Brijuni: razlika između inačica

Brijuni
	[[Datoteka:\|300px\|center]] Nacionalni park Brijuni
	Koordinate: 44°54′46″N 13°45′50″E / 44.91278°N 13.76389°E
Lokacija	Istarska županija
Država	Hrvatska
Površina	33,9 km2
Najbliži grad	Pula
Utemeljen	27. listopada 1983.
Službena stranica	Nacionalni park Brijuni

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 5. travnja 2020. u 14:16

Brijuni su otočje i nacionalni park u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.

Zemljopis

Nalaze se koji kilometar zapadno od istarske obale, nasuprot mjesta Fažana, te se sastoje od 14 otoka i otočića ukupne površine 33,9 km kvadratna (površina otoka i akvatorija; na brijunski akvatorij otpada 80% ukupne površine).

Dva najveća otoka su Veliki Brijun 7 km² i Mali Brijun 1,7 km², a manji su Sveti Marko, Gaz, Okrugljak, Šupin, Šupinić, Galija, Grunj, Vanga, Madona, Vrsar, Kozada i Sveti Jerolim.

Povijest

Brijuni imaju bogatu povijest: prvi, zasada nama poznati tragovi ljudskog djelovanja na Brijunima, sežu u treće tisućljeće prije Krista, kada su na Brijunima živjeli etnički nepoznati stanovnici koji su se bavili ratarstvom, stočarstvom, lovom i ribolovom, a oružje i oruđe izrađivali su od kamena, kostiju i pruća... Za vrijeme velike Egejske seobe naroda u prvom tisućljeću prije Krista na Brijune dolazi ilirsko pleme Histri, po kojima je kasnije Istra i dobila ime. Nakon kojih su došli Rimljani, a od 6. do 8. st. otočjem je (kao i Istrom) vladao Bizant. Na Brijunima postoje mnogi kulturno-povijesni ostaci od kojih su najpoznatiji i najsačuvaniji: rimski ladanjski dvorac iz I.-II. st. s termama, Venerinim hramom, zatim Bizantski kastrum, te bazilika Sv. Marije iz V.-VI. stoljeća, crkva Sv. Germana iz 15. stoljeća.

Zahvaljujući svojoj razvedenoj obali, povijesti, raznovrsnoj flori i fauni, zbog čega Brijune znaju zvati "raj na Zemlji", Brijuni su 27. listopada 1983. godine proglašeni nacionalnim parkom i omiljena su turistička destinacija.

Brijunski sastanci

Brijuni su u otoci gdje je doživotni predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito imao rezidenciju i primao goste,među kojima su bili u prvom redu političari svjetskog glasa, a također i eminentni umjetnici iz svih oblasti umjetnosti te drugi svjetski uglednici.

Na Brijunima je svjetskiglasoviti hrvatski fizičar Dubravko Tadić bio glavni organizator prve međunarodne konferencije iz fizike u neovisnoj Hrvatskoj VIIth Adriatic Meeting on Particle Physics, zajedno s D. Klabučarom i I. Picekom. Održala se od 13. - 20. rujna 1994.).^[1]

Na Brijunima je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman održavao brojne sastanke. Najpoznatiji je Brijunski sastanak od 31. srpnja 1995. na kojem je s generalima Hrvatske vojske i drugim vojnim dužnosnicima dogovorio konačni plan vojno-redarstvene operacije Oluja čija je uspješna izvedba Hrvatskoj (i BiH) donijela mir.^[2]

Danas su uz to što su nacionalni park meka mnogih turista i mjesto gdje se održavaju kazališne predstave zahvaljujući poznatom glumcu i redatelju Radi Šerbedžiji. Danas su također mjesto gdje ponekad visoki dužnosnici nove hrvatske države povremeno primaju inozemne delegacije u službenoj rezidenciji.

Izvori

↑ Metelgrad Tihomir Vukelja: Dubravko Tadić. Fakultet organizacije i informatike Varaždin. (pristupljeno 5. travnja 2020.)
↑ Brijunski transkript

Vidi još

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Brijuni

Galerija slika

Arheološki lokalitet, Verige
Vila
Zalazak sunca
Ostaci bizantskog kaštela
Kaktusi
Spomen-ploča Robertu Kochu
Brijuni, Pula i okolica iz zraka
Obala

[1] Metelgrad Tihomir Vukelja: Dubravko Tadić. Fakultet organizacije i informatike Varaždin. (pristupljeno 5. travnja 2020.)

[2] Brijunski transkript

[1]

[2]

@@ Redak 23: / Redak 23: @@
 '''Brijuni''' su [[otočje]] i [[nacionalni park]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]], na hrvatskom dijelu Jadrana.
+== Zemljopis ==
 Nalaze se koji kilometar zapadno od [[Istra|istarske]] obale, nasuprot mjesta [[Fažana]], te se sastoje od 14 otoka i otočića ukupne površine 33,9 km kvadratna (površina otoka i akvatorija; na brijunski akvatorij otpada 80% ukupne površine).
 Dva najveća otoka su [[Veliki Brijun]] 7 km<sup>2</sup> i [[Mali Brijun]] 1,7 km<sup>2</sup>, a manji su [[Sveti Marko (Brijuni)|Sveti Marko]], [[Gaz (otok)|Gaz]], [[Okrugljak]], [[Šupin]], [[Šupinić]], [[Galija (otok)|Galija]], [[Grunj]], [[Vanga]], [[Madona]], [[Vrsar (otok)|Vrsar]], [[Kozada]] i [[Sveti Jerolim (otok)|Sveti Jerolim]].
+== Povijest ==
-Brijuni imaju bogatu povijest: prvi, zasada nama poznati tragovi ljudskog djelovanja na Brijunima, sežu u treće tisućljeće prije Krista, kada su na Brijunima živjeli etnički nepoznati stanovnici koji su se bavili ratarstvom, stočarstvom, lovom i ribolovom, a oružje i oruđe izrađivali su od kamena, kostiju i pruća... Za vrijeme velike Egejske seobe naroda u prvom tisućljeću prije Krista na Brijune dolazi ilirsko pleme [[Histri]], po kojima je kasnije Istra i dobila ime. Nakon kojih su došli [[Rimljani]], a od 6. do 8. st. otočjem je (kao i Istrom) vladao [[Bizant]]. Na Brijunima postoje mnogi kulturno-povijesni ostaci od kojih su najpoznatiji i najsačuvaniji: rimski ladanjski dvorac iz I.-II. st. s termama, Venerinim hramom, zatim [[Bizantski kastrum]], te bazilika Sv. Marije iz V.-VI. stoljeća, crkva Sv. Germana iz 15. stoljeća.
+Brijuni imaju bogatu povijest: prvi, zasada nama poznati tragovi ljudskog djelovanja na Brijunima, sežu u [[3. tisućljeće pr. Kr.|treće tisućljeće prije Krista]], kada su na Brijunima živjeli etnički nepoznati stanovnici koji su se bavili ratarstvom, stočarstvom, lovom i ribolovom, a oružje i oruđe izrađivali su od kamena, kostiju i pruća... Za vrijeme velike Egejske seobe naroda u prvom tisućljeću prije Krista na Brijune dolazi ilirsko pleme [[Histri]], po kojima je kasnije Istra i dobila ime. Nakon kojih su došli [[Rimljani]], a od 6. do 8. st. otočjem je (kao i Istrom) vladao [[Bizant]]. Na Brijunima postoje mnogi kulturno-povijesni ostaci od kojih su najpoznatiji i najsačuvaniji: rimski ladanjski dvorac iz I.-II. st. s termama, Venerinim hramom, zatim [[Bizantski kastrum]], te bazilika Sv. Marije iz V.-VI. stoljeća, crkva Sv. Germana iz 15. stoljeća.
 Zahvaljujući svojoj razvedenoj obali, povijesti, raznovrsnoj [[flora (biljke)|flori]] i [[fauna|fauni]], zbog čega Brijune znaju zvati "raj na Zemlji", Brijuni su [[27. listopada]] [[1983]]. godine proglašeni nacionalnim parkom i omiljena su [[Hrvatski turizam|turistička destinacija]].
-== Brijunski sastanci ==
+=== Brijunski sastanci ===
+Brijuni su u otoci gdje je doživotni predsjednik Jugoslavije [[Josip Broz Tito]] imao rezidenciju i primao goste,među kojima su bili u prvom redu političari svjetskog glasa, a također i eminentni umjetnici iz svih oblasti umjetnosti te drugi svjetski uglednici.
+Na Brijunima je svjetskiglasoviti hrvatski fizičar [[Dubravko Tadić]] bio glavni organizator prve međunarodne konferencije iz fizike u neovisnoj Hrvatskoj ''VIIth Adriatic Meeting on Particle Physics'', zajedno s [[Dubravko Klabučar|D. Klabučarom]] i [[Ivica Picek|I. Picekom]]. Održala se od 13. - 20. rujna [[fizika u 1994.|1994.]]).<ref>[http://library.foi.hr/m3/mda1.php?B=1&sqlx=S00001&A=0000013507&vrsta=kat&grupa=PRIRODOSLOVLJE&H=&Upit=TADI%C6,%20Dubravko%20dr.%20prof.%20(Zagreb) Metelgrad] Tihomir Vukelja: ''Dubravko Tadić''. Fakultet organizacije i informatike Varaždin.  (pristupljeno 5. travnja 2020.)</ref>
-Na Brijunima je [[Franjo Tuđman|prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman]] održavao brojne sastanke. Najpoznatiji je [[Brijunski sastanak]] od 31. srpnja 1995. na kojem je s generalima [[HV|Hrvatske vojske]] i drugim vojnim dužnosnicima dogovorio konačni plan [[Oluja|vojno-redarstvene operacije Oluja]] čija je uspješna izvedba [[Hrvatska|Hrvatskoj]] (i [[BiH]]) donijela mir.<ref>[http://www.nsf-journal.hr/issues/v11_n1/pdf/0000016885-07%20NSF-2010-1%20Brijunski%20stenogram-nevjerodostojna%20verzija-39.pdf Brijunski transkript]</ref>
+Na Brijunima je [[Franjo Tuđman|prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman]] održavao brojne sastanke. Najpoznatiji je [[Brijunski sastanak]] od 31. srpnja [[1995.]] na kojem je s generalima [[HV|Hrvatske vojske]] i drugim vojnim dužnosnicima dogovorio konačni plan [[Oluja|vojno-redarstvene operacije Oluja]] čija je uspješna izvedba [[Hrvatska|Hrvatskoj]] (i [[BiH]]) donijela mir.<ref>[http://www.nsf-journal.hr/issues/v11_n1/pdf/0000016885-07%20NSF-2010-1%20Brijunski%20stenogram-nevjerodostojna%20verzija-39.pdf Brijunski transkript]</ref>
-Brijuni su u otoci gdje je doživotni predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito imao rezidenciju i primao goste,među kojima su bili u prvom redu političari svjetskog glasa, a također i eminentni umjetnici iz svih oblasti umjetnosti te drugi svjetski uglednici. Danas su uz to što su nacionalni park meka mnogih turista i mjesto gdje se održavaju kazališne predstave zahvaljujući poznatom glumcu i redatelju Radi Šerbedžiji. Danas su također mjesto gdje ponekad visoki dužnosnici nove hrvatske države povremeno primaju inozemne delegacije u službenoj rezidenciji.
+Danas su uz to što su nacionalni park meka mnogih turista i mjesto gdje se održavaju kazališne predstave zahvaljujući poznatom glumcu i redatelju Radi Šerbedžiji. Danas su također mjesto gdje ponekad visoki dužnosnici nove hrvatske države povremeno primaju inozemne delegacije u službenoj rezidenciji.
 == Izvori ==

Brijuni
[[Datoteka:\|300px\|center]] Nacionalni park Brijuni
Koordinate: 44°54′46″N 13°45′50″E / 44.91278°N 13.76389°E / 44.91278; 13.76389
Lokacija	Istarska županija
Država	Hrvatska
Površina	33,9 km²
Najbliži grad	Pula
Utemeljen	27. listopada 1983.
Službena stranica	Nacionalni park Brijuni