Dodatak:Popis predsjednika Vlade Republike Hrvatske: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 56: Redak 56:
| Monetarna reforma (uvođenje [[Kuna (novac)|kune]], zaustavljanje hiperinflacije, konvertibilnost kune).
| Monetarna reforma (uvođenje [[Kuna (novac)|kune]], zaustavljanje hiperinflacije, konvertibilnost kune).


Oslobađanje svih okupiranih područja (osim Podunavlja) u [[Operacija Bljesak|Operaciji Bljesak]] ([[1. svibnja]] - [[2. svibnja]] [[1995]].) i [[Operacija Oluja|Operaciji Oluja]] ([[4. kolovoza]] - [[7. kolovoza]] [[1995]].).
Oslobađanje svih okupiranih područja (osim Podunavlja) u [[Operacija Bljesak|Operaciji Bljesak]] ([[1. svibnja]] - [[2. svibnja]] [[1995]].) i [[Operacija Oluja|Operaciji Oluja]] ([[4. kolovoza]] - [[7. kolovoza]] [[1995]].).

29 osoba je ranjeno i jedna (napadač) je poginula u [[Teroristički napad u Rijeci|samoubilačkom terorističkom napadu]] skupine Al-Gama al-Islamija na policijsku postaju u [[Rijeka|Rijeci]].
|-
|-
! style="background-color:#005BAA" | 6
! style="background-color:#005BAA" | 6

Inačica od 15. ožujka 2020. u 12:44

Popis predsjednika Vlade Republike Hrvatske:

Zastava predsjednika Vlade Republike Hrvatske
# Ime i prezime Slika Trajanje mandata
(sastav Vlade)
Politička stranka Napomene i
značajni događaji
1 Stjepan Mesić 30. svibnja 1990. - 24. kolovoza 1990.
(sastav 1. Vlade)
HDZ Hrvatska još uvijek republika u sastavu SFRJ.
2 Josip Manolić 24. kolovoza 1990. - 17. srpnja 1991.
(sastav 2. Vlade)
HDZ Proglašenje neovisnosti i početak razdruživanja od SFRJ (25. lipnja 1991).
3 Franjo Gregurić 17. srpnja 1991. - 12. kolovoza 1992.
(sastav 3. Vlade)
HDZ Vlada demokratskog jedinstva (HDZ, SDP, HNS, SSH, SDSH, HSLS, HKDS, HDS).

Raketiranje Banskih dvora od strane JNA; po isteku moratorija na razdruživanje 8. listopada 1991. Hrvatska prekinula sve državnopravne sveze sa SFRJ.

Bitke za Vukovar (25. kolovoza - 18. studenog 1991). Sporazum o prekidu vatre (3. siječnja 1992).

Međunarodno priznanje Hrvatske (15. siječnja 1992).

Premijer u vrijeme najvećih ratnih napora.

4 Hrvoje Šarinić 12. kolovoza 1992. - 3. travnja 1993.
(sastav 4. Vlade)
HDZ Operacija Maslenica (6. siječnja - 27. siječnja 1993).

Premijer u vrijeme najvećih ratnih napora.

5 Nikica Valentić 3. travnja 1993. - 7. studenog 1995.
(sastav 5. Vlade)
HDZ Monetarna reforma (uvođenje kune, zaustavljanje hiperinflacije, konvertibilnost kune).

Oslobađanje svih okupiranih područja (osim Podunavlja) u Operaciji Bljesak (1. svibnja - 2. svibnja 1995.) i Operaciji Oluja (4. kolovoza - 7. kolovoza 1995.).

29 osoba je ranjeno i jedna (napadač) je poginula u samoubilačkom terorističkom napadu skupine Al-Gama al-Islamija na policijsku postaju u Rijeci.

6 Zlatko Mateša 7. studenog 1995. - 27. siječnja 2000.
(sastav 6. Vlade)
HDZ Erdutski sporazum 1995. i mirna reintegracija Podunavlja u ustavno-pravni poredak RH 1998. godine.

Smrt 1. predsjednika RH Franje Tuđmana.

Drugi najveći nogometni uspjeh Hrvatske (3. mjesto na Svjetskom prvenstvu 1998.) i najveći uspjesi Hrvatske na Eurosongu.

7 Ivica Račan 27. siječnja 2000. - 30. srpnja 2002.
(sastav 7. Vlade)
30. srpnja 2002. - 23. prosinca 2003.
(sastav 8. Vlade)
SDP Koalicijska Vlada SDP - HSLS - HNS - HSS - IDS - LS.

Vlada podnosi ostavku 5. srpnja 2002. te iz nje izlazi HSLS (prije toga i IDS).

Početak izgradnje Autoceste Zagreb - Split.

Zahtjev za članstvo u EU.

8 Ivo Sanader 23. prosinca 2003. - 12. siječnja 2008.
(sastav 9. Vlade)
12. siječnja 2008. - 6. srpnja 2009.
(sastav 10. Vlade)
HDZ Početak pregovora za članstvo u EU.

Veliki požari u Hrvatskoj 2007.

Početak svjetske financijske krize sredinom 2007.

Od 2008. koalicijska Vlada HDZ - HSS - HSLS - SDSS - HSU i manjine.

Hrvatska postaje nestalna članica Vijeća sigurnosti.

Članstvo RH u NATO-u.

Iznenada podnio ostavku.

9 Jadranka Kosor 6. srpnja 2009. - 23. prosinca 2011.
(sastav 11. Vlade)
HDZ Deblokada i okončanje pristupnih pregovora s Europskom unijom, potpisivanje Ugovora o pristupanju RH EU.

Potpisivanje Arbitraže sa Slovenijom.

Jedina premijerka u povijesti RH.

10 Zoran Milanović 23. prosinca 2011. - 22. siječnja 2016.
(sastav 12. Vlade)
SDP Pobjedu na izborima ostvario je s koalicijom po imenu "Kukuriku koalicija".

Uspješan referendum o pristupanju EU te Hrvatska postaje njezina 28. članica 1. srpnja 2013.

Nakon uspješnog referenduma uvodi se ustavna definicija braka kao zajednica žene i muškarca. U Hrvatskom saboru usvojen Zakon o životnom partnerstvu.

Kolinda Grabar-Kitarović izabrana za prvu ženu na dužnosti predsjednika RH.

Europska migracijska kriza dolazi u RH.

11 Tihomir Orešković 22. siječnja 2016. - 19. listopada 2016.
(sastav 13. Vlade)
Nezavisan Prvi nestranački predsjednik Vlade, na čelu prve koalicije HDZ-a s Mostom.

Jedini hrvatski premijer koji je smanjio javni dug, i to čak za 3 milijarde kuna, te prvi koji se aktivno počeo baviti pitanjem nestalih.[1]

Izglasano mu je nepovjerenje u Hrvatskom saboru.

12 Andrej Plenković od 19. listopada 2016.
(sastav 14. Vlade)
HDZ Veliki pad dionica tvrtke Agrokor i donošenje Lex Agrokor.

Veliki požari u Dalmaciji na ljeto 2017.

Najveći nogometni uspjeh Hrvatske (2. mjesto na Svjetskom prvenstvu 2018.).

Ostvaren suficit u državnom proračunu dvije godine za redom.

Marija Pejčinović Burić izabrana za glavnu tajnicu Vijeća Europe.

Hrvatska po prvi puta predsjeda Vijećem Europske unije (1 siječnja do 30. lipnja 2020.).

Svjetska pandemija COVID-19; prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj 25. veljače 2020.

Poveznice

Izvori