Wikipedija:Navođenje izvora

Ovo je smjernica Wikipedije na hrvatskome jeziku. Svi bi je suradnici trebali poštovati.

Kada i zašto je potrebno navođenje izvora

Dok se valja držati smjernica navedenih u članku Wikipedija:Literatura (dakle nije potrebno u članku od 5 ili 10 rečenica navoditi popis literature od stotinjak knjiga), kad se radi o temi koja nije općepoznata, navođenje izvora je ponekad nužno, tj. njihovo nenavođenje može uzrokovati brisanje članka uslijed neprovjerljivosti informacija.

Članci trebaju sadržavati samo provjerljive informacije iz vjerodostojnih izvora. Podaci ili citati koji su sporni ili teško provjerljivi moraju biti potvrđeni navođenjem izvora. Obveza navođenja izvora je na onome koji podatke postavlja, ne na onome tko ih dovodi u pitanje. Suradnici mogu kod spornih slučajeva novi doprinos obrisati ili vratiti na potkrijepljenu inačicu.

Kako navesti izvor

Izvor na kojeg se pozivamo, bilo da je to poveznica na neku internetsku stranicu (izvan Wikipedije) ili neko tiskano djelo, navodi se između oznaka (tagova) <ref> i </ref>, što u tekstu proizvodi plavu brojčicu s poveznicom na odgovarajuću stavku u popisu svih izvora korištenih u članku.

Uporaba izvora na jednom mjestu u članku

Izvor se dodaje na sljedeći način:

<ref>(internetska adresa ili literatura) naslov koji će se prikazivati kod poveznice za izvor</ref>

Primjer (izvor je knjiga):

<ref>Paar, Vladimir, ''Energetika : udžbenik za II. razred ekonomskih škola'',
11. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-0-20614-4, str. 123.</ref>

Primjer (izvor je internetska stranica):

<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac265.nsf/AllWebDocs/ogr1 Vijenac br. 265/2004.,]
Sandra Cekol: ''Čeh, Leh i Meh'', 29. travnja 2004. (pristupljeno 30. travnja 2004.)</ref>

U zagradi je poželjno staviti datum pristupanja izvoru, a i datum kad je izvor objavljen (ako postoji takav podatak na izvoru).

Uporaba izvora na više mjesta u članku

Ako se više puta navodi isti izvor, on se imenuje samo jednom:

<ref name="ime izvora">(internetska adresa ili literatura) naslov koji će se prikazivati kod poveznice za izvor</ref>

a dalje se navodi isti izvor ponavljanjem njegovog naziva, definiranog kao u odlomku iznad:

<ref name="ime izvora"/>

Primjer (izvor je knjiga):

<ref name="Paar">Paar, Vladimir, ''Energetika : udžbenik za II. razred ekonomskih škola'',
11. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-0-20614-4, str. 123.</ref>

a u članku se dalje (neograničeno puta) navodi kao

<ref name="Paar"/>

Primjer (izvor je internetska stranica):

<ref name="Cekol">[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac265.nsf/AllWebDocs/ogr1 Vijenac br. 265/2004.,]
Sandra Cekol: ''Čeh, Leh i Meh'', 29. travnja 2004. (pristupljeno 30. travnja 2004.)</ref>

a u članku se dalje (neograničeno puta) navodi kao:

<ref name="Cekol"/>

U zagradi je poželjno staviti datum pristupanja izvoru, a i datum kad je izvor objavljen (ako postoji takav podatak na izvoru).

Iz pravila Wikipedija:Provjerljivost: izvor treba biti naveden jasno i precizno tako da ga čitatelji i suradnici Wikipedije mogu lako naći, kad se radi o knjigama uz sve osnovne podatke koje postoje (npr. autora, naslov, izdavača, mjesto i vrijeme izdavanja, ISBN broj), nužno je navesti i stranicu knjige koja potkrjepljuje ono o čemu pišemo.

Uporaba istog izvora na više od 3 mjesta u članku, različite stranice

Ako se ista knjiga u članku rabi više od 3 puta kao izvor, nema smisla da svaki put u odlomku "Izvori" piše cijela kobasica (ime autora, knjige, izdavač, mjesto, godina izdanja, ISBN, stranica). U takvom slučaju poželjno je rabiti jednu od sljedeće dvije metode:

Uporaba dodatnog odlomka "Literatura"

U dodatnom odlomku "Literatura" navedu se sve generalije knjige kao što je gore objašnjeno, a između <ref> oznaka se navodi samo prezime autora, godina izdavanja knjiga i broj stranice. Ta tri parametra najčešće su dovoljna za razlikovanje dviju knjiga u jednom članku, ako kojim slučajem nisu, molimo dodajte još onoliko parametara koliko je potrebno da se dvije knjige razlikuju.

Ovo je poželjan način navođenja izvora u slučaju uporabe iste knjige kao izvora na više od 3 mjesta u članku.

Uporaba predloška {{is}} (izvor stranica)

Na jednom mjestu se definira izvor bez određenog broja stranice, a stranica se definira preko predloška {{is}}:

<ref name="HG">... ime autora, knjige, izdavača, mjesto, godina izdanja, ISBN ...</ref>{{is|322}}

što upućuje na stranicu 322 izvora HG.

Svaka sljedeća uporaba izvora je kraća, primjer uporabe za knjigu ranije definiranu kao "HG", stranica 357:

<ref name="HG" />{{is|357}}

Način navođenja izvora

Između teksta i oznake izvora (oznaka <ref></ref>) molimo ne ostavljajte razmak jer se kod prikaza teksta može dogoditi prijelom retka na mjestu između teksta i poveznice na izvor, čime oni više ne bi bili vizualno povezani. Ako se izvor odnosi na cijelu rečenicu ili odlomak, oznaka izvora stavlja se iza interpunkcijskog znaka na kraju rečenice, također bez razmaka.

Važno je naglasiti da se izvor valja navesti što bliže izjavi odnosno tekstu na kojeg se dotični izvori odnosi. Ako se izvor odnosi na dio rečenice, izvor je logično i poželjno navesti na kraju tog dijela rečenice, kako bi se izbjegli nesporazumi. Tada se izvor navodi uz riječ, no ako uz tu riječ postoji interpunkcijski znak (zarez, dvotočje ili slično), izvor se navodi nakon njega (a ne između riječi i interpunkcijskog znaka), u oba slučaja bez razmaka. Ako se pak izvor odnosi na cijelu rečenicu ili odlomak teksta, onda ga se navodi na kraju rečenice odnosno odlomka. Ako se navodi više izvora za isti tekst, izvore je potrebno postaviti jedan do drugog bez razmaka (ovako: <ref>[Izvor 1]</ref><ref>[Izvor 2]</ref><ref>[Izvor 3]</ref>), iz istog razloga da bi se izbjegao prijelom retka.

Primjer navođenja izvora:

Ispravno Hrvatska ima 1244 otoka, otočića, hridi i grebena.[1] Hrvatska ima 1244 otoka, otočića, hridi i grebena.[1] Od toga je 78 otoka,[2] 524 otočića[3] i 642 hridi i grebena. Hrvatska ima 1244 otoka, otočića, hridi i grebena.[1] Od toga je 78 otoka,[2][3][4] 524 otočića[5] i 642 hridi i grebena.

Neispravno Hrvatska ima 1244 otoka, otočića, hridi i grebena. [1] Hrvatska ima 1244 otoka, otočića, hridi i grebena[1]. Od toga je 78 otoka [2], 524 otočića [3]i 642 hridi i grebena. Hrvatska ima 1244 otoka, otočića, hridi i grebena[1]. Od toga je 78 otoka [2] [3] [4], 524 otočića [5]i 642 hridi i grebena.

Kako napraviti popis izvora

Nakon što ste naveli izvore u članku, popis izvora dobiva se tako da se na kraj članka (prije vanjskih poveznica, ukoliko postoje u članku) stavi sljedeći tekst:

 == Izvori ==
 {{Izvori}}
 

Dotični tekst će uz naslov Izvori napraviti popis izvora koje možemo provjeriti i tako ustanoviti vjerodostojnost članka. Osim naslova Izvori mogu se rabiti i Bilješke ili Literatura. U člancima u kojima nema internetskih poveznica, a iz knjiga nisu navedeni citati nego su knjige navedene više kao popis dodatne literature, smisleniji je naslov "Literatura", makar je preporučljivo navoditi stranicu knjige koja potkrjepljuje navode iz članka. Kada se tagovi <ref></ref> uglavnom rabe za bilješke (ili su bilješke pomiješane s izvorima), autor članka će sam ocijeniti je li primjereniji naslov "Bilješke" ili "Izvori".

• {{Izvori|2}} odnosno {{Izvori|3}} slaže izvore u dva ili tri stupca, što može biti prikladno ako je u članku velik broj izvora.

Navod iz izvora

Podrobniji članak o temi: Wikipedija:Navod iz izvora

Nekad je potrebno navesti u točnom obliku kako piše u izvoru na koji se pozivate, daklem točno citirati, jer se prepričavanjem gubi bît teksta. Tad to radite ovako.
Primjer: Na stranici [1] piše da je Nenad Cambi napisao da su potrebna drukčija ispitivanja, jer su postojali stariji slojevi. Navod onda ide:

<ref>[http://www.matica.hr/vijenac/332/UNESCO%20ne%20poznaje%20dobro%20Split,%20Pala%C4%8Du%20i%20rivu/ Vijenac] Nenad Cambi: UNESCO ne poznaje dobro Split, Palaču i rivu, Vijenac br. 332/2006., 7. prosinca 2006., Matica hrvatska (pristupljeno 14. listopada 2016.)
"Kad se s arheološke točke gledišta promotri, tada su projektiranju trebala prethoditi arheološka istraživanja. Znalo se, naime, i prije da je riva integralni dio Palače i Splita još od Dioklecijana i da su istraživanja nužna. Ne mislim ponajprije na klasična arheološka iskapanja, koja su agresivna i destruktivna metoda. Riječ je o pouzdanim georadarskim i drugim sličnim metodama koje su, doduše, u skromnu opsegu i primijenjene, ali tek kad su projekti već bili gotovi. Jasno se pokazalo da postoje starije strukture."</ref>

Sličan primjer može biti kod videozapisa ili tekstova koji nisu besplatno (razvijenim zemljama, zemlja Trećeg svijeta i slabije razvijenim europskim zemljama je dostupno) dostupni u nekoj zemlji. <ref>[URL ] Ime stranice] Autor: Naslov, nadnevak izrade (nadnevak pristupa)
"Ovaj videozapis (više) nije dostupan u Vašoj zemlji."</ref>

Wikipedija ne može sama sebi biti izvor

Iskopirano iz smjernice Wikipedija:Wikipedija: Jedna Wikipedija ne može drugoj biti izvor. Inače jedna može biti drugoj, druga trećoj, a možda treća prvoj (slične stvari su se već događale), te je to zabranjeno, upravo zato da ne bi dolazilo do kružnih/cirkularnih referencija. Ono što se piše mora biti potkrijepljeno vjerodostojnim izvorima (knjigama, stručnim časopisima). To ne znači da se ne smije prevoditi s jedne Wikipedije na drugu, ali valja uvijek navesti i odgovarajuće izvore.

Vidi još

• Wikipedija:Literatura
• Citiranje radova

Napomena

• Članci koji nisu potkrijepljeni literaturom mogu se obilježiti predloškom {{Izvor}} uz obrazloženje na stranici za razgovor.
• Članci u kojima dijelovi teksta zahtijevaju dodatna objašnjenja ili navođenje izvora za neke podatke mogu se obilježiti predloškom {{Nedostaje izvor}} uz obavezno obrazloženje na stranici za razgovor.