Međimurje (regija)

Stara zemljopisna karta Međimurja iz 1690. godine

Prikaz Međimurja (pogrešno napisano "Međumurje") u vrijeme njegova oslobađanja od mađarske vlasti krajem 1918. godine

Međimurje je povijesno-zemljopisni pojam koji označava područje na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđen dvjema velikim rijekama, Murom i Dravom. To područje se najvećim dijelom poklapa s područjem Međimurske županije u administrativnom smislu.

Taj najsjeverniji hrvatski kraj većim je dijelom aluvijalna ravnica (lokalnim rječnikom Dolnje Međimurje), a manjim, sjeverozapadnim dijelom je briježnog reljefa (Gornje Međimurje). Najviša je točka vrh Mohokos s 344 metra nadmorske visine, dok je nizinski dio oko 120-150 metara iznad razine mora.

Kroz povijest Međimurje nije uvijek administrativno bilo u sastavu Hrvatske (odnosno prije toga Slavonije), nego je povremeno bilo u sklopu ugarske Zaladske županije. Najprije se to dogodilo 1720. godine, kada je grof Mihael Ivan Althann uključio Međimurje u tu ugarsku županiju koja je graničila s Hrvatskom, a zatim je to bilo nakon dva kraća prekida (1785-1789. i 1848-1861.) te trajalo sve do 1918.

Prvi pisani dokumenti o Međimurju potječu s početka 13. stoljeća, u vrijeme kada je ono bilo u posjedu plemićkih obitelji, koje su se ponekad relativno brzo izmjenjivale. Među onima koje su ga, od 14. stoljeća nadalje, dulje vrijeme posjedovale i ostavile značajniji trag bile su obitelji Lacković, Ernušt, Zrinski, Althann i Feštetić.

Vidi još

• Povijest Međimurja
• Oslobađanje Međimurja 1918.
• Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države 1918.

Vanjske poveznice

• Novija stručna literatura o Međimurju
• Literatura o zemljopisu, povijesti, demografiji i onomastici Međimurja
• Grof Mihael Ivan Althan uključio je 1720. godine Međimurje u ugarsku Zaladsku županiju gdje je, s kraćim prekidima, bilo do 1918.