Julijan (rimski car): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ispravak (pobijédio/la/lo/pobijédivši)
Redak 5: Redak 5:
== Životopis ==
== Životopis ==


Bio je nećak cara [[Konstantin I. Veliki|Konstantina I. Velikog]]. Kao namjesnik [[Gali]]je, pobjedio je u [[kolovoz]]u [[357.]] godine [[Alemani|Alemane]] u [[bitka kod Argentoratuma|bici kod Argentoratuma]] i oslobodio ovu rimsku provinciju u kojoj je kasnije proveo veliki broj administrativnih promjena. Rimske legije u Galiji su ga proglasile [[360.]] godine imperatorom, a smrt [[Konstancije II.|Konstancija II.]] je potvrdila ovu odluku [[361.]] godine. Prvobitno pokrenuti uspješni rat protiv Perzijanaca [[363.]] godine završava povlačenjem zbog nedostatka hrane koju prouzročuje nedolazak armije od 30 tisuća vojnika rimskog generala Prokopija u njenoj pratnji. Tijekom jednog nevažnog okršaja prilikom povlačenje prema rimskom teritoriju Julijan biva smrtno ranjen.
Bio je nećak cara [[Konstantin I. Veliki|Konstantina I. Velikog]]. Kao namjesnik [[Gali]]je, pobijedio je u [[kolovoz]]u [[357.]] godine [[Alemani|Alemane]] u [[bitka kod Argentoratuma|bici kod Argentoratuma]] i oslobodio ovu rimsku provinciju u kojoj je kasnije proveo veliki broj administrativnih promjena. Rimske legije u Galiji su ga proglasile [[360.]] godine imperatorom, a smrt [[Konstancije II.|Konstancija II.]] je potvrdila ovu odluku [[361.]] godine. Prvobitno pokrenuti uspješni rat protiv Perzijanaca [[363.]] godine završava povlačenjem zbog nedostatka hrane koju prouzročuje nedolazak armije od 30 tisuća vojnika rimskog generala Prokopija u njenoj pratnji. Tijekom jednog nevažnog okršaja prilikom povlačenje prema rimskom teritoriju Julijan biva smrtno ranjen.


[[Prokopije|Prokopiju]] koji ga je izdao u želji da postane rimski car, to ipak ne uspijeva pošto vojska bira prvo Jovijana, a potom Valentinijana ne želeći dati krunu izdajniku. Poginuo je 363. godine tijekom bitke protiv [[Sasanidi|Sasanida]] u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]].
[[Prokopije|Prokopiju]] koji ga je izdao u želji da postane rimski car, to ipak ne uspijeva pošto vojska bira prvo Jovijana, a potom Valentinijana ne želeći dati krunu izdajniku. Poginuo je 363. godine tijekom bitke protiv [[Sasanidi|Sasanida]] u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]].

Inačica od 24. travnja 2020. u 19:04

Julijan Apostat

Julijan Apostat[1][2] (lat. Flavius Claudius Iulianus) (Carigrad, 17. studenog 331. - Ktezifont, Perzija, 26. travnja 363.), rimski car (361. - 363.), filozof i pisac. Bio je poznat kao žestoki protivnik kršćanstva koji je odbijao izvršavati pogubljenja Židova. U povijesti mu ostaje nadimak apostat (otpadnik) koji ga je zavrijedio zbog prvobitnog pridržavanja kršćanske vjere, a potom povratka na pogansku vjeru.[3] Zbog brzine vojska mu je dala nadimak munja.

Životopis

Bio je nećak cara Konstantina I. Velikog. Kao namjesnik Galije, pobijedio je u kolovozu 357. godine Alemane u bici kod Argentoratuma i oslobodio ovu rimsku provinciju u kojoj je kasnije proveo veliki broj administrativnih promjena. Rimske legije u Galiji su ga proglasile 360. godine imperatorom, a smrt Konstancija II. je potvrdila ovu odluku 361. godine. Prvobitno pokrenuti uspješni rat protiv Perzijanaca 363. godine završava povlačenjem zbog nedostatka hrane koju prouzročuje nedolazak armije od 30 tisuća vojnika rimskog generala Prokopija u njenoj pratnji. Tijekom jednog nevažnog okršaja prilikom povlačenje prema rimskom teritoriju Julijan biva smrtno ranjen.

Prokopiju koji ga je izdao u želji da postane rimski car, to ipak ne uspijeva pošto vojska bira prvo Jovijana, a potom Valentinijana ne želeći dati krunu izdajniku. Poginuo je 363. godine tijekom bitke protiv Sasanida u Mezopotamiji.

Literatura

Ioulianou autokratoros ta sozomena, 1696
  • Sergejević-Merežkovskij, Dimitrij: Julijan Apostata - Posljednji Helen na prijestolju rimskih cazara., (roman), Zagreb, 1913.
  • Julijan Imperator: Izabrani spisi, Beograd, 1987.

Vanjske poveznice

Izvori