Sarajevski muftiluk: razlika između inačica
Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
|||
| Redak 21: | Redak 21: | ||
== Organizacija == |
== Organizacija == |
||
Danas Sarajevskom muftiluku pripada deset medžlisa (odbora) Islamske zajednice i to su: [[Breza]], [[Fojnica]], Gračanica ([[Visoko]]), [[Kakanj]], [[Kaljina]], [[Kiseljak]], [[Olovo]], [[Sarajevo]], [[Vareš]] i [[Visoko]], koji su dalje podijeljeni na [[džemat]]e. Džemati čine najmanje organizacione jedinice Islamske zajednice.<ref>[http://www.muftijstvosarajevsko.ba/index.php/muftijstvo/o-muftijstvu O muftijstvu]</ref> |
Danas Sarajevskom muftiluku pripada deset medžlisa (odbora) Islamske zajednice i to su: [[Breza]], [[Fojnica]], Gračanica ([[Visoko]]), [[Kakanj]], [[Kaljina]] ([[Sokolac]]), [[Kiseljak]], [[Olovo]], [[Sarajevo]], [[Vareš]] i [[Visoko]], koji su dalje podijeljeni na [[džemat]]e. Džemati čine najmanje organizacione jedinice Islamske zajednice.<ref>[http://www.muftijstvosarajevsko.ba/index.php/muftijstvo/o-muftijstvu O muftijstvu]</ref> |
||
Na području Sarajevskog muftiluka djeluju i tri obrazovne ustanove Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. To su: [[Gazi Husrev-begova medresa]] u Sarajevu, Medresa "Osman ef. Redžović" u Čajangradu, te Fakultet islamskih znanosti u Sarajevu. |
Na području Sarajevskog muftiluka djeluju i tri obrazovne ustanove Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. To su: [[Gazi Husrev-begova medresa]] u Sarajevu, Medresa "Osman ef. Redžović" u Čajangradu, te Fakultet islamskih znanosti u Sarajevu. |
||
Inačica od 10. svibnja 2020. u 14:30
| Sarajevski muftiluk | |
|---|---|
 | |
| Careva džamija u Sarajevu | |
| Reis-ul-ulema | Husein ef. Kavazović |
| Muftija | muftija sarajevski |
| Osnovano | 16. stoljeće |
| Sjedište | Sarajevo |
| Država | Bosna i Hercegovina |
Sarajevski muftiluk, muftijstvo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koje djeluje na području Bosne i Hercegovine. Sjedište muftijstva je u Sarajevu. Trenutačni muftija je Enes ef. Ljevaković (od 2014.).
U Sarajevu je također sjedište Vojnog muftiluka u Bosni i Hercegovine i Tarikatskog centra u Bosni i Hercegovini.
Povijest
Sarajevski muftiluk je ustanovljen za vrijeme Osmanskog Carsta. Gazi Husrev-beg je za muderisa svoje medrese propisao: "On treba ljudima davati tumačenja onih šerijatskih pitanja za koja se budu tražila objašnjenja i to na osnovu najtemeljnijih šerijatsko-pravnih učenja (mezbeb) i mišljenja, uzimajući u svakom pojedinačnom slučaju knjigu fetvi." Ovim dijelom Vakufname (zadužbine) Gazi Husrev-bega ustanovljena je institucija Muftijstva sarajevog.
Austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini uglavnom su prihvatile osmansku administrativnu i sudbenu podjelu Bosne i Hercegovine, ali je vrhovno vjersko vodstvo povjereno Ulema-i-medžlisu s reis-ul-ulemom na čelu. Kako je za prvog reisu-l-ulemu izabran sarajevski muftija Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović, Sarajevsko muftijstvo privremeno je ukinuto, kasnije je ponovo aktivirano, a njegovo se područje podudaralo sa prostorom Sarajevskog okruga.
Prema Ustavu Islamske zajednice u Kraljevini Jugoslavije od 9. srpnja 1930. godine, kada su na teritoriju Bosne i Hercegovine bila četiri muftiluka, u sastavu Sarajevskog muftiluka ulazili su: Sarajevski, Rogatički, Višegradski, Čajnički, Fočanski, Visočki, Fojnički, Zenički, Žepački, Travnički i Bugojanski srez i sva mjesta Drinske banovine koja nisu pripadala Tuzlanskom muftiluku.
Organizacija
Danas Sarajevskom muftiluku pripada deset medžlisa (odbora) Islamske zajednice i to su: Breza, Fojnica, Gračanica (Visoko), Kakanj, Kaljina (Sokolac), Kiseljak, Olovo, Sarajevo, Vareš i Visoko, koji su dalje podijeljeni na džemate. Džemati čine najmanje organizacione jedinice Islamske zajednice.[1]
Na području Sarajevskog muftiluka djeluju i tri obrazovne ustanove Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. To su: Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu, Medresa "Osman ef. Redžović" u Čajangradu, te Fakultet islamskih znanosti u Sarajevu.
Izvori
Vanjske poveznice
| |||||||||||