Amazonska prašuma: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Amazon rainforest.jpg|mini|Amazonska prašuma]] |
''Kurzivni tekst''[[Datoteka:Amazon rainforest.jpg|mini|Amazonska prašuma]] |
||
'''Amazonska prašuma''' ili '''Amazonija''' ([[portugalski]]: ''Floresta Amazônica'' ili ''Amazônia''; [[španjolski]] ''Selva Amazónica'' ili ''Amazonía'') je najveća svjetska [[prašuma]]. Zauzima oko jedne trećine [[Južna Amerika|Južne Amerike]] oko rijeke [[Amazona|Amazone]]. To je ujedno i područje sa najvećom svjetskom [[bioraznolikost|bioraznolikošću]]. |
'''Amazonska prašuma''' ili '''Amazonija''' ([[portugalski]]: ''Floresta Amazônica'' ili ''Amazônia''; [[španjolski]] ''Selva Amazónica'' ili ''Amazonía'') je najveća svjetska [[prašuma]]. Zauzima oko jedne trećine [[Južna Amerika|Južne Amerike]] oko rijeke [[Amazona|Amazone]]. To je ujedno i područje sa najvećom svjetskom [[bioraznolikost|bioraznolikošću]]. |
||
| Redak 6: | Redak 6: | ||
U prašumi također žive mnoga domorodačka indijanska plemena. |
U prašumi također žive mnoga domorodačka indijanska plemena. |
||
Ime joj je dao španjolski istraživač Francisco de Orellana 1542. godine. On je bio prvi Europljanin koji je otišao duboko u to područje gdje je vidio mnogo plemena žena ratnica koje su ga podsjetile na Amazonke iz grčke mitologije. |
Ime joj je dao španjolski istraživač Francisco de Orellana 1542. godine. On je bio prvi Europljanin koji je otišao duboko u to područje gdje je vidio mnogo plemena žena ratnica koje su ga podsjetile na Amazonke iz grčke mitologije. |
||
Inačica od 2. travnja 2020. u 16:55
Kurzivni tekst
Amazonska prašuma ili Amazonija (portugalski: Floresta Amazônica ili Amazônia; španjolski Selva Amazónica ili Amazonía) je najveća svjetska prašuma. Zauzima oko jedne trećine Južne Amerike oko rijeke Amazone. To je ujedno i područje sa najvećom svjetskom bioraznolikošću.
Područje prašume proteže se kroz 9 država, najveći dio, oko 60% je u Brazilu. Zbog nekontrolirane sječe dolazi do problema kao što su erozija, poplave i klimatskih promjena, te se uništava stanište mnogih biljaka i životinja.
U prašumi također žive mnoga domorodačka indijanska plemena.
Ime joj je dao španjolski istraživač Francisco de Orellana 1542. godine. On je bio prvi Europljanin koji je otišao duboko u to područje gdje je vidio mnogo plemena žena ratnica koje su ga podsjetile na Amazonke iz grčke mitologije.
