Praznovjerje

Tri vještice, djelo Johanna Heinricha Füsslija (1783.)

Praznovjerje, kvazireligiozno pučko vjerovanje u djelovanje magijskih sila, odnosno vjerovanje u nadnaravnu uzročnost događaja bez ikakvog stvarnog kauzalnog dokaza. Dakle, osnova praznovjerja bila bi nepoznavanje prave prirode stvari i neprikladno objašnjavanje određenih pojmova i situacija na osnovi vjerovanja da su oni međusobno povezani, odnosno da su pod utjecajem neke nadnaravne sile. Takvim vjerovanjima i praksama pripada astrologija, vještičarstvo i znamenja. Znanstvenici u doba prosvjetiteljstva odbacili su utemeljenost takvih pučkih vjerovanja, osobito vjerovanje u magiju, gatanje, čudesa, mitove i mitološka bića, dajući primat empirijskoj znanosti.

Svaki narod ili etnička zajednica u svom folkloru imaju određene vrste praznovjerja, ali neka su preoblikovana u obilježja suvremene pop kulture (urbane legende, NLO, petak 13.).

Praznovjerne radnje i događaji

• Držanje majke božje uz sebe nosi nesreću

[ogledalo]] donosi osobi koja ga je razbila sedam godina sreće

• Ako osobu zasvrbi desni dlan, dobiti će novac, a ako je zasvrbi lijevi dlan, imat će trošak
• Otvaranje kišobrana u kući donosi sreću
• Konjska potkova iznad ulaznih vrata kuće, u kuću donosi zlo, a zakaćena iznad kreveta čuva od predugog spavanja

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Praznovjerje koji govori o ezoteriji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.