Zadarska županija: razlika između inačica

Zadarska županija
Zastava	Grb
Karta
Opći podaci
Država	Hrvatska
Sjedište županije	Zadar
Površina	3.646 km2
Broj stanovnika (2021.)	170.017 stanovnika
Gustoća stanovništva	46,63 stan./km2
Broj gradova	6
Broj općina	28
Broj naselja	229
ISO 3166-2:HR	HR-13
Pozivni broj	+385 (0)23
Župan	Božidar Longin
Službene stranice	https://www.zadarska-zupanija.hr/
Portal Hrvatske

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 15. travnja 2020. u 17:28

Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.

Upravno-teritorijalni ustroj i stanovništvo

Županiju čini 6 gradova i 28 općina

Gradovi
- Grad Benkovac
- Grad Biograd na Moru
- Grad Nin
- Grad Obrovac
- Grad Pag
- Grad Zadar (sjedište županije)

Općine
- Općina Bibinje
- Općina Galovac
- Općina Gračac
- Općina Jasenice
- Općina Kali
- Općina Kolan
- Općina Kukljica
- Općina Lišane Ostrovičke
- Općina Novigrad
- Općina Pakoštane
- Općina Pašman
- Općina Polača
- Općina Poličnik
- Općina Posedarje
- Općina Povljana
- Općina Preko
- Općina Privlaka
- Općina Ražanac
- Općina Sali
- Općina Stankovci
- Općina Starigrad
- Općina Sukošan
- Općina Sveti Filip i Jakov
- Općina Škabrnja
- Općina Tkon
- Općina Vir
- Općina Vrsi
- Općina Zemunik Donji

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na prostoru Zadarske županije živjelo 170.017 stanovnika što je 4,0 % ukupnog broja stanovništva Hrvatske. Sjedište županije, Zadar imao je tada 71.471 stanovnika. Jedna je od tri hrvatske županije koja je imala porast broja stanovnika u razdoblju 2001.-2011. Prosječna gustoća naseljenosti dosegla je 46,6 stanovnika/km², što je znatno manje od hrvatskog prosjeka (75,7 stan./km²).

Preko 40 % stanovništva županije živi u sjedištu županije Zadru, a taj se udio i dalje povećava utječući na demografsko pražnjenje prostranog prostora zaobalja i otoka zadarske regije.
U etničkoj strukturi stanovništva županije dominiraju Hrvati (92.6 %), a od ostalih zajednica najbrojnija je srpska manjina (4.8 %) i Albanci (0.5 %).

Županijska uprava

U razdoblju 1993.-1997. godine županijski je prostor uključivao i područje bivšeg autonomnog Kotara Knin (Zadarsko-kninska županija). Teritorijalnim preustrojem 1997. i ukidanjem te upravne jedinice znatnije su izmijenjene županijske granice. Zadarska županija je obuhvatila središnji dio suvremenog prostornog kompleksa zadarske regije (uključuje Sjevernu Dalmaciju i veći dio Like), uz pripadajuće priobalje i otoke i dio Južne Like (općina Gračac). Župan je Stipe Zrilić (HDZ) izabran na lokalnim izborima 15. svibnja 2009. godine s 62,77% glasova kao kandidat liste HDZ, HSS, HSLS, HSP, HSU. Duško Vidov (SDP, HNS) osvojio je 30,29% glasova birača.^[1] Rezultati za županijsku skupštinu:

Stranka	Postotak glasova	Broj zastupnika
HDZ, HSS, HSLS, HSP, HSU	62,99%
SDP, HNS, DSU	24%
DSU	6,87%

Zemljopis

Zadarska županija izuzetno je pogodno prostorno položena na srednjem dijelu Jadranske Hrvatske, odnosno u središnjem dijelu Hrvatskog primorja. Ukupna površina županije je 7486,91 km². Površina kopna iznosi 3641,91 km², površina morskog dijela iznosi 3845,00 km² a površina otoka 587,6 km². Geografski je položena tako da zahvaća primorje sjeverne Dalmacije te zaobalje Ravnih Kotara, Bukovice, Pozrmanja i Južne Like. S kontinentalnim dijelovima Jadranske Hrvatske je odvojena, ali i povezana visokim masivom Velebita, što je tisućljećima određivalo njezin razvoj, u smislu otežanog prometa, ali i stoljetne transumantnog nadopunjujućeg gospodarstva koje je bilo osnova stvaranja središta srednjovjekovne hrvatske države baš u ovom prostoru. Danas je ta povezanost bitno unaprijeđena probijanjem autocestovnog tunela Sveti Rok. Ima ključni geoprometni položaj u povezivanju kontinentalnog i priobalnog prostora Hrvatske. Preko njenog teritorija prolazi autocesta Zagreb - Zadar - Split - Dubrovnik, dijelom i kao trasa buduće Jadransko-jonske europske prometnice, a u planu je i izgradnja jadranske željezničke pruge. Suvremenim autocestovnim povezivanjem županija je povoljno položena na važnom prometnom pravcu Baltik - Panonski bazen - Zadar - Ancona - Srednja i Južna Italija.

Povijest

Područje današnje Zadarske županije središnji je dio prostorne jezgre nastanka hrvatske države. Tu je pronađen natpis s najstarijim spomenom hrvatskog imena (Šopot kod Benkovca), tu su nalazile hrvatske županije Luka, Nin i Sidraga te kraljevski gradovi Nin, Biograd i Zadar. Osnovni čimbenik naseljavanja ovog prostora bilo je plodno područje Ravnih Kotara sa zaobaljem Velebita i Like s Krbavom i Pounjem, što je omogućavalo nadopunjavajuću sredozemno-kontinentalnu ekonomiju i stočarska kretanja s izmjenom ispaša u zimskom i ljetnom razdoblju. U kasnijem razdoblju, s nestankom samostalne hrvatske države, važnost ovog prostora je oslabila. U XV. stoljeću Zadar je s priobaljem postao posjed Mletačke Republike, a već početkom XVI. stoljeća počeli su osmanlijski prodori. Slobodno područje je svedeno na uski obalni pojas oko Zadra, Nina, Biograda i Novigrada, dok je unutrašnjost bila izložena stalnim ratnim pustošenjima. Stanovništvo je prebjegavalo na zadarske otoke i dalje u Istru i Kvarner, a njihova mjesta naselili su novi doseljenici, među kojima je bilo i dosta Vlaha ( kasnije Srbi ). Završetkom mletačko - osmanskih ratova krajem XVII. stoljeća, gotovo čitavo zadarsko područje došlo je pod vlast Mletačke Republike (osim ličkog dijela) i ostalo u njezinom sastavu sve do 1797. godine. Nakon toga nastupila su kratkotrajna razdoblja prve austrijske i francuske vladavine, a zatim stabilnog razvoja u vrijeme druge austrijske odnosno vladavine Habsburške Monarhije. Tada je ostvaren i jači razvoj zbog utjecaja Zadra, tada sjedišta Provincije Dalmacije.

Gospodarstvo

Kultura

Znamenitosti

Grad Pag - (povijesna jezgra) primjer planiranog renesansnog grada iz XV. stoljeća
Hrvatski kraljevski gradovi Biograd na Moru i Nin (povijesne jezgre)
Nacionalni park Paklenica
Povijesna jezgra Zadra s mnogobrojnim spomenicima iz raznih povijesnih razdoblja (crkva Svetog Donata, Forum, katedrala Svete Stošije i dr.)
Cerovačke pećine
park prirode Vransko jezero (veći, sjeverozapadni dio)
park prirode Telašćica
planirani park prirode Povljansko polje, ornitološki rezervati Veliko blato i Malo blato, otok Pag^[2]^[3]
kanjon rijeke Zrmanje
vrelo rijeke Zrmanje
vrelo rijeke Une kod Srba
stari Maslenički most
kaštel Benković
otok Ugljan: rimske iskopine, dvorac Beršić, samostan
utvrda Sveti Mihovil, Preko
utvrda Kličevica, Šopot
samostan Galovac, Preko
franjevački samostan, Kraj
samostan Ćokovac, Tkon
crkva sv. Pelegrina, Savar
svjetionik Veli rat
hipodrom, Polača
značajni krajobraz i posebni rezervat šumske vegetacije Dubrava - Hanzine, otok Pag^[4]
kanjon Kupe
Kolansko blato - blato Rogoza, ornitološki rezervat
kula, Ražanac
kula, Zaton
Maškovića Han
mirila, Starigrad
Modrič špilja, Rovanjska
palača Petricioli, Sali
palača Rančić, Sali
ravnokotarska vinska cesta
stare gradine, Obrovac
Tulove grede
nadbiskupski ljetnikovac Palac, Sukošan
ljekovito blato Segal, otok Pag^[5]
crkva sv. Nikole, Perilo^[6]
crkva sv. Martina u Povljanskom polju^[7]
uvala Stara Povljana^[8]

Partnerska županija

Baranjska županija^[9]

Izvori

Vanjske poveznice

Službene stranice županije

[1] Zadar: Vrančić osvojio 55,06%

[2] Zadarski list

[3] TZ Povljana

[4] Natura Jadera

[5] TZ Povljana

[6] TZ Povljana

[7] TZ Povljana

[8] TZ Povljana

[9] Partner (mađ.)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

@@ Redak 85: / Redak 85: @@
 == Zemljopis ==
-Zadarska županija izuzetno je pogodno prostorno položena na srednjem dijelu Jadranske Hrvatske, odnosno u središnjem dijelu Hrvatskog primorja. Ukupna površina županije je 7486,91 km<sup>2</sup>. Površina kopna iznosi 3641,91 km<sup>2</sup>, površina morskog dijela iznosi 3845,00 km<sup>2</sup> a površina otoka 587,6 km<sup>2</sup>. Geografski je položena tako da zahvaća primorje sjeverne Dalmacije te zaobalje [[Ravni Kotari|Ravnih Kotara]], [[Bukovica|Bukovice]], Pozrmanja i Južne Like. S kontinentalnim dijelovima Jadranske Hrvatske je  odvojena, ali i povezana visokim masivom Velebita, što je tisućljećima određivalo njezin razvoj, u smislu otežanog prometa, ali i stoljetne transumantnog nadopunjujućeg gospodarstva koje je bilo osnova stvaranja središta srednjovjekovne hrvatske države baš u ovom prostoru. Danas je ta povezanost bitno unaprjeđena probijanjem autocestovnog tunela Sveti Rok. Ima ključni geoprometni položaj u povezivanju kontinentalnog i priobalnog prostora Hrvatske. Preko njenog teritorija prolazi autocesta Zagreb - Zadar - Split - Dubrovnik, dijelom i kao trasa buduće Jadransko-jonske europske prometnice, a u planu je i izgradnja jadranske željezničke pruge. Suvremenim autocestovnim povezivanjem županija je povoljno položena na važnom prometnom pravcu Baltik - Panonski bazen - Zadar - Ancona - Srednja i Južna Italija.
+Zadarska županija izuzetno je pogodno prostorno položena na srednjem dijelu Jadranske Hrvatske, odnosno u središnjem dijelu Hrvatskog primorja. Ukupna površina županije je 7486,91 km<sup>2</sup>. Površina kopna iznosi 3641,91 km<sup>2</sup>, površina morskog dijela iznosi 3845,00 km<sup>2</sup> a površina otoka 587,6 km<sup>2</sup>. Geografski je položena tako da zahvaća primorje sjeverne Dalmacije te zaobalje [[Ravni Kotari|Ravnih Kotara]], [[Bukovica|Bukovice]], Pozrmanja i Južne Like. S kontinentalnim dijelovima Jadranske Hrvatske je  odvojena, ali i povezana visokim masivom Velebita, što je tisućljećima određivalo njezin razvoj, u smislu otežanog prometa, ali i stoljetne transumantnog nadopunjujućeg gospodarstva koje je bilo osnova stvaranja središta srednjovjekovne hrvatske države baš u ovom prostoru. Danas je ta povezanost bitno unaprijeđena probijanjem autocestovnog tunela Sveti Rok. Ima ključni geoprometni položaj u povezivanju kontinentalnog i priobalnog prostora Hrvatske. Preko njenog teritorija prolazi autocesta Zagreb - Zadar - Split - Dubrovnik, dijelom i kao trasa buduće Jadransko-jonske europske prometnice, a u planu je i izgradnja jadranske željezničke pruge. Suvremenim autocestovnim povezivanjem županija je povoljno položena na važnom prometnom pravcu Baltik - Panonski bazen - Zadar - Ancona - Srednja i Južna Italija.
 == Povijest ==
-Područje današnje Zadarske županije središnji je dio prostorne jezgre nastanka hrvatske države. Tu je pronađen natpis s najstarijim spomenom hrvatskog imena ( Šopot kod Benkovca ), tu su nalazile hrvatske županije [[Luka]], Nin i [[ Sidraga]] te kraljevski gradovi [[ Nin]], [[Biograd na Moru|Biograd]] i Zadar. Osnovni čimbenik naseljavanja ovog prostora bilo je plodno područje [[Ravni Kotari|Ravnih Kotara]] sa zaobaljem [[Velebit|Velebita]] i Like s Krbavom i Pounjem, što je omogućavalo nadopunjavajuću sredozemno-kontinentalnu ekonomiju i stočarska kretanjas izmjenom ispaša u zimskom i ljetnom razdoblju. U kasnijem razdoblju, s nestankom samostalne hrvatske države, važnost ovog prostora je oslabila. U XV. stoljeću Zadar je s priobaljem posta posjed Mletačke Republike, a već početkom XVI. stoljeća počeli su osmanlijski prodori. Slobodno područje je svedeno na uski obalni pojas oko Zadra, Nina, Biograda i Novigrada, dok je unutrašnjost bila izložena stalnim ratnim pustošenjima. Stanovništvo je prebjegavalo na zadarske otoke i dalje u Istru i Kvarner, a  njihova mjesta naselili su novi doseljenici, među kojima je bilo i dosta [[Vlasi|Vlaha]] ( kasnije [[Srbi]] ). Završetkom mletačko - osmanskih ratova krajem XVII. stoljeća, gotovo čitavo zadarsko područje došlo je pod vlast Mletačke Republike (osim ličkog dijela) i ostalo u njezinom sastavu sve do 1797. godine. Nakon toga nastupila su kratkotrajna razdoblja prve austrijske i francuske vladavine, a zatim stabilnog razvoja u vrijeme druge austrijske odnosno vladavine Habsburške Monarhije. Tada je ostvaren i jači razvoj zbog utjecaja Zadra, tada sjedišta Provincije Dalmacije.
+Područje današnje Zadarske županije središnji je dio prostorne jezgre nastanka hrvatske države. Tu je pronađen natpis s najstarijim spomenom hrvatskog imena (Šopot kod Benkovca), tu su nalazile hrvatske županije [[Luka]], Nin i [[ Sidraga]] te kraljevski gradovi [[ Nin]], [[Biograd na Moru|Biograd]] i Zadar. Osnovni čimbenik naseljavanja ovog prostora bilo je plodno područje [[Ravni Kotari|Ravnih Kotara]] sa zaobaljem [[Velebit|Velebita]] i Like s Krbavom i Pounjem, što je omogućavalo nadopunjavajuću sredozemno-kontinentalnu ekonomiju i stočarska kretanja s izmjenom ispaša u zimskom i ljetnom razdoblju. U kasnijem razdoblju, s nestankom samostalne hrvatske države, važnost ovog prostora je oslabila. U XV. stoljeću Zadar je s priobaljem postao posjed Mletačke Republike, a već početkom XVI. stoljeća počeli su osmanlijski prodori. Slobodno područje je svedeno na uski obalni pojas oko Zadra, Nina, Biograda i Novigrada, dok je unutrašnjost bila izložena stalnim ratnim pustošenjima. Stanovništvo je prebjegavalo na zadarske otoke i dalje u Istru i Kvarner, a njihova mjesta naselili su novi doseljenici, među kojima je bilo i dosta [[Vlasi|Vlaha]] ( kasnije [[Srbi]] ). Završetkom mletačko - osmanskih ratova krajem XVII. stoljeća, gotovo čitavo zadarsko područje došlo je pod vlast Mletačke Republike (osim ličkog dijela) i ostalo u njezinom sastavu sve do 1797. godine. Nakon toga nastupila su kratkotrajna razdoblja prve austrijske i francuske vladavine, a zatim stabilnog razvoja u vrijeme druge austrijske odnosno vladavine Habsburške Monarhije. Tada je ostvaren i jači razvoj zbog utjecaja Zadra, tada sjedišta Provincije Dalmacije.
 == Gospodarstvo ==
 == Kultura ==