Smoljana: razlika između inačica

Smoljana
	Smoljana Smoljana na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet	Federacija BiH
Županija	Unsko-sanska županija
Općina/Grad	Bosanski Petrovac
Zemljopisne koordinate	44°34′55″N 16°11′49″E / 44.582°N 16.197°E
Stanovništvo (2013.)
- ukupno	151

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 22. ožujka 2020. u 00:24

Smoljana je naseljeno mjesto u općini Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.^[1]

Zemljopis

Selo Smoljana je smješteno 6-7 km sjeverno od Bosanskog Petrovca u samom srcu Grmeča. Selo je otvorenog tipa, raspoređeno po obroncima Grmeča i na zapadnoj strani Bravskog polja. Okruženo je šumom (Omar, Dronjkuša, Ilina Greda, Javornjača, Tivsovac) pa je čitav život ljudi bio vezan za nju. Rijeka Smoljana je ponornica i izvire spod Mlinske grede.^[2]

Povijest

U Smoljani postoje ostaci gradina iz rimskog doba. Jedna je Gradina Risovača, druga na Đelinu vrhu, treća kod Brankovića stana.^[3]. Tamo je nađen nadgrobni natpis na pločici koji potiče iz kasnog doba rimskog carstva i otkriva postojanje jedne porodice aurelijevskog gentilnog imena koja je imala posjed na prostoru današnjeg sela Smoljana. Inače naziv sela otkriva još jednu zanimljivu pojedinost, a to je da je za vrijeme doseljavanja Slavena, bio naseljen od strane jednog ogranka slavenskog naroda Smoljana. Ovaj slavenski narod se na Balkan doselio iz prostora današnje istočne Njemačke i pripada Polapskim Slavenima i njegovi potomci su germanizirani. Najveći dio Smoljana se naselio u Pirinskoj Makedoniji, a pojedini njihovi manji dijelovi su se sigurno naseljavali na usputnim stanicama, pa tako i u petrovačkom području. Ovo dokazuje da se krajem VI. i početkom VII. st. Slaveni ne doseljevaju samo kao koherentni narodi, nego i u dijelovima.^[4]

Stanovništvo

1991.

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći^[5]:

ukupno: 497

Srbi - 494
Hrvati - 1
ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2

2013.

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći^[1]:

ukupno: 151

Srbi - 149
ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2

Izvori

↑ ^a ^b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 21. ožujka 2020.
↑ Petar Rađenović: Bjelajsko polje i Bravsko, Beograd, 1925.
↑ V. Ćurčić: Starine iz okolice Bos. Petrovca, Gl. Zem. muz. 14, Sarajevo, 1902.
↑ Salmedin Mesihović: Antiqvi Homines Bosnae, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011.
↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

[popis.gov.ba-1] 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 21. ožujka 2020.

[2] Petar Rađenović: Bjelajsko polje i Bravsko, Beograd, 1925.

[3] V. Ćurčić: Starine iz okolice Bos. Petrovca, Gl. Zem. muz. 14, Sarajevo, 1902.

[4] Salmedin Mesihović: Antiqvi Homines Bosnae, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011.

[5] Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

@@ Redak 7: / Redak 7: @@
 |regija =
 |županija = [[Unsko-sanska županija]]
-|općina =
+|općina = [[Bosanski Petrovac]]
 |nadvisina =
 |lat = 44.582
 |long = 16.197
 |position = right
-|brojstan =
+|brojstan2013 = 151
+|domaćinstva2013 =
-|domaćinstva =
 |pošta =
 |pozbroj =
 }}
-'''Smoljana''' je naselje u općini [[Bosanski Petrovac]], [[FBiH]], [[BiH]].
+'''Smoljana''' je naseljeno mjesto u općini [[Bosanski Petrovac]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 21. ožujka 2020.</ref>
-== Stanovništvo ==
-Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći:
-** ukupno: 497
-* [[Srbi]] - 494
-* [[Hrvati]] - 1
-* ostali - 2
 == Zemljopis ==
-Selo Smoljana je smješteno 6-7 km sjeverno od Bosanskog Petrovca u samom srcu [[Grmeč|Grmeča]]. Selo je otvorenog tipa, raspoređeno po obroncima Grmeča i na zapadnoj strani Bravskog polja. Okruženo je šumom (Omar, Dronjkuša, Ilina Greda, Javornjača, Tivsovac) pa je čitav život ljudi bio vezan za nju. Rijeka Smoljana je ponornica i izvire spod Mlinske grede.<ref>BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO -Petar Rađenović, Beograd 1923. godine</ref>
+Selo Smoljana je smješteno 6-7 km sjeverno od Bosanskog Petrovca u samom srcu [[Grmeč|Grmeča]]. Selo je otvorenog tipa, raspoređeno po obroncima Grmeča i na zapadnoj strani [[Bravsko polje|Bravskog polja]]. Okruženo je šumom (Omar, Dronjkuša, Ilina Greda, Javornjača, Tivsovac) pa je čitav život ljudi bio vezan za nju. Rijeka Smoljana je ponornica i izvire spod Mlinske grede.<ref>Petar Rađenović: Bjelajsko polje i Bravsko, Beograd, 1925.</ref>
 == Povijest ==
-I u Smoljani postoje ostaci gradina iz rimskog doba. Jedna je Gradina Risovača, druga na Đelinu vrhu, treća kod Brankovića stana.<ref> Starine iz okolice Bos. Petrovca, -V. Čurčič, Gl. Zem. muz. 14, 1902</ref>. Tamo je nađen nadgrobni natpis na pločici koji potiče iz kasnog doba rimskog carstva i otkriva postojanje jedne porodice aurelijevskog gentilnog imena koja je imala posjed na prostoru današnjeg sela Smoljana. Inače naziv sela otkriva još jednu zanimljivu pojedinost, a to je da je za vrijeme doseljavanja Slavena, bio naseljen od strane jednog ogranka slavenskog naroda Smoljana. Ovaj slavenski narod se na Balkan doselio iz prostora današnje istočne Njemačke i pripada Polapskim Slavenima i njegovi potomci su germanizirani. Najveći dio Smoljana se naselio u Pirinskoj Makedoniji, a pojedini njihovi manji dijelovi su se sigurno naseljavali na usputnim stanicama, pa tako i u petrovačkom području. Ovo dokazuje da se krajem VI. i početkom VII. st. Slaveni ne doseljevaju samo kao koherentni narodi, nego i u dijelovima.<ref>''ANTIQVI HOMINES BOSNAE'' -Salmedin Mesihović, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011</ref>
+U Smoljani postoje ostaci gradina iz rimskog doba. Jedna je Gradina Risovača, druga na Đelinu vrhu, treća kod Brankovića stana.<ref>V. Ćurčić: Starine iz okolice Bos. Petrovca, Gl. Zem. muz. 14, Sarajevo, 1902.</ref>. Tamo je nađen nadgrobni natpis na pločici koji potiče iz kasnog doba rimskog carstva i otkriva postojanje jedne porodice aurelijevskog gentilnog imena koja je imala posjed na prostoru današnjeg sela Smoljana. Inače naziv sela otkriva još jednu zanimljivu pojedinost, a to je da je za vrijeme doseljavanja Slavena, bio naseljen od strane jednog ogranka slavenskog naroda Smoljana. Ovaj slavenski narod se na Balkan doselio iz prostora današnje istočne Njemačke i pripada Polapskim Slavenima i njegovi potomci su germanizirani. Najveći dio Smoljana se naselio u Pirinskoj Makedoniji, a pojedini njihovi manji dijelovi su se sigurno naseljavali na usputnim stanicama, pa tako i u petrovačkom području. Ovo dokazuje da se krajem VI. i početkom VII. st. Slaveni ne doseljevaju samo kao koherentni narodi, nego i u dijelovima.<ref>Salmedin Mesihović: Antiqvi Homines Bosnae, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011.</ref>
-==Izvori==
+== Stanovništvo ==
+=== 1991. ===
+Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>:
+ukupno: 497
+* Srbi - 494
+* Hrvati - 1
+* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2
+=== 2013. ===
+Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći<ref name="popis.gov.ba"/>:
+ukupno: 151
+* Srbi - 149
+* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2
+== Izvori ==
 {{izvori}}
-== Unutarnje poveznice ==
-[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosanski Petrovac]]
-{{mrva-naselje BiH}}
 {{Bosanski Petrovac}}
 [[Kategorija:Naselja u Unsko-sanskoj županiji]]
+[[Kategorija:Bosanski Petrovac]]