Breskva: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki |
m uklonjena promjena suradnika 31.223.129.55 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Koreanovsky Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 18: | Redak 18: | ||
[[Datoteka:Cvijet gorične breskve.jpg|mini|desno|225px|Cvijet vinogradske breskve]] |
[[Datoteka:Cvijet gorične breskve.jpg|mini|desno|225px|Cvijet vinogradske breskve]] |
||
[[Datoteka:Breskva gorična.jpg|mini|desno|225px|Zreli plodovi vinogradske breskve]] |
[[Datoteka:Breskva gorična.jpg|mini|desno|225px|Zreli plodovi vinogradske breskve]] |
||
'''Breskva''' ''(Prunus persica)'' je [[biljka]] iz porodice ruža ''(Rosaceae)''. Plodovi ove voćke također se zove breskve. Potječe iz [[Kina|Kine]], a [[stablo]] može narasti i do 10 metara u visinu. |
|||
đeu visinu. |
|||
U naše su ih krajeve donijeli [[Rimljani]] u 3. ili 4. stoljeću, koji su ih prenijeli od [[Grci|Grka]], a oni od [[Perzijanci|Perzijanaca]]. Dugo vremena se plod ove biljke nazivao "perzijskom jabukom". |
|||
Naraste od 5 do 10 [[m]] i pripada potporodici ''Prunoideae''. Zajedno s [[badem]]om, uvrštena je u podred ''Amygdalus'' unutar roda ''Prunus''. |
|||
[[voće]]. |
|||
[[List]]ovi su joj šiljati, dugi od 7-15 [[cm]] i 2-3 cm široki. Cvjeta rano, prije listanja. Cvjetovi su usamljeni ili u paru, 2,5 do 3 cm u [[promjer]]u, ružičasti s 5 [[latica]]. [[Plod]] je koštunica s jednom velikom [[sjeme]]nkom zatvorenoj u tvrdoj koštici. [[Plod]] breskve ima žuto ili bjelkasto tijelo, vrlo ukusno, s glatkom i mekanom kožom ovisno od [[sorta|sorte]]. Zajedno s [[višnja]]ma, [[šljiva]]ma i [[marelica]]ma, breskva spada u koštunjičavo [[voće]]. |
|||
{{mrva-biol}} |
{{mrva-biol}} |
Inačica od 22. svibnja 2020. u 20:11
Breskva | |
---|---|
Breskva (Prunus persica) | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Magnoliophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Rosales |
Porodica: | Rosaceae |
Rod: | Prunus |
Dvojno ime | |
Prunus Persica (L.) Batsch | |
Baze podataka | |
Breskva (Prunus persica) je biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Plodovi ove voćke također se zove breskve. Potječe iz Kine, a stablo može narasti i do 10 metara u visinu.
U naše su ih krajeve donijeli Rimljani u 3. ili 4. stoljeću, koji su ih prenijeli od Grka, a oni od Perzijanaca. Dugo vremena se plod ove biljke nazivao "perzijskom jabukom".
Naraste od 5 do 10 m i pripada potporodici Prunoideae. Zajedno s bademom, uvrštena je u podred Amygdalus unutar roda Prunus. Listovi su joj šiljati, dugi od 7-15 cm i 2-3 cm široki. Cvjeta rano, prije listanja. Cvjetovi su usamljeni ili u paru, 2,5 do 3 cm u promjeru, ružičasti s 5 latica. Plod je koštunica s jednom velikom sjemenkom zatvorenoj u tvrdoj koštici. Plod breskve ima žuto ili bjelkasto tijelo, vrlo ukusno, s glatkom i mekanom kožom ovisno od sorte. Zajedno s višnjama, šljivama i marelicama, breskva spada u koštunjičavo voće.