Južni Slaveni: razlika između inačica

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 17. travnja 2020. u 13:19

Mijačko selo, Makedonija

Šokačko selo, Draž, Hrvatska.

Južni Slaveni.- Južni ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina). Skupine Slavena doprle su u ove krajeve (prema dijelu "migracijskim" teorijama) u 2. polovici 7. stoljeća, a njihov ustroj je bio plemenski. Neke skupine zacijelo su bile prije dolaska slavenizirane (Hrvati) a neke nakon što su prodrli u ove krajeve (Bugari).

Narodi koji predstavljaju skupinu Južnih Slavena su:

Bošnjaci u Bosni i Hercegovini, Sandžak u Srbiji, sjevernoj Crnoj Gori;
Bugari sa svojim islamiziranim ogrankom Pomacima;
Crnogorci u Crnoj Gori koji su zamijenili prastanovnike Bukumire, Kriče i druge, i čija je organizacija do ne tako davnih vremena bila tribalna;
Goranci, u području Gore (Srbija), susjednim predjelima Albanije i dva sela u Makedoniji.
Hrvati u Hrvatskoj,velikim dijelovima Bosne i Hercegovine te u manjem dijelu i Srbije (Bačka (dijelovi Bunjevaca i Šokaca) i Srijem (Šokaca)), Janjevci,(Kosovo) koji su dobili ime po selu Janjevu, i manjim enklavama u Rumunjskoj (Krašovani), Mađarskoj i Austriji (gradišćanski Hrvati), Italiji (moliški Hrvati) i Crnoj Gori.
Makedonci u Makedoniji kojima pripadaju i Torbeši;
Slovenci na sjeverozapadu, Slovenija, područje Koruške u Austriji i Furlanije-Julijske krajine u Italiji;
Srbi (agresori) u Srbiji, velikim dijelovima Bosne i Hercegovine, Crne Gore, te dijelom u Hrvatskoj, na Kosovu, u Rumunjskoj, Mađarskoj, Albaniji, Grčkoj, Slovačkoj i Češkoj.

Južni Slaveni koji žive u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori većinom su pravoslavci, dok su južni Slaveni u Sloveniji i Hrvatskoj većinom katolici (Hrvati, Slovenci). U Bosni i Hercegovini zastupljeni su muslimani (Bošnjaci), pravoslavci (Srbi) i katolici (Hrvati). U svijetu ima ukupno 33 000 000 južnih Slavena. Oni su istovremeno i najveća jezična grupa jugoistočne Europe. Južni Slaveni u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i dijelu Bosne i Hercegovine pišu ćirilicom, a u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i dijelu Bosne i Hercegovine latinicom.

Vanjske poveznice

Izvori

¹ Malcolm, Noel (1994). Bosnia A Short History. New York University Press. ISBN 0-8147-5520-8

@@ Redak 14: / Redak 14: @@
 *[[Makedonci]] u Makedoniji kojima pripadaju i [[Torbeši]];
 *[[Slovenci]] na sjeverozapadu, [[Slovenija]], područje [[Koruška (Austrija)|Koruške]] u [[Austrija|Austriji]] i [[Furlanija-Julijska krajina|Furlanije-Julijske krajine]] u [[Italija|Italiji]];
-*[[Srbi]] u [[Srbija|Srbiji]], velikim dijelovima [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], te dijelom u Hrvatskoj, na [[Kosovo|Kosovu]], u Rumunjskoj, Mađarskoj, Albaniji, Grčkoj, Slovačkoj i Češkoj.
+*[[Srbi]] (agresori) u [[Srbija|Srbiji]], velikim dijelovima [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], te dijelom u Hrvatskoj, na [[Kosovo|Kosovu]], u Rumunjskoj, Mađarskoj, Albaniji, Grčkoj, Slovačkoj i Češkoj.
 Južni Slaveni koji žive u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori većinom su pravoslavci, dok su južni Slaveni u Sloveniji i Hrvatskoj većinom katolici ([[Hrvati]], [[Slovenci]]). U Bosni i Hercegovini zastupljeni su muslimani ([[Bošnjaci]]), pravoslavci ([[Srbi]]) i katolici ([[Hrvati]]). U svijetu ima ukupno 33 000 000 južnih Slavena. Oni su istovremeno i najveća jezična grupa jugoistočne Europe. Južni Slaveni u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i dijelu Bosne i Hercegovine pišu ćirilicom, a u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i dijelu Bosne i Hercegovine latinicom.