Pjegavi daždevnjak: razlika između inačica
m uklonjena promjena suradnika 93.142.69.98 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 1997kB Oznaka: brzo uklanjanje |
niš, imam bolju sliku daždevnjaka, stavio drugu koja je bila u galeriji |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Fire salamander at Plitvice Lakes.jpg|mini|[[Pjegavi daždevnjak]]]] |
|||
{{Taksokvir |
|||
| boja = pink |
|||
| naziv = Pjegavi daždevnjak |
|||
| status = LC |
|||
| trend = down |
|||
| slika = Salamandra salamandra MHNT 1.jpg |
|||
| slika_širina = 240px |
|||
| regnum = [[Životinje|Animalia]] |
|||
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]] |
|||
| classis = [[Vodozemci|Amphibia]] |
|||
| ordo = [[Repaši|Caudata]] |
|||
| familia = [[Daždevnjaci|Salamandridae]] |
|||
| genus = '''''[[Salamandra]]''''' |
|||
| species = '''''S. salamandra''''' |
|||
| dvoimeno = ''Salamandra salamandra'' |
|||
| dvoimeno_autorstvo = ([[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], [[1758]]) |
|||
| karta_raspon = SalamandraSalamandraMap.png |
|||
| karta_raspon_širina = 240px |
|||
| karta_raspon_opis = Područje rasprostranjenosti pjegavog daždevnjaka |
|||
}} |
|||
[[Datoteka:Pjegavi Daždevnjak na Mosoru.ogv|mini|Pjegavi daždevnjak na [[Mosor]]u]] |
[[Datoteka:Pjegavi Daždevnjak na Mosoru.ogv|mini|Pjegavi daždevnjak na [[Mosor]]u]] |
||
'''Pjegavi daždevnjak''', poznat i kao '''šareni daždevnjak''' (''Salamandra salamandra'') je [[vodozemci|vodozemac]] iz roda [[Daždevnjaci|daždevnjaka]]. Duguljasta je tijela, s četiri kratke [[noge]] podjednake dužine i dugačkim [[rep|repom]]. Većina primjeraka kraća od 20 cm, ali može doseći dužinu od 25 cm. Krupne je i robusne građe. |
'''Pjegavi daždevnjak''', poznat i kao '''šareni daždevnjak''' (''Salamandra salamandra'') je [[vodozemci|vodozemac]] iz roda [[Daždevnjaci|daždevnjaka]]. Duguljasta je tijela, s četiri kratke [[noge]] podjednake dužine i dugačkim [[rep|repom]]. Većina primjeraka kraća od 20 cm, ali može doseći dužinu od 25 cm. Krupne je i robusne građe. |
||
Inačica od 30. travnja 2020. u 23:32
Pjegavi daždevnjak, poznat i kao šareni daždevnjak (Salamandra salamandra) je vodozemac iz roda daždevnjaka. Duguljasta je tijela, s četiri kratke noge podjednake dužine i dugačkim repom. Većina primjeraka kraća od 20 cm, ali može doseći dužinu od 25 cm. Krupne je i robusne građe.
Tijelo mu je u različitom stupnju prekriveno žutim točkama ili crtama. Neki primjerci mogu biti gotovo sasvim crni, dok kod drugih može prevladavati žuta boja. Ponekad se mogu naći i nijanse crvenog i narančastog. Vlažna koža omogućuje mu život u staništima blizu vode ili pod zaštitom na vlažnom tlu, najčešće u šumama.
Žive u vlažnim kopnenim mjestima, ali se razmnožava u vodi. Stoga i više vole sjenovita i hladna staništa, posebno zaštićeni obronci prekrivreni listopadnom ili miješanom šumom, sa vodotocima. Najaktivniji su na površini tijekom vlažnih, blagih noći. Najčešće ih se može naći na visinama ispod 800 m/nm. Provode mnogo vremena u zaštićenim skrovištima.
Razmnožavanje
Pare se na kopnu. Pri parenju mužjak ispušta paketić sperme (spermatofor) na tlo, te namješta na njega kloakalno područje ženke. Oplodnja im je unutarnja. Ženka nosi jaja 6 do 8 mjeseci, a u vodu ispušta 30 – 70 već razvijenih ličinki. Ličinke imaju vanjske škrge i četiri noge. Duge su 20 do 90 mm. Radi razmnožavanja potrebni su im mali, čisti, hladni potoci, iako u nedostatku boljeg staništa može položiti ličinke i u stajaćice. Mlade jedinke postaju sposobne za parenje nakon 2 – 10 godine.
Obično ih se teže može ugledati, jer traže skloništa ispod kamenja, drveta ili drugih predmeta. Aktivni su pretežito uvečer ili noću, no za kišovita vremena može ih se vidjeti i danju.
Pjegavi daždevnjak može imati vrlo dug životni vijek. U prirodi mogu doživjeti 20 godina, a u zatočeništvu oko 50, pa su nađeni primjerci stari i više od pedeset godina.
Prehrana
Prehrana im se sastoji od različitih beskralješnjaka šumskog tla - gujavica, puževa, kukaca, paukova i glista, no mogu jesti i mlade žabe. Ličinke se hrane sitnim vodenim beskralješnjacima (račići, kolutićavci i ličinke kukaca).
Zaštita od predatora
Odrasli daždevnjaci imaju otrovne žlijezde u vidu parotidnih žlijezda i četiri reda otrovnih žlijezda duž tijela. Otrov iritira usta i oči napadača te ih većina životinja izbjegava. Tome pripomaže i upozoravajuća obojenost daždevnjaka. No, ličinke nisu otrovne, pa služe kao hrana ribama, gmazovima (barska kornjača, bjelouška), pticama, manjim sisavcima, pijavicama te vodenim kukcima i ličinkama kukaca.
Zakonska zaštita
Pjegavi daždevnjak je zaštićen sljedećim međunarodnim propisima:
- Bernska konvencija - Appendix III; strogo zaštićena vrsta
U Hrvatskoj, štiti ga Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 07/06), gdje je pod imenom "šareni daždevnjak" naznačen kao "zaštićena zavičajna svojta".
Procjena rizika od izumiranja svojte prema IUCN kriterijima - Crveni popis: Globalno – Smanjeni rizik (lc).
Drugi projekti
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Pjegavi daždevnjak |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Pjegavom daždevnjaku |