Oko 4 % izjašnjava se agnosticima, a 3,5 % ateistima. Najveće gradske četvrti su: Trešnjevka (više od 120 000 stanovnika), Novi Zagreb (više od 110 000 stanovnika) i Dubrava (blizu 100 000 stanovnika). Po popisu stanovništva iz 1991. godine, naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706 770 stanovnika, dok je Grad Zagreb imao 777 826 stanovnika. Metropolitansko područje grada imalo je 1 107 623 stanovnika 2013. godine.

Povećavanje broja stanovnika 1857.-2011.

broj stanovnika	48266	54761	67188	82848	111565	136351	167765	258024	356529	393919	478076	629896	723065	777826	779145	790017
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.

Gradska uprava

Gornjogradska vijećnica, sjedište Gradske skupštine

Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima status jedinica lokalne samouprave (grad) koja ujedno ima i položaj jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno županije. Status Grada Zagreba reguliran je Zakonom o Gradu Zagrebu (NN 62/2001, 125/08, 36/09, 119/14)

Tijela Grada Zagreba jesu:

• Gradska skupština i
• Gradonačelnik

Gradska skupština je predstavničko tijelo građana Grada Zagreba koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada Zagreba te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Gradska skupština ima 51 gradskog zastupnika koji se biraju na neposrednim izborima razmjernim sustavom primjenom d'Hondtove metode. Njen aktualni saziv izabran je na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine. Na konstituirajućoj sjednici novog saziva Gradske skupštine, održanoj 10. srpnja 2017., za predsjednika Gradske skupštine izabran je Andrija Mikulić (HDZ), a za potpredsjednike Ana Stavljenić Rukavina (BM 365), Jozo Milićević (NLZG), Rajko Ostojić (SDP) i Krešimir Kartelo (NHR).

Stranački sastav Gradske skupštine sastoji se od (3. siječnja 2019.):

Stranka	Broj zastupnika
Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti (BM 365)	9
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ)	7
Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP)	5
Bruna Esih – Zlatko Hasanbegović: Neovisni za Hrvatsku (NHR)	5
Građansko-liberalni savez (GLAS)	3
Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS)	2
Nezavisna lista Zagreb (NLZG)	2
Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati (HNS)	1
Hrvatska seljačka stranka (HSS)	1
Narodna stranka - Reformisti (Reformisti)	1
Zelena lista (ZL)	1
Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez (NHPS)	1
Radnička fronta (RF)	1
Nova ljevica (NL)	1
Zagreb je naš!	1
ZA GRAD (ZG)	1
Nestranački gradski zastupnici	9

Gradonačelnici

Gradonačelnik je nositelj izvršne vlasti Grada Zagreba. Bira se na na lokalnim izborima neposredno većinskim dvokružnim sustavom (ako u prvom krugu kandidat ne osvoji apsolutnu većinu danih glasova, održava se drugi krug u kojeg ulaze dva kandidata s najviše glasova u prvom krugu, pobjeđuje kandidat koji je dobio više glasova). Gradonačelnik ima i dva zamjenika koji se biraju zajedno s njim. Kao nositelj izvršne vlasti, predstavlja Grad Zagreb, Skupštini podnosi prijedloge odluka, proračuna i drugih akata, na temelju javnog natječaja imenuje pročelnike gradskih ureda, te obnaša i druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Gradonačelnik (sa zamjenicima) može se opozvati putem referenduma ako opoziv zatraži najmanje 20% birača u Gradu Zagrebu, za opoziv treba glasati većina izašlih birača uz uvjet da ta većina čini najmanje 1/3 ukupnog broja birača u Gradu Zagrebu. U Gradu Zagrebu gradonačelnik je i predstavnik središnje vlasti Republike Hrvatske. Na lokalnim izborima 2017. za gradonačelnika Grada Zagreba ponovno je izabran Milan Bandić (od 28. ožujka 2015. predsjednik stranke Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti) u drugom krugu održanom 4. lipnja 2017. Zamjenice gradonačelnika su Jelena Pavičić-Vukičević i Olivera Jurković-Majić.

Upravne poslove iz samoupravne nadležnosti Grada Zagreba te poslove prenesenog djelokruga državne vlasti obavljaju upravna tijela Grada Zagreba (uredi, zavodi, službe) na čelu kojih su pročelnici, koje temeljem javnog natječaja, imenuje gradonačelnik (među njima gradonačelnik određuje i koordinatora državne uprave za područje Grada Zagreba).

Spomenik Većeslavu Holjevcu, jednom od najznačajnijih zagrebačkih gradonačelnika za vrijeme čijeg se mandata Zagreb proširio i na desnu obalu rijeke Save

Popis svih zagrebačkih gradonačelnika od ujedinjenja svih naselja u jedinstveni grad Zagreb 1850.

Milan Bandić (2000. — 2002.; 2005. —) Vlasta Pavić (2002. — 2005.) Marina Matulović Dropulić (1996. — 2000.) Branko Mikša (1993. — 1995.) Boris Buzančić (1990. — 1993.) Mato Mikić (1982. — 1983.; 1986. — 1990.) Tito Kosty (1985. — 1986.) Zorislav Šonje (1984. — 1985.) Aleksandar Varga (1983. — 1984.) Ivo Latin (1978. — 1982.) Ivo Vrhovec (1972. — 1978.) Josip Kolar Matek (1967. — 1972.) Ratko Karlović (1967.) Pero Pirker (1963. — 1967.) Većeslav Holjevac (1952. — 1963.) Mirko Pavleković (1951. — 1952.) Milivoj Rukavina (1950. — 1951.) Mika Špiljak (1949. — 1950.) Dragutin Saili (1945. — 1949.) Eugen Starešinić (1944. — 1945.) Ivan Werner (1942. — 1944.) Jozo Dumandžić (1941. — 1942.) Mate Starčević (1939. — 1941.) Teodor Peičić (1937. — 1939.)

Rudolf Erber (1934. — 1936.) Ivo Krbek (1932. — 1934.) Stjepan Srkulj (1917. — 1919.; 1928. — 1932.) Vjekoslav Heinzel (1920. — 1928.) Svetozar Delić (1920.) Janko Holjac (1910. — 1917.) Milan Amruš (1890. — 1892.; 1904. — 1910.) Adolf Mošinsky (1892. — 1904.) Ignjat Sieber (1887. — 1890.) Nikola Badovinac (1885. — 1887.) Josip Hoffmann (1881. — 1885.) Matija Mrazović (1879. — 1881.) Stanko Andrijević (1876. — 187.9) Ivan Vončina (1873. — 1876.) Stjepan Vrabčević (1873.) Pavao Hatz (1872. — 1873.) Dragutin pl. Czekus (1869. — 1872.) Makso Mihalić (1868. — 1869.) Vjekoslav Frigan (1861. — 1868.) Johan Lichtenegger (1858. — 1861.) Svetozar Kušević (1858.) Josip F. Haerdtl (1857.) Janko Kamauf (1851. — 1857.)

Gradske četvrti

Podrobniji članak o temi: Zagrebačke gradske četvrti

Gornji grad iz zraka

Donji grad iz zraka

Ilica, najpoznatija zagrebačka trgovačka ulica, povezuje Donji grad i Črnomerec

Trg dr. Ante Starčevića

Na području Grada Zagreba 1999. osnovane su gradske četvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. U Gradu Zagrebu osnovano je 17 gradskih četvrti i 218 mjesnih odbora. Mjesni su odbori osnovani za pojedini dio gradske četvrti, pojedino naselje ili više međusobno povezanih manjih naselja, ili dio većeg naselja koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu cjelinu. Četvrti se neformalno dijele na «kvartove», odnosno manje četvrti određene specifičnom izgradnjom, urbanizmom i stanovništvom koje ih naseljava.

Dobrim za život općenito se smatra nekoliko četvrti. Prva je centar grada (Donji grad i Gornji grad) zbog raznolikosti sadržaja i dobre urbane opremljenosti. Druga je podsljemenska zona, koja predstavlja svojevrsni rezidencijalni dio Zagreba (bivši tzv. ljetnikovački predjeli), u koje spadaju: Šalata, Tuškanac, Pantovčak, Horvatovac, Zelengaj, Vrhovec i dr. Na trećem su mjestu novija stambena naselja u četvrti Jarun, privlačna zbog blizine rekreacijskog područja, te druga naselja s pretežito novogradnjom (primjerice Špansko). Četvrti kao što su Trešnjevka, Trnje, Peščenica - Žitnjak su većinom nekvalitetno izgrađene bivše radničke četvrti, koje proživljavaju snažnu urbanizaciju i još uvijek nemaju dobru urbanu opremljenost, a isti je slučaj s velikim naseljenim područjem na istočnom rubu grada, Dubravom. Novi Zagreb građen je u potpunosti u drugoj polovici 20. stoljeća kao velika skupina stambenih naselja na južnoj obali Save. Karakteriziraju ga široke avenije, zelene površine te zgrade i neboderi građene u duhu funkcionalizma. Novi Zagreb ima vrlo dobar urbanitet, a lokacija Zagrebačkog velesajma, Muzeja suvremene umjetnosti (u naselju Sopot), uređenje parka i jezera Bundek, otvaranje novog trgovačkog centra (Avenue Mall) koji je postao središtem okupljanja ljudi, te izgradnja novih stambenih zgrada, znači postupno poboljšanje urbanog života u ovom velikom gradskom području.

Zagrebačke gradske četvrti su:

R. br.	Četvrt	Površina (km²)	Stanovništvo (2011.)	Stanovništvo (2001.)	Gustoća (2001.)
1.	Donji grad	3,01	37.123	45.108	14.956,2
2.	Gornji grad - Medveščak	10,12	31.279	36.384	3.593,5
3.	Trnje	7,37	42.126	45.267	6.146,2
4.	Maksimir	14,35	49.448	49.750	3.467,1
5.	Peščenica - Žitnjak	35,30	56.446	58.283	1.651,3
6.	Novi Zagreb - istok	16,54	59.227	65.301	3.947,1
7.	Novi Zagreb - zapad	62,59	58.025	48.981	782,5
8.	Trešnjevka - sjever	5,83	55.342	55.358	9.498,6
9.	Trešnjevka - jug	9,84	66.595	67.162	6.828,1
10.	Črnomerec	24,33	39.040	38.762	1.593,4
11.	Gornja Dubrava	40,28	62.221	61.388	1.524,1
12.	Donja Dubrava	10,82	36.461	35.944	3.321,1
13.	Stenjevec	12,18	51.849	41.257	3.387,3
14.	Podsused - Vrapče	36,05	45.771	42.360	1.175,1
15.	Podsljeme	60,11	19.249	17.744	295,2
16.	Sesvete	165,26	70.633	59.212	358,3
17.	Brezovica	127,45	12.040	10.884	85,4
	UKUPNO	641,43	792.875	779.145	1.214,9

Gospodarstvo

Hrvatska narodna banka

Eurotower - sjedište Zagrebačke burze

Najvažnije grane gospodarstva u Zagrebu su: proizvodnja električnih aparata, kemijska, farmaceutska i tekstilna industrija, te industrija hrane. Zagreb je međunarodno trgovinsko i poslovno središte, te prometno raskrižje između Srednje i Istočne Europe. Proračun grada Zagreba za 2008. godinu je iznosio 7,45 milijardi kuna.

Grad Zagreb ima najveći nominalni bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u Hrvatskoj (19 132 $ u 2005. godini, hrvatski prosjek je 10 431 $). Godine 2004. bruto domaći proizvod u paritetu kupovne moći iznosio je 28 261 $ (19 067 €).

Od srpnja 2008. prosječna mjesečna neto plaća u Zagrebu iznosila je 6228 kn, što je oko 1356 $ (hrvatski prosjek je 5234 kuna, odnosno 1140 $). U prva tri mjeseca 2009. godine prosječna stopa nezaposlenosti je porasla sa 6,2 na 6,8 %, što znači da je bez posla bilo 28 000 Zagrepčana.

Zagrebu je sjedište 34 % tvrtki u Hrvatskoj, i zapošljava 38,4 % hrvatske radne snage, uključujući gotovo sve banke, uslužne tvrtke i javni prijevoz. U Zagrebu su sjedišta najvažnijih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj. Među njima se ističu su Franck, Kraš, Croatia Airlines, Croatia osiguranje d.d., Croatia Records, HT, A1 Hrvatska, INA, Konzum, Ledo, Pliva, RIZ, Tisak itd. Tvrtke u Zagrebu činile su 52 % ukupnog prometa i 60 % ukupnog dohotka Hrvatske u 2006. godini, te 35 % hrvatskog izvoza i 57 % hrvatskog uvoza.

U Zagrebu je razvijen i turizam. Ponuda turističkog smještaja je raznolika. Hoteli su u rasponu od velikih, vrhunskih, koji posluju u sastavu poznatih lanaca, do malih prenoćišta u privatnom smještaju. U Zagrebu postoje tri hotela s pet zvjezdica (Westin, Sheraton, Regent Esplanade) i 10 s četiri zvjezdice. Advent u Zagrebu jedna je od glavnih turističkih manifestacija grada.

Promet

Domovinski most

Petlja na križanju Držićeve i Slavonske avenije

Prometni položaj

Sve glavne autoceste prolaze kroz Zagreb i granaju se prema raznim dijelovima Hrvatske. Možda najvažnija od njih je autocesta A1 Zagreb - Split - Dubrovnik, koja je u potpunosti završena do Ploča.

Druga glavna trasa je na koridoru X Transeuropskih autocestnih mreža, A3 Bregana - Zagreb - Lipovac, koja spaja sjevernu Europu s Turskom preko Balkana i Grčke. Zadnji dio te dionice od Županje do graničnog prijelaza Bajakovo sa Srbijom dovršen je na ljeto 2006.

Treća glavna trasa je autocesta A6 (E65) Zagreb - Rijeka, koja spaja glavni grad s najbližom velikom lukom na Jadranu. Uz te tri glavne grane tu su još i autoceste A4 Zagreb - Goričan koja se u Mađarskoj nastavlja na autocestu prema Budimpešti, te autocesta A2 Zagreb - Macelj, koja pripada Phyrnskoj autocesti od Nürnberga u Njemačkoj do Beograda u Srbiji (od Zagreba do Lipovca/Bajakovo Phyrnska autocesta nosi ime A3). Započeti su i radovi na novoj autocesti A11 Zagreb - Sisak, dovršetak dionice do Lekenika previđa se poslije 2009. godine.

Zagreb je također veliko željezničko čvorište. Dva od tri najvažnija europska koridora u Hrvatskoj prolaze kroz Zagreb. To su Paneuropski Željeznički koridor V (krak b) koji ide od Botova do Rijeke i Paneuropski Željeznički Koridor X koja je najvažniji željeznički pravac u Republici Hrvatskoj. Osim toga, u Zagrebu se spajaju i pruge za Karlovac i Sisak. Razvijen je i prigradski putnički promet Zagreba. Teretni promet se vrši obilazno. Zagreb posjeduje i veliki teretni kolodvor.

Zračna luka „Franjo Tuđman” najveća je i najprometnija zračna luka u zemlji. Nalazi se na teritoriju grada Velike Gorice. Putnička zgrada i platforma dovršene su 1959., a u jesen iste godine zračna je luka otvorena za civilni zračni promet. Godine 2008. raspisan je međunarodni arhitektonski natječaj za novi terminal zračne luke čija je izgradnja počela 2013. godine. U funkciji je od 28. ožujka 2017.

Pored Zračne luke „Franjo Tuđman”, u Lučkom postoji i manji športski aerodrom, Zračno pristanište Lučko.

Javni gradski prijevoz

Podrobniji članak o temi: Javni gradski promet u Zagrebu

Registarske oznake za vozilo u Zagrebu

Zgrada Glavnog željezničkog kolodvora

Tramvaj NT 2200 i autobus ZET-a

Javni gradski prijevoz u Zagrebu čini mreža tramvajskih i autobusnih linija, gradsko-prigradski vlakovi te taksi vozila. Glavninu javnog prijevoza u Zagrebu obavlja Zagrebački električni tramvaj (ZET), koji je operator tramvajskog i autobusnog prometa, a brine se i o uspinjači i žičari, koja je trenutno izvan funkcije (očekuje se izgradnja nove). ZET je podružnica gradskog trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o.

Prvi električni tramvaj pušten je u promet 18. kolovoza 1910. godine. Današnja tramvajska mreža ima ukupnu dužinu od 116 km (širina tramvajskog kolosjeka je 1000 mm). Promet je organiziran u 15 dnevnih i 4 noćne linije. Autobusni promet ZET-a trenutno se sastoji od 120 autobusnih linija, od toga 69 gradskih i 51 prigradskih.

Uspinjača ZET-a spaja zagrebački Gornji i Donji grad. S prugom dugom samo 66 metara poznata je i kao najkraća žičana željeznica na svijetu namjenjena javnom prometu. Službeno je puštena u pogon 8. listopada 1890. godine. Danas je zaštićena kao spomenik kulture, a također je jedna od turističkih atrakcija u Zagrebu.

Žičara "Sljeme" puštena je u promet 27. srpnja 1963. godine, a za promet je zatvorena sredinom 2007. godine (službeno je zatvorena 1. srpnja), nakon kvara na elektromotoru (5. lipnja) za koji je procijenjeno da je neisplativ za saniranje. U tijeku su pripreme za izgradnju nove moderne sljemenske žičare. Žičara je bila u funkciji prijevoza izletnika na vrh Medvednice.

U Zagrebu danas ima oko 1.150 taksi vozila, a vožnja taksijem dostupna je 24 sata dnevno. Prvi autotaksi u Zagrebu pojavio se na Trgu Bana Jelačića 11. lipnja 1901. godine.

Sustav javnih bicikala u Zagrebu.

Gradsko-prigradskim željezničkim prijevozom koristi se radnim danom u prosjeku oko 70.000 putnika. Glavna željeznička linija prometuje na relaciji Savski Marof - Zagreb Glavni kolodvor - Dugo Selo. Hrvatske željeznice uvele su ovu liniju 1992. godine. Uz ovu liniju, drugi važni prigradski smjerovi su prema Velikoj Gorici te Jastrebarskom, a zajedno s lokalnim vlakovima iz smjera Zaboka, Novske, Karlovca i Koprivnice.

Dana 14. svibnja 2013. godine je po uzoru na velike europske metropole, pušten u rad sustav javnih bicikala. Zagrepčanima je na raspolaganju više od 100 bicikala, na ukupno trinaest lokacija u gradu. Prvih sat vremena vožnja se ne naplaćuje, dok svaki idući sat košta simboličnih osam kuna.

Arhitektura i znamenitosti

S obzirom na svoju povijest i značaj, Zagreb je bogat spomenicima i arhitekturom. Središtem Zagreba smatraju se povijesne četvrti Gornji grad i Kaptol, te Donji Grad, u kojima je iznimna raznolikost arhitekture od baroka do današnjih dana. Centar je okružen sa sjeverne strane rezidencijalnim četvrtima s višom razinom stanovanja, a s juga bivšim radničkim četvrtima koje proživljavaju snažnu reurbanizaciju. Izgledom i uređenjem, Zagreb je tipičan srednjoeuropski grad.

Gornji grad

Gornji grad ili Gradec je povijesna jezgra Zagreba. Zasnovana u srednjem vijeku, sve do 19. stoljeća činila je, zajedno s Kaptolom, središnje urbanizirano područje grada Zagreba. Tijekom vremena su ondje izgrađene brojne zgrade kojima se oblikovao njezin današnji izgled. Glavni trg Gornjega grada je Trg sv. Marka, nekad mjesto trgovanja, a danas političko sjedište Hrvatske, sa zgradama Hrvatskog sabora, Vlade i Gradske skupštine.

Hrvatski sabor

Banski dvori, sjedište Vlade

Na Gornjem gradu nalazi se niz muzeja i galerija.

Crkva sv. Marka i toranj grkokatoličke konkatedrale svetih Ćirila i Metoda

Trgom sv. Marka dominira crkva sv. Marka, izvorno gotička građevina iz 14. stoljeća, kasnije preoblikovana u neogotičkom stilu. Iz srednjega vijeka sačuvan je monumentalni južni portal s kipovima dvanaest apostola. Portal je nastao pod utjecajem glasovite kiparske radionice Parler iz Praga te predstavlja najznačajnije ostvarenje gotičkog kiparstva u kontinentalnoj Hrvatskoj. Krov crkve s povijesnim grbovima Hrvatske i grada Zagreba potječe iz 19. stoljeća, iz velike obnove pod vodstvom arhitekata Hermanna Bolléa i Friedricha von Schmidta. Zvonik crkve je iz baroknog vremena, a godina 1841. na njemu označava jednu od većih obnova.

Druga poznata crkva Gornjeg grada je barokna crkva sv. Katarine (1620.-32.), koja se smatra prvom baroknom građevinom kontinentalne Hrvatske. Dvoranska crkva s bočnim kapelama, u unutrašnjosti je bogato ukrašena štukaturama Antonija Quadrija (1732.), a svetište je oslikano iluzionističkom arhitekturom oltara sa scenom „Sveta Katarina i aleksandrijski filozofi“. Ovo značajno djelo baroknog slikarstva radio je slovenski slikar Krištof Andrej Jelovšek. Crni oltari potječu većinom iz 17. stoljeća, osim oltara sv. Ignacija (18. st.), koji je rad znamenitog kipara Francesca Robbe.

Kamenita vrata

Uz crkvu sv. Katarine pruža se kompleks bivšeg isusovačkog samostana, sagrađenog u 17. stoljeću te nadograđenog 1980-ih. Danas je ova građevina sjedište galerijske ustanove Klovićevi dvori, gdje se održavaju vrhunske umjetničke izložbe. Od nekadašnjih samostana, na Gornjem gradu je i samostan sv. Klare, odnosno opatica klarisa, u po njima nazvanoj Opatičkoj ulici. Zanimljiv je po oslikanim pročeljima. Naslikani, odnosno "lažni" prozori, vjerojatno su povezani sa zatvorenom funkcijom ovoga ženskog samostana. U samostanu je danas smješten Muzej grada Zagreba, jedan od najbogatijih muzeja u Hrvatskoj.

U Ćirilometodskoj ulici nalazi se grkokatolička konkatedrala sv. ćirila i Metoda. Stoji na mjestu ranije kapele oštećene u potresu 1880. godine. Projektirao ju je Hermann Bolle, a pošto se grkokatolici služe istočnim obredom, iako su dio katoličke crkve, sagradio ju je u svojoj osebujnoj verziji historicističkog neobizantskog stila. Crkvu odlikuje impresivni ikonostas izrađen od hrastovine, u zagrebačkoj Obrtnoj školi. Dio je grkokatoličkog sjemeništa koje se na Gornjem gradu nalazi od 1681. godine.

Palača Vojković (iz 1764.), danas Hrvatski povijesni muzej

Na Gornjem gradu se također nalazi niz baroknih kuća i palača. Najznačajnija među njima je palača Vojković u Matoševoj 9 (1764.), u stilu marijaterezijanskog baroka, s vrlo reprezentativnim pročeljem s motivima školjki. Danas je u njoj smješten Hrvatski povijesni muzej. Od drugih palača ističu se Banski dvori te uz nju palača Rauch (na Trgu sv. Marka 1 i 2), koje su danas jedinstven objekt u funkciji sjedišta Vlade Republike Hrvatske. U Ćirilometodskoj ulici 3 nalazi se palača Raffay, danas Hrvatski muzej naivne umjetnosti, a u blizini i kuća znamenite hrvatske plemićke obitelji Zrinski (Markovićev trg 3). Tri vrlo lijepe barokne palače smještene su u Opatičkoj ulici: palača Juršić (Opatička 2), palača Rauch-Sermage (Opatička 6), te palača Bužan (Opatička 8) iz 1754., djelo najpoznatijeg zagrebačkoga baroknog graditelja Matije Leonharta.

U Opatičkoj 10 nalazi se zgrada bivšeg Vladinog Odjela za bogoštovlje i nastavu, tj. nekadašnjeg Ministarstva kulture i prosvjete. U njoj su bogati interijeri (poznata Zlatna dvorana), a ispred je raskošna neobarokna kovana željezna ograda (1894.), rad arhitekta Hermanna Bolléa i Obrtne škole u Zagrebu. Od ostale stambene arhitekture valja spomenuti i ostatke nekadašnje renesansne kuće s crno-bijelom naslikanom dekoracijom (ugao Mesničke i V. Lisinskog), te poznatu ljekarnu u Kamenitoj 9 (pročelje je radio zagrebački graditelj Bartol Felbinger). U toj je kući živio unuk slavnog talijanskog pjesnika Dantea.

Gornji je grad nekad bio okružen zidinama s kulama i nekoliko gradskih vrata. Do danas su očuvana jedino istočna, tzv. Kamenita vrata. Na sjevernom dijelu Gornjeg grada je kula Popov toranj, u kojoj je smještena zvjezdarnica. U zgradi u podnožju kule je legendardna zagrebačka gostionica Palajnovka. Spomenimo ovdje i poznatu gostionicu Pod starim krovovima (Basaričekova 9), koja radi već desetljećima, a bila je inspiracija za gostionicu K Žnidaršiću u slavnom filmu Tko pjeva zlo ne misli, a koji je dijelom sniman u susjednoj kući.

Kula Lotrščak poznati je vidikovac s kojeg se pruža prekrasan pogled na Donji grad. Ispod kule nalazi se Strossmayerovo šetalište te uspinjača koja povezuje Gornji i Donji grad.

Kaptol i Dolac

Zagrebačka katedrala

Kaptol je povijesno naselje u Zagrebu formirano oko Zagrebačke katedrale. Danas je središte crkvenih institucija (Zagrebačka nadbiskupija, Kaptol zagrebački, Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište).

Barokni Nadbiskupski dvor građen za biskupa Jurja Branjuga (od 1729.)

Katedrala dominira svojim položajem u vizuri ne samo Kaptola već čitavog grada. Smatra se najvišom građevinom u Hrvatskoj. Prvotno srednjevjekovna katedrala dobila je svoj neogotički izgled nakon potresa, u velikoj obnovi (1880.-1902.) pod vodstvom arhitekata Hermanna Bolléa i Friedricha von Schmidta. Iz srednjevjekovnih vremena sačuvana je kapela sv. Stjepana (danas u biskupskom dvoru) s gotičkim freskama. U sakristiji katedrale nalazi se oltarna slika Golgota, djelo slavnog slikara Albrechta Dürera. Zagrebačka se katedrala ponosi i bogatom riznicom u kojoj se čuva plašt kralja Ladislava iz 11. stoljeća (!). Oko katedrale su renesansne zidine s kružnim kulama, uz koje je u barokno doba, za vrijeme biskupa Jurja Branjuga, podignut biskupski dvor.

Duž trga i ulice Kaptol nalazi se niz baroknih kanoničkih kurija te franjevački samostan s crkvom. Osim crkve, u samostanu je zanimljiva kapela sv. Franje (dovršena 1683.), bogato urešena baroknim štukaturama i zidnim slikama s prikazima iz života sv. Franje. U ulici Nova ves je barokna crkva sv. Ivana Krstitelja, također sa zidnim slikama.

Između Gornjeg grada i Kaptola smjestio se predjel zvan Dolac, gdje je Tržnica Dolac, najpoznatija zagrebačka tržnica na otvorenom. Uz nju se nalazi i barokna crkva sv. Marije. Zapadno od crkve prolazi Tkalčićeva ulica, nastala na mjestu nekadašnjeg potoka Medveščak koji je razdvajao povijesna naselja Gradec i Kaptol. Potok je u prvoj polovici 20. stoljeća natkriven, ali je ulica svojom ambijentalnom arhitekturom očuvala duh starih vremena. Niz kafića, restorana i dućana, čini danas Tkalčićevu ulicu središtem noćnog života Zagreba.

Donji grad

Zrinjevac iz zraka

Donji grad je urbano središte suvremenog Zagreba. Izgrađen je u 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća, od kada potječe i najveći dio njegove arhitekture. Glavni i najveći trg Zagreba je Trg bana Jelačića. Nekad tržnica, a danas mjesto susreta, stjecište turista i građana te glavni dio pješačke zone centra Zagreba. Na trgu je poznati spomenik banu Josipu Jelačiću (1866.), rad austrijskog kipara Antona Dominika Fernkorna. Izvorno je kip bio okrenut prema sjeveru kako bi simbolički mačem pokazivao prema Mađarima, jer se ban Jelačić u svoje doba snažno odupirao mađarskoj vlasti. Kip je tijekom komunizma uklonjen te je ponovo postavljen 1990. godine. Na istočnoj strani trga nalazi se suvremeno oblikovana fontana Manduševac, uz koju je vezana poznata priča o nastanku Zagreba. Od značajnijih zgrada na trgu treba spomenuti palaču Kolmar (danas Društvo hrvatskih književnika) s dva tornjića, kuću Rado (1904.-05., arhitekt Vjekoslav Bastl) – remek djelo secesije s kamenim zmajevima na krovu, te kuću Popović (1906.-07., arhitekt Aladar Baranyai), na kojoj su reljefi umjetnika Ivana Meštrovića.

Oktogon - kupola od vitraja

Sa zapadne strane trga dolazi se u Ilicu, najpoznatiju zagrebačku shopping ulicu. Centar Zagreba ima izrazito veliku pješačku zonu koja, osim Trga bana Jelačića i dio Ilice, obuhvaća i brojne okolne ulice nanizane dućanima i trgovinama. Neke od ulica, poput Bogovićeve, poznate su po terasama kafića. U Bogovićevoj se ulici nalazi poznata skulptura Prizemljeno sunce kipara Ivana Kožarića, koja je poslužila za zanimljivu suvremenu instalaciju pod nazivom Zagrebački Sunčev sustav. Južno od Ilice je Cvjetni trg, intimni gradski trg francuskog tipa, koji je svoj nadimak cvjetni dobio po štandovima cvjećara. Na trgu se nalazi kip pjesnika Petra Preradovića te poznati prolaz Oktogon, u zgradi nekadašnje Prve hrvatske štedionice. Ova zgrada (1898.-1900., arhitekt Josip Vancaš), ima trgovački prolaz karakterističan za srednoeuropske gradove, a zanimljiva je po središnjoj dvorani natkrivenoj staklenom kupolom od vitraja.

Hotel Palace na Strossmayerovu trgu

Donji grad je poznat po svom urbanizmu, kojeg karakteriziraju zgrade raspoređene u pravokutne blokove i načelno sijecanje ulica pod pravim kutem. Ovdje se nalazi jedinstven zeleni pojas gradskih trgova-perivoja, u obliku uglatog slova U, nazvan Zelena potkova ili Lenuzzijeva potkova. Zasnovan prema zamislima urbanista Milana Lenuzzija u drugoj polovici 19. stoljeća, predstavlja najveće i najznačanije urbanističko-hortikulturno ostvarenje u hrvatskoj gradogradnji. Perivoji su većinom oblikovani kao kombinacija francuskih vrtova s cvjetnim parterima i engleskih šumovitih parkova, a okružuju ih velike javne i privatne zgrade. Najstariji od parkova je Zrinjevac, sa stoljetnim platanama i glazbenim paviljonom u sredini. Na Zrinjevcu se ističe zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u stilu neorenesanse (1884., arhitekt Friedrich von Schmidt), u kojoj je Strossmayerova galerija starih majstora. Na istočnoj strani trga su zgrada Ministarstva vanjskih poslova te Županijski sud u Zagrebu, a na sjevernoj Vrhovni sud Republike Hrvatske. Sa zapadne strane su reprezentativne historicističke zgrade: palača Vranyczany u kojoj je Arheološki muzej u Zagrebu, te palača Medaković s poznatom kavanom Lenuci i stropovima na katu koji su oslikani arabeskama.

Hrvatski državni arhiv

Na obližnjem Strossmayerovu trgu su iznimno raskošne zgrade s bogatim pročeljima, poput neorenesansne palače Vranyczany (1882.-83., arhitekt Otto Hoffer) u kojoj je Moderna galerija. Tu su i palača Priester (danas Odsjek za povijesne znanosti HAZU) i Hotel Palace, obje s kraja 19. stoljeća te djela zagrebačkih arhitekata Lea Hönigsberga i Julija Deutscha, poznatih po gradnjama u neobaroknom stilu. Spomenimo ovdje i kuću Milana Lenuzzija (Strossmayerov trg 11), tvorca Zelene potkove.

Trg kralja Tomislava uređen je kao parterni vrt s fontanom i kipom kralja Tomislava. Sa sjeverne strane omeđen je zgradom Umjetničkog paviljona (1897.-98.), a s južne se nalazi Glavni kolodvor. Od zgrada se također ističu kuća slikara Vlahe Bukovca (1895.-96.), te kuća Feller (1903.), djelo arhitekta Vjekoslava Bastla u stilu venecijanske neogotike. Isti je arhitekt projektirao i znamenitu secesijsku kuću Kallina (1903.-04.), na uglu Gundulićeve i Masarykove ulice, poznatu po prikazima šišmiša i keramičkim pločicama koje su nastale u tvornici vlasnika kuće Josipa Kalline.

Secesijska kuća Kallina (1903.-04.) na uglu Gundulićeve i Masarykove ulice

Južni dio Zelene potkove obuhvaća Starčevićev trg sa zgradom Starčevićeva doma (1894.-95) (danas Gradska knjižnica), izgrađenog za političara Antu Starčevića. Slavni Hotel Esplanade (1922.-24.) smješten je odmah uz Glavni kolodvor, jer su ondje nekad odsjedali putnici znamenitog vlaka Orient Express. Prema zapadu se pruža i zagrebački botanički vrt.

Zapadni dio Zelene potkove čine Marulićev, Mažuranićev i Trg Republike Hrvatske. Na Marulićevu trgu se nalazi secesijska zgrada Hrvatskog državnog arhiva (1910.-13., arhitekt Rudolf Lubinsky), izvorno građena za Nacionalnu i sveučilišnu biblioteku. I dok je unutrašnjost bogato ukrašena po načelu totalnog dizajna radovima vrhunskih umjetnika i obrtnika toga doba, krov zgrade je poznat po ukrasima u obliku zelenih sova koje simboliziraju mudrost.

Hrvatsko narodno kazalište

Zapadni krak Zelene potkove završava na Trgu Republike Hrvatske, koji se smatra jednim od najljepših u Zagrebu. Trgom dominira velebna neobarokna zgrada Hrvatskog narodnog kazališta (1894.-95.), sjedište najveće kazališne ustanove u Hrvatskoj. Zgradu ju otvorio car Franjo Josip I., a projektirali su je Fellner i Helmer, poznati graditelji srednjoeuropskih kazališta. Ispred zgrade nalazi se Meštrovićeva skulptura Zdenac života (1905.). Na istom se trgu nalazi još i Muzej za umjetnost i obrt, Hrvatski školski muzej te Rekorat Sveučilišta u Zagrebu. S južne strane su lijepa secesijska zgrada bivše Trgovačko-obrtne komore te zgrada Hrvatskog sokola, danas Akademija dramske umjetnosti.

Istočni dio Donjega grada, izvan Zelene potkove, većinom je izgrađen u prvoj polovici 20. stoljeća i karakterističan je po modernoj arhitekturi. Na Trgu burze, danas zvanom Trg hrvatskih velikana, je monumentalna Palača burze (1923.-27., danas Hrvatska narodna banka), djelo modernog arhitekta Viktora Kovačića. U blizini je i Trg žrtava fašizma s kružnom zgradom Hrvatskog doma likovnih umjetnika (1938.), nastaloj prema zamisli Ivana Meštrovića. U njoj se danas održavaju izložbe suvremene umjetnosti.

Malo izvan Donjega grada, u četvrti Trnje, kao znameniti primjer suvremene arhitekture može se izdvojiti i zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Dovršena 1995. godine, djelo je skupine zagrebačkih arhitekata pod vodstvom Velimira Neidhardta.

Ostale znamenitosti

Mirogoj

Istočno od središta grada, u četvrti Maksimir, smjestio se park Maksimir, povijesni perivoj osnovan u 18. stoljeću te oblikovan po uzoru na engleske romantičarske parkove. U njemu se nalazi Zoološki vrt grada Zagreba. U sjevernom dijelu grada je glavno zagrebačko groblje Mirogoj. Građeno je krajem 19. i početkom 20. stoljeća prema projektu arhitekta Hermanna Bolléa, a iznimnom se ljepotom odlikuju tamošnje arkade u kojima su pokopane znamenite ličnosti iz hrvatske povijesti.

U južnom dijelu Zagreba je športsko-rekreacijski centar Jarun, s umjetnim jezerom uređenim za kupanje te veslačkom stazom. Na nasuprotnoj obali Save, u naselju Lanište, nalazi se najveća športska dvorana u Hrvatskoj - Arena Zagreb.

Sve brojnije nove poslovne i stambene zgrade, zagrebački neboderi, također su doprinos urbanoj vizuri hrvatskog glavnog grada.

Popularno izletište Zagrepčana je planina Medvednica, poznatija po nazivu svojeg vrha Sljeme, na kojoj se nalazi srednjovjekovna utvrda Medvedgrad.

Po glavnom gradu Hrvatske, imenovan je asteroid glavnog asteroidnog pojasa (187700) Zagreb, kojeg su otkrili hrvatski astronomi.

Obrazovanje i znanost

Sveučilište

Podrobniji članak o temi: Sveučilište u Zagrebu

Zgrada rektorata Sveučilišta i Pravnog fakulteta

Sveučilište u Zagrebu je drugo najstarije u Hrvatskoj, osnovano nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Europi. Osnovano je 1669.. Do danas je na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo je više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000 predloženika.

Na Sveučilištu u Zagrebu, znanstveno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 29 fakulteta, 3 umjetničke akademije i sveučilišnom studiju - Hrvatskim studijima. Fakulteti i akademije pokrivaju sva znanstvena područja (prirodoslovno, tehničko, biotehničko, biomedicinsko, društveno, humanističko i umjetničko).

Osim Sveučilišta u Zagrebu koje je javna ustanova, Zagreb je i sjedište dvaju privatnih sveučilišta: Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Libertas međunarodnog sveučilišta, a u gradu djeluju i brojne javne i privatne visoke škole.

Znanstvene institucije

U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih znanosti. Najpoznatija ustanova na području prirodnih znanosti je Institut Ruđer Bošković, društvenih znanosti Institut Ivo Pilar, a znanstveni rad u sklopu humanističkih znanosti predvode Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti i Institut za arheologiju. Zagreb je također sjedište HAZU - Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koju je 1866. osnovao đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.

Srednje škole i gimnazije

Podrobniji članak o temi: Srednje škole i gimnazije u Zagrebu

U Zagrebu djeluje 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija.

Kultura

Podrobniji članak o temi: Kultura u Zagrebu

Zagreb je najveće kulturno središte Hrvatske. U gradu se nalazi više ustanova koje tradicionalno imaju velik prestiž. U glazbi je to Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, u svijetu kazališta, baleta i opere Hrvatsko narodno kazalište, a među knjižnicama Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Među brojnim kvalitetnim muzejima i galerijama, po kulturnom odjeku izložaba možda se najviše ističu Klovićevi dvori.

Knjižnice

U Zagrebu se nalaze Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica, Knjižnica "Andrija Štampar", Knjižnica Knežija, ZAGRABIENSIA zavičajna zbirka Zagrepčana, Knjižnice Vladimir Nazor i Knjižnica Medvešćak, Knjižnica i čitaonica Bogdan Ogrizović.

Pri Knjižnici i čitaonici "Bogdan Ogrizović" djeluje Središnja knjižnica Albanaca u Hrvatskoj, a pri Knjižnicama grada Zagreba djeluje Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca u Hrvatskoj.

Muzeji i galerije

Zagrebački muzeji čuvaju više od 3,6 milijuna eksponata u više od trideset zbirki, od javnih i crkvenih muzeja do privatnih zbirki i galerija. Više desetaka privatnih manjih i većih galerija nalazi se gotovo u svim dijelovima grada.

Arheološki muzej u Zagrebu (Zrinjevac 19) čuva gotovo 400.000 artefakata stečenih iz različtih izvora u stoljetnom razdoblju. Najpoznatija je Egipatska zbirka s tzv. Zagrebačkom mumijom, koja je uvijena u tkaninu s najstarijim etrušćanskim natpisom na svijetu (Liber Linteus Zagrabiensis).

Gliptoteka HAZU

Od umjetničkih muzeja najznačajniji je Muzej za umjetnost i obrt (Trg Republike Hrvatske 10), osnovan 1880. godine, u kojemu su zbirke povijesnog pokućstva i obrta, a danas brojem artefakata čine najbogatiji muzej u Hrvatskoj. Historijsko slikarstvo i skulptura od 14. do 19. stoljeća može se vidjeti u Strossmayerovoj galeriji starih majstora (Zrinjevac 11) u sklopu HAZU i Muzeju Mimara, donaciji kolekcionara Ante Topića Mimare gradu Zagrebu, koja je otvorena 1987. godine u zgradi nekadašnje gimnazije. Potonja sadrži 3.750 djela iz različitih kultura i civilizacija. Moderna galerija (Hebrangova 1) je umjetnička zbirka hrvatskih slikara i kipara 19. i 20. stoljeća. Od drugih umjetničkih muzeja, tu je Atelier Ivana Meštrovića (Mletačka 8) sa skulpturama, crtežima i litografijama najznačajnijeg hrvatskog umjetnika 20. stoljeća. Potom Hrvatski muzej naivne umjetnosti, kao i Muzej suvremene umjetnosti, čije je nova zgrada otvorena 2009. u Novom Zagrebu.

U Zagrebu se nalaze i dva bogata povijesna muzeja. Muzej grada Zagreba (Opatička 20), osnovala je Družba Braće hrvatskog zmaja, a smješten je u obnovljenom kompleksu bivšeg samostana klarisa iz 17. stoljeća. Muzej tematizira kulturnu, gospodarsku i političku povijest Zagreba od rimskih vremena do najnovijeg doba. Tu je i Hrvatski povijesni muzej u palači Vojković (Matoševa 9).

Od drugih muzeja, značajni su Hrvatski prirodoslovni muzej, Tehnički muzej te Etnografski muzej. Vrijedne zbirke čuvaju i Hrvatski školski muzej, Gliptoteka HAZU i Kabinet grafike HAZU.

Najposjećenije izložbe svjetskih umjetnika nudi galerija Klovićevi dvori, a stogodišnje iskustvo u tom smislu ima Umjetnički paviljon.

Kazališta

Prve kazališne predstave održavale su se u Zagrebu još u 18. stoljeću, a prva kazališna zgrada podignuta je 1833. godine. Danas u Zagrebu postoji dvadesetak stalnih i sezonskih kazališta. Hrvatsko narodno kazalište, otvoreno 1895. godine, ima najveći prestiž u izvedbi povijesnih djela, drame, opere i baleta. Osim HNK najpopularniji su Gradsko dramsko kazalište Gavella, Gradsko kazalište Komedija, Zagrebačko kazalište mladih, Teatar Exit i Satiričko kazalište Kerempuh. Postoje specijalizirana kazališta za dječju publiku, dok ih je nekolicina smještena izvan centra grada i orijentirana na publiku iz većih gradskih četvrti (Trešnjevka, Dubrava). Tijekom ljeta, razna se kazališna i koncertna događanja odvijaju pod vedrim nebom, a najpoznatije je Zagrebačko histrionsko ljeto na Opatovini.

Koncerti i festivali

Zagreb je mjesto održavanja više festivala sa svjetskim značenjem, kao što su Animafest – svjetski festival animiranog filma koji se održava svake parne godine, INmusic festival – jedan od najvećih open-air festivala u Hrvatskoj koji se održava svake godine krajem lipnja, Međunarodna smotra folklora, kazališni festival Eurokaz, te Festival suvremenog plesa.

Zagreb ima i filmski festival, Zagreb Film Festival, a posebno je zanimljiv ZagrebDox, festival dokumentarnog filma. Od bitnih izložaba recentnog vizualnog izričaja, tu je Zagrebački salon. Od glazbenih festivala, tu je Zagrebfest, jedna od najstarijih manifestacija hrvatske pop glazbe, potom festival avangardne glazbe Muzički biennale Zagreb svake neparne godine te Festival Zagrebačke filharmonije. Od 1996. se na ulicama središta Zagreba održava Cest is d'Best, međunarodni multimedijalni festival uličnih zabavljača. Ljeti se također održavaju koncerti na otvorenom, većinom na Gornjem gradu (Ljeto na Gornjem gradu).

Najpoznatija koncertna dvorana u Zagrebu je Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski, sagrađena 1973. i nazvana po znamenitom skladatelju prve hrvatske opere Vatroslavu Lisinskom. Dvorana je bila i mjesto održavanja Eurosonga 1990. godine. Veći koncerti zabavne glazbe održavaju se u Domu sportova, a od nedavno i u veličanstvenoj Areni Zagreb.

Od drugih događanja poznata je izložba cvijeća Floraart (krajem srpnja i početkom lipnja), te Old-timer Rally, koji se održavaju jednom godišnje. Posebno je zanimljiv Markov sajam, tj. sajam starih obrta i zanata koji se izvorno održavao na Trgu sv. Marka, nekada glavnom gradskom trgu, a danas na Trgu bana Jelačića. Dani Grada Zagreba održavaju se 16. studenog.

Moda

Obrtnička modna revija Zlatna igla održava se od 1936. To je najstariji domaći modni event. Svoje radove pokazuju dizajneri obrtnici i srodne struke - frizeri, kozmetičari, postolari, krznari, klobučari i zlatari te Sekcija cvjećara Udruženja obrtnika grada Zagreba, koja se na modnoj reviji 2017. po prvi put predstavila kolekcijom "cvjetnih haljina".

Mediji

Zagreb je jedno od medijskih središta jugoistočne Europe.

U njemu je sjedište Hrvatske radiotelevizije. HRT je nastala spajanjem Hrvatskog radija, pokrenutog 1926. godine i Hrvatske televizije, osnovane kao TV Zagreb 1956. godine. Hrvatska televizija je prema istraživanjima najgledanija javna televizija u jugoistočnoj Europi. HRT centar sa studijima smješten je na adresi Prisavlje 3, a sam naziv Prisavlje se prema tome u medijskom žargonu upotrebljava i kao sinonim za upravni establishment televizije.

Zgrada Hrvatske radiotelevizije na Prisavlju

U Zagrebu djeluju i dvije jake komercijalne televizijske postaje: Nova TV (studiji na Remetinečkoj cesti 139), u vlasništvu međunarodne kompanije CME, te RTL Televizija (studiji u Krapinskoj 45), u vlasništvu RTL grupe. U Zagrebu je također sjedište manjih privatnih lokalnih televizija, Jabuka TV i Z1 Televizija, koje su sadržajima regionalno orijentirane na Zagreb i okolicu. U Zagrebu su i prva sportska televizija u Hrvatskoj SPTV i glazbena televizija Croatian Music Channel.

U Zagrebu djeluje i niz radio postaja, od kojih su najslušanije: Hrvatski radio na 3 kanala u sklopu HRT-a, Radio Sljeme, Radio 101, Antena Zagreb, Narodni radio, itd.

Prve dnevne novine počele su izlaziti u Zagrebu još 1784. godine (Agramer deutsche Zeitung). Danas je Zagreb sjedište najvećih novinskih kuća u Hrvatskoj. Kapitalom je najsnažnija kompanija Europapress Holding (EPH), sa sjedištem u Koranskoj ulici 2, koja izdaje 5 dnevnih novina i 30 časopisa. Najtiražnije dnevne novine su Jutarnji list i Sportske novosti u vlasništvu EPH, te Večernji list (osnovan 1959.) i 24sata, u sastavu austrijskog medijskog koncerna Styria Medien AG. Značajan je i Vjesnik.

U Zagrebu je sjedište i najposjećenijih Internet portala u Hrvatskoj: Index.hr, Net.hr, Oglasnik.hr, i dr.

Šport

Podrobniji članak o temi: Šport u Zagrebu

U Zagrebu djeluju brojni profesionalni, ali i amaterski športski klubovi. Osvajači barem jednog europskog trofeja su: nogometni klub GNK Dinamo, košarkaški klub Cibona, rukometni klubovi ŽRK Lokomotiva, ŽRK Trešnjevka, RK Zagreb, odbojkaški klub HAOK Mladost, vatepolo klub HAVK Mladost, klubovi rukometa na pijesku Detono Zagreb, KRP Kontesa Nera, stolnoteniski klubovi Dr. Časl, HASTK Mladost, GSTK Zagreb, futsal klub Uspinjača, kuglački klubovi Grmoščica, Medveščak 1958, boćarski klub BK Zrinjevac i karate klub Tempo. Igračice ženskog kluba hokeja na ledu KHL Grič koje su činile kompletnu hrvatsku žensku reprezentaciju hokeja na ledu 2007. postale su kao hrvatska reprezentacija svjetske prvakinje u IV. jakosnoj skupini te godine.
Od poznatijih profesionalnih klubova još valja istaknuti nogometne klubove: NK Zagreb, NK Lokomotiva Zagreb, NK Hrvatski dragovoljac, NK Rudeš, košarkaški klub koji nastupa u ABA ligi: KK Cedevita, vaterpolo klub Medveščak, hokejaška momčad Medveščak koja je nastupala u KHL-u, te veslačke, atletske i mnoge druge klubove.

U Zagrebu postoje brojni športski objekti i športsko-rekreacijski centri (Šalata, Jarun, Mladost, Svetice, itd.). Najveći broj takvih objekata izgrađen je ili preuređen za potrebe Univerzijade 1987. godine. Jedna od najpoznatijih športskih dvorana u Zagrebu je Dom sportova, koja sadrži 6 dvorana, najveće dvije mogu primiti 5.000 i 3.100 gledatelja. Popularna Cibona, tj. Košarkaški centar Dražen Petrović prima oko 5.400 posjetitelja. U prosincu 2008. dovršena je Arena Zagreb koja može primiti do 16.300 gledatelja te predstavlja najveći objekt zatvorenog tipa za održavanje športskih manifestacija u Hrvatskoj. Najveći nogometni stadion u Zagrebu je Stadion Maksimir (35.123 sjedeća mjesta) na kojem utakmice igra GNK Dinamo. Jedini velodrom na području Hrvatske nalazi se u Zagrebu, Velodrom Zagreb. Zagrebački hipodrom otvoren je 1950. godine.

Održavaju se trkačke utrke s desetljećima dugom tradicijom: Supermaraton Zagreb – Čazma (od 1976.), Kros Sportskih novosti (od 1984.), polumaraton Memorijal Ivan Starek (od 1987.), planinska utrka Boroša (od 1990.), Zagrebački maraton (od 1992.), Zagrebački polumaraton (od 1993.), trail utrka Sljemenski maraton (od 2000.), "offroad polumaraton" Savski Hendrix polumaraton (obnovljena 2009., prvi polumaraton 1997., začetak utrke 1982.); te utrka Zagrepčanka 512 (od 2012.) koja je dio TWA Svjetskog kupa.

Domaćin je atletskog mitinga Hanžekovićev memorijal, najstarijeg natjecanja u umjetničkom klizanju na svijetu Zlatne piruete, utrka Svjetskog kupa u alpskom skijanju Snježne kraljice i Snježnog kralja, Svjetskog kupa u obaranju ruke ZG Strong, najstarijeg brzopoteznog šahovskog turnira u Europi "Memorijal prvog hrvatskog velemajstora Mije Udovčića", plivačkih mitinga Zlatni medvjed (od 1986.) i Mladost (od 1973.), stolnoteniskog turnira iz Challenge serije Zagreb Open te Zagipinga (od 1954.).

Povremeno se održava šahovski turnir pod nazivom Turnir mira, najjači šahovski turnir na području Hrvatske i jedan od jačih round robin turnira u svijetu.

Održavaju se respektabilni turniri u borilačkim sportovima: Zagreb Open (judo) (od 2002.), Croatia Open (taekwondo) (od 1995.), Croatia Open (kickboks) (od 1997.), hrvački Zagreb Open Grand Prix (od 2014.), Europski kadetski judo kup Zagreb (od 2007.) te turnir jedinstvenog formata i najjače turnirsko natjecanje za žene u karateu Zagreb Karate Fest - Top Ten (od 2003.)

Održavaju se i kajakaška i veslačka natjecanja s dugom tradicijom: Štefanjski spust (od 1971.), dva međunarodna kajakaška maratona Brežice – Zagreb (od 1970.) i Samoborski Otok – Zagreb (od 1968.) te međunarodna veslačka regata Croatia Open (od 1984.).

Dugi niz godina na Jarunu se održavao Zagreb Open plivački maraton. Na Jarunu se održava jedan od najdugovječnijih hrvatskih triatlona Zagreb Open (od 1997.). Jarun ugoščuje i jedriličarske regate Kepertov memorijal (od 1989.), Velika nagrada grada Zagreba (od 1993.), Zagrebačka proljetna regata (od 1996.). Zagrebačka regata krstaša organizira se od 1983. na različitim lokacijama na Jadranu.

Ugošćuje INA Delta Rally od 1974. godine. Održavao se cijenjeni Inin međunarodni ženski auto rally.

Održava se najveći i najmasovniji turnir ulične košarke u Hrvatskoj - Noćni hakl (od 2009.); igra se u formatu 3 na 3. Dva najveća hrvatska turnira u rukometu na pijesku te među najjačima u Europi su Jarun kup (od 2008.) i Zagreb Open (rukomet na pijesku) (od 2004.), a drugi je ujedno i jedan od najdugovječnijih hrvatskih turnira u rukometu na pijesku.

Održavali su se teniski turniri: turnir ATP 250 serije Zagreb Indoors, turnir ATP Challenger Toura Zagreb Open i turnir ITF Women's Circuita Zagreb Ladies Open.

Održavaju se malonogometni turniri duge tradicije: Kutija šibica (od 1970.), Malonogometni turnir 'Miholje' (od 1962.), ženski Međunarodni malonogometni turnir Agram (od 2001.)...

CSIO-W Kup nacija održava se na Hipodromu Zagreb od 1996. Natjecanje je ponekad bodovano za FEI Show Jumping World Cup u pojedinačnoj konkurenciji.

U nekoliko navrata održan je ISSF Svjetski streljački kup.

2018. je otvorena prva atletska dvorana u Hrvatskoj s kružnom stazom. Nalazi se u paviljonu 1 Zagrebačkog velesajma.

Razvrstavanje gradskih četvrti po poštanskim brojevima

10000 Zagreb

• Črnomerec
• Donji grad
• Gornji grad - Medveščak
• Maksimir
• Peščenica - Žitnjak - (10373 Ivanja Reka)
• Podsljeme
• Trešnjevka - jug
• Trešnjevka - sjever
• Trnje

10010 Zagreb-Sloboština

• Novi Zagreb - istok

10020 Zagreb-Novi Zagreb, 10250 Lučko, 10251 Hrvatski Leskovac

• Novi Zagreb - zapad

10040 Zagreb-Dubrava

• Donja Dubrava
• Gornja Dubrava

10090 Zagreb-Susedgrad

• Podsused - Vrapče
• Stenjevec

10253 Donji Dragonožec, 10257 Brezovica

• Brezovica

10360 Sesvete, 10361 Sesvetski Kraljevec, 10362 Kašina, 10363 Belovar

• Sesvete

Gradovi prijatelji

Zagreb ima uspostavljenu prijateljsku suradnju sa sljedećim gradovima:

Mainz, Njemačka (1967.) Sankt Peterburg, Rusija (1968.) Tromsø, Norveška (1971.) Kyoto, Japan (1972.) Kraków, Poljska (1975.) Lisabon, Portugal (1977.) Pittsburgh, SAD (1980.) Šangaj, Kina (1980.)

Bologna, Italija (1984.) Budimpešta, Mađarska (1994.) Beč, Austrija (1994.) Sarajevo, Bosna i Hercegovina (2001.) Ljubljana, Slovenija (2001.) Beograd, Srbija (2003.) Podgorica, Crna Gora (2006.) London, Ujedinjeno Kraljevstvo (2009.)

Galerija

• 
  Spomenik banu Jelačiću na Trgu bana Josipa Jelačića
• 
  Glazbeni paviljon na Zrinjevcu
• 
  Zdenac Manduševac na Trgu bana Jelačića
• 
  Spomenik kralju Tomislavu na istoimenom trgu
• 
  Zdenac života kipara Ivana Meštrovića ispred HNK
• 
  Muzej Mimara
• 
  Leksikografski zavod 'Miroslav Krleža'
• 
  Grb na ulazu u Hrvatski institut za povijest
• 
  Jelačićev trg noću

Povezani članci

• Popis počasnih i zaslužnih građana Zagreba
• Popis zagrebačkih gradonačelnika
• Popis poznatih osoba grada Zagreba

Literatura

• Lelja Dobronić: Biskupski i kaptolski Zagreb, Zagreb, 1991. ISBN 86-03-00521-4
• Lelja Dobronić: Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova, Zagreb, 1983.
• Lelja Dobronić: Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas, Zagreb, 1988.
• Dragutin Hirc: Stari Zagreb, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-150-842-1
• Snješka Knežević: Zagrebačka zelena potkova, Zagreb, 1996. ISBN 953-0-60524-2
• Snješka Knežević: Zagrebu u središtu, Zagreb, 2003. ISBN 953-181-049-4
• Gjuro Szabo: Stari Zagreb, Zagreb, 1941.

Također pogledajte

• Zagrebačka nadbiskupija
• Zagrebačka županija
• Zagrebačka županija (1868.-1918.)
• Dodatak:Popis zagrebačkih gradonačelnika

Vanjske poveznice

• Službene stranice grada Zagreba
• Turistička zajednica grada Zagreba
• Zagrebačka županija

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.