Novruz: razlika između inačica
m ispravak |
|||
Redak 22: | Redak 22: | ||
[[Datoteka:Azeri music.jpg|mini|<center>Proslava Novruza u [[Baku]]u, Azerbajdžan]] |
[[Datoteka:Azeri music.jpg|mini|<center>Proslava Novruza u [[Baku]]u, Azerbajdžan]] |
||
[[Datoteka:Newroz Istanbul(4).jpg|mini|<center>[[Kurdi|Kurdska]] proslava Novruza u [[Istanbul]]u, Turska]] |
[[Datoteka:Newroz Istanbul(4).jpg|mini|<center>[[Kurdi|Kurdska]] proslava Novruza u [[Istanbul]]u, Turska]] |
||
Novruz se tijekom stoljeća povezao s mnogim lokalnim običajima kao što je prizivanje [[Džamšid]]a, [[mit]]skog [[Veliki Iran|iranskog]] kralja, te s drugim vjerovanjima i [[legenda]]ma. Način proslavljanja Novruza se razlikuje od mjesta do mjesta; od preskakanja vatre ili potoka u Iranu do hodanja preko zategnutog užeta, ostavljanja upaljenje svijeće na kućnom pragu ili tradicionalnih igara poput [[ |
Novruz se tijekom stoljeća povezao s mnogim lokalnim običajima kao što je prizivanje [[Džamšid]]a, [[mit]]skog [[Veliki Iran|iranskog]] kralja, te s drugim vjerovanjima i [[legenda]]ma. Način proslavljanja Novruza se razlikuje od mjesta do mjesta; od preskakanja vatre ili potoka u Iranu do hodanja preko zategnutog užeta, ostavljanja upaljenje svijeće na kućnom pragu ili tradicionalnih igara poput [[konjičke utrke|konjskih utrka]] ili tradicionalnog [[hrvanje|hrvanja]] u [[Kirgistan]]u. Pjesme i ples su uobičajeni u gotovo svim mjestima gdje se slavi Novruz, kao i polusveti obiteljski ili javni objedi<ref name=UNESCO>[http://www.unesco.org/culture/ich/en/RL/00282 Novruz, Nowrouz, Nooruz, Navruz, Nauroz, Nevruz] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 22. studenog 2011.</ref>. |
||
Djeca uživaju i sudjeluju u slavlju na više načina, kao što je ukrašavanje tvrdo kuhanih jaja ([[pisanica]]). Također, žene imaju ključnu ulogu u organiziranju slavlja, ali i u prijenosu običaja vezanih za Novruz. |
Djeca uživaju i sudjeluju u slavlju na više načina, kao što je ukrašavanje tvrdo kuhanih jaja ([[pisanica]]). Također, žene imaju ključnu ulogu u organiziranju slavlja, ali i u prijenosu običaja vezanih za Novruz. |
Inačica od 15. ožujka 2020. u 17:24
Novruz | |
---|---|
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština | |
Novruz | |
Iran Azerbajdžan Indija Kiribati Pakistan Turska Uzbekistan | |
Regija: | Azija i Pacifik |
Godina upisa: | 2009. |
Ugroženost: | - |
Poveznica: | UNESCO:00282 |
Novruz (perz. نوروز: noʊruz, „novi dan“) je iranski tradicionalni blagdan Nove godine kojega slave svi iranski narodi, ali i drugi narodi usko vezanih uz iransku kulturu. Običaj slavljenja Novruza proširio se na mnoge krajeve svijeta, uključujući dijelove središnje i južne Azije, sjeverozapadne Kine te na poluotok Krim.
Novruz označava prvi dan proljeća i početak godine prema iranskom kalendaru. Počinje proljetnom ravnodnevicom (ekvinocijem) koja je najčešće 21. ožujka, odnosno dan ranije ili kasnije, ovisno o točki promatranja. Obilježavanje Novruza datira prije islamskog razdoblja, a korijene vuče iz doba antičkog Irana. To je važan zoroastrijski blagdan koji ima veliko značenje među modernim zoroastrijcima u Iranu. Trenutak kada Sunce ekliptički presijeca nebeski ekvator precizno se izračunavaju svake godine, a običaj među iranskim obiteljima je skupljanje i promatranje tog događaja.
Od ahemenidskog doba službena nova godina počinjala je danom kada Sunce napusti zodijak Ribe, odnosno kada uđe u zodijak Ovna, što označava ravnodnevicu ili ekvinocij. Židovski festival Purim najvjerojatnije je preuzet od iranskog Novruza[1], koji je također snažno utjecao i na tradicije Ismailije, Alavita[2], Alevita, te Bahá'íja[3].
Naziv Novruz prvi se put spominje u perzijskim zapisima u 2. stoljeću pr. Kr., no obilježavan je još u doba vladavine iranske dinastije Ahemenida (648.-330. pr. Kr.), kada su narodi iz brojnih satrapija Perzijskog Carstva dolazili predati darove perzijskom vladaru. Simbolika Novruza prikazana je na reljefima Darijeve apadane u Perzepolisu, na kojima lav proždire bika.
Načini slavljenja
Novruz se tijekom stoljeća povezao s mnogim lokalnim običajima kao što je prizivanje Džamšida, mitskog iranskog kralja, te s drugim vjerovanjima i legendama. Način proslavljanja Novruza se razlikuje od mjesta do mjesta; od preskakanja vatre ili potoka u Iranu do hodanja preko zategnutog užeta, ostavljanja upaljenje svijeće na kućnom pragu ili tradicionalnih igara poput konjskih utrka ili tradicionalnog hrvanja u Kirgistanu. Pjesme i ples su uobičajeni u gotovo svim mjestima gdje se slavi Novruz, kao i polusveti obiteljski ili javni objedi[4].
Djeca uživaju i sudjeluju u slavlju na više načina, kao što je ukrašavanje tvrdo kuhanih jaja (pisanica). Također, žene imaju ključnu ulogu u organiziranju slavlja, ali i u prijenosu običaja vezanih za Novruz.
Novruz je promidžba vrijednosti mira i solidarnosti između generacija i unutar obitelji, ali i pomirdbe i vrijednosti susjedstva, te tako pridonosi kulturalnoj raznolikosti između različitih naroda i zajednica. Zbog toga je Novruz upisan na UNESCO-v Popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2009. godine[4].
Povezani članci
Izvori
- ↑ Judaizam (Britannica enciklopedija)
- ↑ Alaviti (Looklex)
- ↑ Baha'i kalendar
- ↑ a b Novruz, Nowrouz, Nooruz, Navruz, Nauroz, Nevruz na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 22. studenog 2011.
Vanjske poveznice
Sestrinski projekti
Mrežna sjedišta
|
|