Glas: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 8. travnja 2020. u 10:46

Glas (također i glasnik, fon) u jezikoslovlju predstavlja najmanji raspoznatljivi govorni odsječak, odonosno najmanju raspoznatljivu govornu jedinicu. Glas je najmanji odsječak govora koji se može ponavljati ili zamjenjivati.

Glas je najmanja jezična jedinica kojom razlikujemo značenje riječi. Znak kojim se glas bilježi je slovo, Glasovi mogu biti: Prema načinu tvorbe, prema mjestu tvorbe i prema zvučnosti

Dva su glasa različita ako se razlikuju za barem jedno opažajno obilježje. Tako je npr. glas [n] u riječi Ana različit od glasa [ŋ] u riječi Anka. Prvi je glas po mjestu tvorbe nadzubni (alveolarni) a drugi mekonepčani (velarni).

Podjela glasova u hrvatskom

Samoglasnici

Samoglasnici, otvornici ili vokali u fonetskom smislu glasovi su koji se stvaraju bez zapreke u govornom traktu tako da zračna struja slobodno prolazi od pluća do usana.

Samoglasnici u standardnom hrvatskom jeziku u fonetskom smislu su: [a], [e], [i], [o], [u] i dvoglas [ie] (ije).

U fonološkom smislu samoglasnici su slogotvorni glasovi.

U tom smislu, osim gore navedenih samoglasnika, i slogotvorno [r̩] predstavlja samoglasnik u hrvatskom jeziku (crv, prst).

Suglasnici

Suglasnici, zatvornici ili konsonanti (u fonetskom smislu) glasovi su koji se stvaraju tako da je prolaz zračnoj struji potpuno ili djelomično zatvoren.

Suglasnici u hrvatskom jeziku su: [b], [ts] (c), [tʃ] (č), [tɕ] (ć), [d], [dʒ] (dž), [dʑ] (đ), [f], [g], [x] (h), [j], [k], [l], [ʎ] (lj), [m], [n], [ɲ] (nj), [p], [r], [s], [ʃ] (š), [t], [ʋ] (v), [z] i [ʒ] (ž).

Suglasnici se dijele po tvorbenom mjestu i načinu.

Suglasnici po tvorbenom mjestu:

usnenici: b, p, m
zubousnenici: v, f
zubnici: c, z, s, d, t, n
desnici: r, l
nepčanici: j, lj, nj, đ, dž, š, č, ć, ž
jedrenici: k, g, h

Suglasnici po tvorbenom načinu: zvonačnici (sonanti) i šumnici (konsonanti).

Šumnici se po zvučnosti dijele na zvučne i bezvučne.

zvučni	b	d	g	z	ž	đ	dž	–	–	–
bezvučni	p	t	k	s	š	ć	č	f	h	c

Popis glasova po jezicima

abipon 20: p "t k q tS gF RF h m "n nj "l "rr j w i "e a "o i_
akawaio 23: p "t k b "d g "s "z m "n "rr j w i "e a "o u i_ "@ ai au Oi
amahuaca 22: p "t k tS 0D "s x m "n "r[ ? h I I~ a a~ uu uu~ "o "o~ j w
amuesha 26: p pJ t k tsh t.sh tSh tSJh B s z. S x gF m mJ n nj lJ "r[ ? e a o j w
andoke 26: p tD k ? b dD tS dZ P h rD i i_ u "e "@ "o 3 a+ a_) i~ "e~ "@~ "o~ a+~ a_~
apinaye 30: p t k tS v "s Z mb ndj Ng r.[ ? i i~ e E E~ a a~ u u~ uu uu~ o o~ o( O ^ ^~ nd
arabela 18: p "t k "s S m "n "r j w h i "e a "o u au ai
araukanski 26: p tD t t.0 k tS P 0D s m nD n nj N lD l lj 6. i E a u uu O j w
ashluslay 28: p p* "t "t* k k* ? f "s S x "ts "ts* tS tS* m "n w j i "e a a_ "o u "l hxlF klF
bacairi 29: p "t k b "d g h "s S "z Z m "n "rr "l j w i e E a @ o u i~ e~ a~ o~ u~
barasano 23: p b t d k g s r[ h i i~ "e "e~ i_ i_~ a a~ u u~ o o~ j w
bororo (makro-ge) 20: p "t k b "d g tS dZ m "n "rr j w i i_ u "e "@ "o a
bribri 27: p b "t "d k g "s "z S "ts x tS m "n nj j w "rr i "e "e~ a a~ "o "o~ u u~
cacua 22: p t k ? tS h m n N l w hw i E a o i_ i~ E~ a~ o~ @~
campa 19: p t t_ k ts tS B s S m n n_ r[ h i e a o j
camsa 28: p t k b d g ts tS t.s f x s S s. m n nj r[ l lj j w i "e a "o u i_
cayapa 28: p b t d t_ d_ k g ts tS P s S m n n_ N l l_ rr ? h i E U a_ j w
cayuvava 33: p t k b dD h B s S tS dZ m n n_ r[ j w i i_ u "o E O aa a i~ i_~ u~ "o~ E~ O~ aa~ a~
cofan 35: p ph b "t "th "d c ch dj k kh g ? tS tSh dZ f B "s S z, gF h "rr m "n nj j gA w i E a "o i_
cubeo 23: p t k b d d_ tS B 6D x "l[ i i_ u "e "o a i~ i_~ u~ "e~ "o~ a~
cuna 21: p "t k kW b "d g gW tS "s m "n "r[ "l j w i "e a "o u
fulnio (iate) 30: p "t c k ? ph "th ch kh "ts "tsh djjF hh m "n "l lj i e E a O o u i~ e~ a~ o~ u~ cC
guahibo 29: p b t d tDh k ts f v s x h m n r l j i "e a "o "@ i~ "e~ a~ "o~ u~ "@~ u
guajiro 26: p "t k tS "s S m "n "l[ "r ? h i i~ E E~ e e~ a a~ u u~ O O~ j w
guambiano 24: p t k kW ts tS t.s s S s. m n nj r[ l lj BA j i "e a "o u "@
guarani 36: p tD k kW tS f v 6D sD s x xW gF gFW m nD nj N NW lD lj r[ "rF ? i i~ e e~ i_ i_~ a a~ u u~ o o~
guayaki (ache) 21: p "t k mb "nd Ng tS dZ B m "l[ i "e a "o i~ "e~ a~ "o~ u~ u
hixkaryana 23: p t k b d d_ tS P h s S m n n_ l.[ j w uu u "e O aa r[
huambisa 23: p "t k "ts tS "s S x m "n n_ "r[ ? i i~ a a~ u u~ uu uu~ j w
huaorani (auca) 21: p t k b d g m n nj N w i "e aa a "o i~ "e~ aa~ a~ "o~
huari 32: p "t k ? b "d g "ts tS "dz dZ f h "s Z m "n nj l.[ BA j i y i_ u "e "o a I~ u~ a~ S
iranche 39: p pW "t "tW k kJ ? b bW "d h "s S m mW "n "r[ "l j w hw i i_ u E O a i~ i_~ u~ E~ O~ a~ i_i ai Oi i_i~ ai~ Oi~
itonama 25: p b "t "tJ "t' "d k k' tS tS' "s m "n "l "r[ ? h i "e i_ a u "o j w
japreria 24: p "t k ? tS b h S m "n l[ j i i_ u "e "o a i~ i_~ u~ "e~ "o~ a~
jaqaru 39: p ph p' t th t' c ch c' k kh k' q qh q' ts tsh ts' t.s t.sh t.s' tS tSh tS' s S x m n nj N l lj r[ i a uu j w
jebero 23: p tD k ? k* cC s S m nD nj N r[ r[* l lj rA j w i a u @
južni nambikwara 43: p p' ph t t' "th k k' kh kW kW' kWh ? b< "d< s s* h h* "n* l.[ j w i i~ i* "e "e~ a a~ a* "o "o~ "o* u u* i~* a~* "o~* l.[* n "e* "e~*
kaingang 27: p t k ? mb nd nd_ Ng h S rr j w i e E a O o u i_ @ i~ E~ a~ o~ @~
karipski 22: p b "t "d k g B "s m "n N r[ ? h i E 4 u uu O j w
karipski otočni 27: p b "t "d k g tS f "s m "n "l "r[ h i i~ "e "e~ a a~ u u~ "o( "o(~ j w auu
maxakali 20: p t k ? mb nd Ng tS ndZ h i "e a "o uu i~ "e~ a~ "o~ uu~
movima 23: p t k kW ? b< d< tS h B s. hlF m n r[ l j w i "e a "o u
saija 31: p t k ? ph th kh b d g tS h s r[ r BA j i i_ I_ u e o a i~ i_~ I_~ u~ e~ o~ a~
siona 30: p tD k kW ? p* t.* k* s s* h hW tS m n j w i "e a "o u i_ i~ "e~ a~ "o~ u~ i_~ kW*
ticuna 29: p b "t "d k g kW tS dZ f "s m "n nj N "r[ ? i i~ "e i_ i_~ a a~ u u~ "o "o~ w

Literatura

Stjepan Babić i sur.: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Globus, Nakladni zavod, Zagreb, 1991. ISBN 86-407-0014-1
Lugarić, Koharović: Hrvatski jezik - udžbenik za 8. razred osnovne škole

Nedovršeni članak Glas koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

@@ Redak 6: / Redak 6: @@
 Znak kojim se glas bilježi je slovo, Glasovi mogu biti: Prema načinu tvorbe, prema mjestu tvorbe i prema zvučnosti
+Dva su glasa različita ako se razlikuju za barem jedno opažajno obilježje. Tako je npr. glas {{IPA|[n]}} u riječi ''A'''n'''a'' različit od glasa {{IPA|[ŋ]}} u riječi ''A'''n'''ka''. Prvi je glas po mjestu tvorbe nadzubni (alveolarni) a drugi mekonepčani (velarni).
-Dva su glasa različita ako se razlikuju za barem jedno opažajno obilježje. Tako je npr. glas {{IPA|[n]}} u riječi ''A'''n'''a'' različit od glasa {{IPA|[ŋ]}} u riječi ''A'''n'''ka''. Prvi je glas po mjestu tvorbe nadzubni (alveolarni) a drugi mekonepčani (velarni).Glasovi se dijele s obzirom na različite kriterije. S obzirom na slobodu prolaska zračne struje dijele se na samoglasnike (otvornike ili vokale) ( ''a'', ''e'', ''i'', ''o'', ''u'') i suglasnike (zatvornike ili konsonante) ( ''b'', ''c'', ''č'', ''ć'', ''d'', ''dž'',''đ'', ''f'', ''g'', ''h'', ''j'', ''k'', ''l'', ''lj'', ''m'', ''n'', ''nj'', ''p'', ''r'', ''s'', ''š'', ''t'', ''v'', ''z'', ''ž''). U nekim se priručnicima među samoglasnicima navodi i dvoglasnik ''ie''. Međutim, u hrvatskome standardnom jeziku izgovor je dugoga odraza jata jednosložan, većina govornika hrvatskoga jezika izgovaraju dugo''je'', a dvoglasnički se izgovor može naći samo u nekim hrvatskim dijalektima. U nekim se priručnicima razlikuju samoglasnici i otvornici. Otvornici su glasovi kod kojih je slobodan prolaz zračne struje ( ''a'', ''e'', ''i'', ''o'', ''u''), a samoglasnici nosioci sloga (svi otvornici i slogotvorni ''r''). U daljnjemu tekstu u oba značenja upotrebljavamo naziv ''samoglasnici'', a ako je to potrebno, naglašujemo da se on odnosi i na slogotvorni ''r''. Također se u nekim priručnicima razlikuju zatvornici i suglasnici, i to tako da su zatvornici glasovi pri tvorbi kojih dolazi do veće ili manje zapreke prolasku zračne struje, a suglasnici glasovi koji nisu nosioci sloga. U hrvatskome jeziku suglasnici su svi zatvornici, a zatvornici svi suglasnici, pa ćemo u daljnjemu tekstu upotrebljavati samo naziv''suglasnici''.
-Glasovi se s obzirom na prolazak zračne struje dijela na samoglasnike i suglasnike.
-{| class="wikitable"
-| colspan="2" |'''glasovi'''
-|-
-|'''samoglasnici'''
-slobodan prolazak zračne struje
-|'''suglasnici'''
-zapreka prolasku zračne struje
-|-
-|a, e, i, o, u, (u nekim priručnicima ie)
-|b, c, č, ć, d, dž, đ, f, g, h, j, k, l, lj, m, n, nj, p, r, s, š, t, v, z, ž
-|}
-Samoglasnici se s obzirom na položaj jezika u usnoj šupljini dijele na visoke, srednje i niske te na prednje, srednje i stražnje.
-{| class="wikitable"
-|Naziv ''samoglasnik'' upotrebljava se u dvama značenjima: da bi se označio glas pri tvorbi kojega ne dolazi do zapreke prolasku zračne struje te da bi se označio glas koji je nosilac sloga. U prvome se značenju upotrebljava i hrvatski naziv ''otvornik'', a u prvome i drugome i internacionalizam ''vokal''. Na prvi se pogled može činiti da razlikovanje''samoglasnika'' i ''otvornika'' (tim se nazivima daje prednost pred internacionalizmom ''vokal'') može biti dobro te razriješiti spomenutu višeznačnost naziva''samoglasnik''. Međutim, prednost ipak treba dati nazivu ''samoglasnik'' jer se navedena razlika ne upotrebljava dosljedno te se i u drugim jezicima u oba značenja upotrebljava isti naziv (primjerice''vowel'' u engleskome). Ako je to potrebno, treba naglasiti da nosilac sloga može biti i slogotvorni ''r''. Naziv ''otvornik'' ne upotrebljava se u svezama u kojima je riječ o glasu pri tvorbi kojega ne dolazi do zapreke prolasku zračne struje, pa su prihvaćeni nazivi ''zatvoreni samoglasnik'' , ''poluzatvoreni samoglasnik'' , ''poluotvoreni samoglasnik'' , ''otvoreni samoglasnik'' . Stoga naziv samoglasnik u jezikoslovnome nazivlju ima dva spomenuta značenja.
-Naziv ''suglasnik'' upotrebljava se u dvama značenjima: da bi se označio glas pri tvorbi kojega dolazi do veće ili manje zapreke prolasku zračne struje te da bi se označio glas koji nije nosilac sloga. U prvome se značenju upotrebljava i hrvatski naziv ''zatvornik'', a u prvome i drugome i internacionalizam ''konsonant''. Na prvi se pogled može činiti da razlikovanje ''suglasnika'' i ''zatvornika''(tim se nazivima daje prednost pred internacionalizmom ''konsonant'') može biti dobro te razriješiti spomenutu višeznačnost naziva''suglasnik''. Međutim, naziv ''zatvornik'' ne upotrebljava se ni u jednoj svezi u kojoj je riječ o glasu pri tvorbi kojega dolazi do veće ili manje zapreke prolasku zračne struje, pa su prihvaćeni nazivi ''zvučni suglasnik'' , ''bezvučni suglasnik'' , ''ispadanje/gubljenje suglasnika'' , ''jednačenje suglasnika'' itd. Stoga se prednost i u tome značenju daje nazivu ''suglasnik'', koji tako u jezikoslovnome nazivlju ima dva spomenuta značenja. I u drugim se jezicima za oba značenja upotrebljava isti naziv (primjerice''consonant'' u engleskome).
-|}
-S obzirom na veličinu zapreke suglasnici se dijele na šumnike ili opstruente ( ''b'', ''c'', ''č'', ''ć'', ''d'', ''dž'', ''đ'', ''f'', ''g'', ''h'', ''k'', ''p'', ''s'',''š'', ''t'', ''z'', ''ž''), kod kojih je zapreka prolasku zračne struje veća, i zvonačnike ili sonante ( ''j'', ''l'', ''lj'', ''m'', ''n'', ''nj'', ''r'', ''v''), kod kojih je ta zapreka manja.
-{| class="wikitable"
-| colspan="2" |'''suglasnici'''
-|-
-|'''šumnici''' (opstruenti)
-veća zapreka
-|'''zvonačnici'''(sonanti)
-manja zapreka
-|-
-|b, c, č, ć, d, dž, đ, f, g, h, k, p, s, š, t, z, ž
-|j, l, lj, m, n, nj, r, v
-|}
-S obzirom na način tvorbe (vrstu zapreke) šumnici se dijele na praskavce, slivenike i tjesnačnike.
-{| class="wikitable"
-| colspan="3" |'''šumnici'''
-|-
-|'''praskavci'''(okluzivi, zatvorni suglasnici)
-potpuna zapreka
-|'''slivenici''' (afrikate, poluzatvorni suglasnici)
-potpuna zapreka pa zatim prolazak zračne struje kroz tjesnac, nastaju spajanjem praskavaca i tjesnačnika
-|'''tjesnačnici'''(frikativi, zatvorni suglasnici)
-prolaz zračne struje kroz tjesnac
-|-
-|p, b, d, t, g, k
-|c, č, ć, dž, đ
-|s, š, z, ž, f, h
-|}
-S obzirom na to izlazi li zračna struja kroz usta ili nos, zvonačnici se dijele na nosne (nosnici) i usne. Nosni su zvonačnici ''m'', ''n'', ''nj'', a usni svi ostali zvonačnici (i svi ostali glasovi).
-S obzirom na to titraju li glasnice pri nastanku glasa, glasovi se dijele na zvučne i bezvučne. Zvučni su glasovi svi samoglasnici ( ''a'', ''e'', ''i'', ''o'', ''u''), svi zvonačnici (''j'', ''l'', ''lj'', ''m'', ''n'', ''nj'', ''r'', ''v'') i neki šumnici (''b'', ''d'', ''g'', ''z'', ''ž'', ''dž'', ''đ''). Bezvučni mogu biti samo šumnici. Bezvučni šumnici, osim ''c'', ''h'', ''f'', imaju zvučne parnjake koji se proizvode na istome mjestu i istim tvorbenim načinom kao i njihovi bezvučni parnjaci.
-{| class="wikitable"
-|'''bezvučni'''
-|p
-|t
-|k
-|s
-|š
-|č
-|ć
-|c
-|h
-|f
-|-
-|'''zvučni'''
-|b
-|d
-|g
-|z
-|ž
-|dž
-|đ
-|–
-|–
-|–
-|}
-S obzirom na mjesto tvorbe, odnosno na to koji organi ili dijelovi organa sudjeluju pri oblikovanju glasa, tj. između kojih organa dolazi do dodira ili tjesnaca kako bi se oblikovao glas, suglasnici se dijele na dvousnenike, zubnousnenike, zubnike, desnike, nepčanike i jedrenike.
-{| class="wikitable"
-| colspan="3" |'''suglasnici'''
-|-
-|'''naziv'''
-|'''mjesto tvorbe'''
-|'''glasovi'''
-|-
-|'''dvousnenici'''(bilabijali)
-|usne se dodiruju
-|b, p, m
-|-
-|'''zubnousnenici'''(labiodentali)
-|gornji zubi dodiruju donju usnu
-|f, v
-|-
-|'''zubnici''' (dentali)
-|vrh ili prednji dio jezika dodiruje zube
-|d, t, n, c, z, s
-|-
-|'''desnici'''(alveolari, dešnjaci)
-|jezik dodiruje desni
-|l, r
-|-
-| rowspan="2" |'''nepčanici'''(tvrdonepčanici, palatali)
-| rowspan="2" |srednji dio jezika dodiruje tvrdo nepce
-|prednepčanici: č, dž, š, ž (jezik dodiruje desni i tvrdo nepce)
-|-
-|pravi nepčanici: ć, đ, j, lj, nj (jezik dodiruje samo tvrdo nepce)
-|-
-|'''jedrenici'''(mekonepčanici, velari)
-|stražnji dio jezika djelomično ili potpuno dodiruje meko nepce (jedro)
-|k, g, h
-|}
-Poznavanje podjele glasova važno je pri određivanju glasovnih promjena.
 == Podjela glasova u hrvatskom==