Dinara: razlika između inačica

Koordinate: 44°03′45″N 16°23′16″E / 44.062475°N 16.387691°E / 44.062475; 16.387691
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dodao galeriju, premjestio povijesne biljeske na kraj, sredio tekst
Redak 21: Redak 21:
}}
}}


'''Dinara''' je planina u [[Dinarsko gorje|Dinarskom gorju]] na granici [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Dinara dijeli [[Livanjsko polje]] od [[Sinjsko polje|Sinjskog]], te čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
'''Dinara''' je planina u [[Dinarsko gorje|Dinarskom gorju]] na granici [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Dinara dijeli [[Livanjsko polje]] od [[Sinjsko polje|Sinjskoga]], te čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.


Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u duljini od 84 [[Kilometar|km]] (druga po duljini planina u Dinarskom gorju nakon [[Velebit]]a), između rijeke [[Cetina|Cetine]] na jugozapadu i Livanjskog polja na sjeveroistoku. Na jugoistočnom dijelu planinski masiv Dinare prelazi u [[Kamešnica|Kamešnicu]]. U geografskim pojmovima planinski prostor od Slovenskih [[Alpe|Alpa]] do [[Šar planina|Šarskih planina ]]često se naziva [[Dinaridi]].
<br />[[Datoteka:Zapadni steny pohori Dinara, vecer.jpg|mini|256x256px|Zapadni greben Dinare.|alt=|lijevo]]Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u duljini od 84&nbsp;[[Kilometar|km]] (druga po duljini planina u Dinarskom gorju nakon [[Velebit]]a), između rijeke [[Cetina|Cetine]] na jugozapadu i Livanjskog polja na sjeveroistoku. Na jugoistočnom dijelu planinski masiv Dinare prelazi u [[Kamešnica|Kamešnicu]]. U geografiji se uobičajilo cijeli planinski prostor od Slovenskih [[Alpe|Alpa]] do [[Šar planina|Šarskih planina]] nazivati [[Dinaridi]].

Najviši vrh, [[Troglav]] (1913 m) nalazi se u BiH, a vrh [[Sinjal]] ili Dinara (1831&nbsp;m) najviši je vrh u Hrvatskoj (nakon njega slijede po visini [[Kamešnica]] (1809&nbsp;m), [[Biokovo]] (1762&nbsp;m), Velebit i druge planine). Često se umjesto naziva za vrh Sinjal upotrebljava i ime planine – Dinara, pa se čak takvo imenovanje preteže u zemljopisnim kartama i publikacijama.
[[Datoteka:Zapadni steny pohori Dinara, vecer.jpg|mini|250px|ništa|Dinara.]]


Najviši vrh masiva Dinare, [[Troglav]] (1913 m) nalazi se u BiH. Vrh [[Sinjal]] (1831&nbsp;m) najviši je vrh u Hrvatskoj (nakon njega slijede po visini [[Kamešnica]] (1809&nbsp;m), [[Biokovo]] (1762&nbsp;m), Velebit i druge planine). U zemljopisnim kartama i publikacijama često se može naći da se vrh Sinjal naziva imenom planine Dinara.
<br />
==Popis najviših vrhova==
==Popis najviših vrhova==
Popis vrhova Dinare u RH i BiH viših od 1500 m<ref>http://www.dinarskogorje.com/b31-dinara-masiv.html </ref> <ref>http://www.hps.hr/info/najvisi-vrhovi/ </ref>
Vrhovi Dinare u Hrvatskoj i BiH viši od 1500 m su<ref>http://www.dinarskogorje.com/b31-dinara-masiv.html </ref> <ref>http://www.hps.hr/info/najvisi-vrhovi/ </ref>
* {{ZD|B|BIH}} Troglav 1913 m
* {{ZD|B|BIH}} Troglav 1913 m
* {{ZD|H|HRV}} '''Dinara (Sinjal) 1831 m najviši vrh RH'''
* {{ZD|H|HRV}} '''Dinara (Sinjal) 1831 m najviši vrh RH'''
Redak 51: Redak 50:


==Planinarska skloništa i kuće==
==Planinarska skloništa i kuće==
[[Datoteka:Mountaineering at Dinara -Croatia- in 2010.jpg|mini|300x300px|Grupa planinara na putu prema vrhu Sinjal.]]
Popis planinarskih kuća i skloništa na planini Dinari<ref>http://www.hps.hr/info/planinarske-kuce/</ref> <ref>http://www.dinaridi.net/planinarska-sklonita.html</ref>:
Na Dinari je izgrađeno desetak planinarskih kuća i skloništa<ref>http://www.hps.hr/info/planinarske-kuce/</ref> <ref>http://www.dinaridi.net/planinarska-sklonita.html</ref>:


* [[planinarska kuća Brezovac]] 1050 m [[Hrvatsko planinarsko društvo Dinara|HPD Dinara, Knin]]
* [[planinarska kuća Brezovac]] 1050 m [[Hrvatsko planinarsko društvo Dinara|HPD Dinara, Knin]]
Redak 64: Redak 64:
* [[planinarsko sklonište Mali Maglaj]] 1450 m, PU Dinaridi, Split
* [[planinarsko sklonište Mali Maglaj]] 1450 m, PU Dinaridi, Split


Uz ova skloništa postojalo je još jedno na području Vještić gore, ali je izgorjelo u požarukoji je podmetnuo nepoznati počinitelj tijekom zime 2012. godine. Tijekom istog razdoblja izgorjelo je i sklonište u Kurtagića docu na [[Kamešnica|Kamešnici]] također pod istim okolnostima s tim da je to sklonište ponovno izgrađeno i sada nosi naziv po tragično poginulom hrvatskom alpinistu i istaknutom članu [[HGSS]]-a Eduardu Edi Retelj, dok sklonište na Vještić gori nije obnovljeno. <ref>http://www.dalmatian-nature.hr/hr/news-detail/zapaljena-sklonista-na-dinari</ref>
Uz ova skloništa postojalo je još jedno na području Vještić gore, ali je izgorjelo u požaru podmetnutom u zimu 2012. U isto vrijeme izgorjelo je i sklonište u Kurtagića docu na [[Kamešnica|Kamešnici]], no to je sklonište ponovno izgrađeno i sada nosi naziv po tragično poginulom hrvatskom alpinistu i istaknutom članu [[HGSS]]-a Eduardu Edi Retelju.<ref>http://www.dalmatian-nature.hr/hr/news-detail/zapaljena-sklonista-na-dinari</ref>


[[12. svibnja]] [[planinarstvo u 2018.|2018.]] splitska Planinarska udruga Dinaridi te njeni partneri [[7. gardijska brigada "Pume"]] i [[Hrvatska gorska služba spašavanja]] svečano otvorili na planini [[Dinara|Dinari]] na predjelu Ošjaku planinarsko sklonište koje se zove po prerano preminulom Dragi Grubaću, vrsnom planinaru i hrvatskom branitelju. Ovo planinarsko sklonište je planinarski objekt na najvećoj visini u Republici Hrvatskoj, na visini od 1645 metara.<ref>Ferata: [http://www.ferata.hr/svecano-otvaranje-planinarskog-doma-na-dinari/ ''Svečano otvaranje planinarskog doma na Dinari''], Ferata, 10. svibnja 2018. Pristupljeno 14. svibnja 2018.</ref><ref>HTV-ov Dnevnik 12. svibnja 2018.</ref>
[[12. svibnja]] [[planinarstvo u 2018.|2018.]] splitska planinarska udruga Dinaridi te njeni partneri [[7. gardijska brigada "Pume"]] i [[Hrvatska gorska služba spašavanja]] svečano otvorili na planini [[Dinara|Dinari]] na predjelu Ošjaku planinarsko sklonište koje se zove po prerano preminulom Dragi Grubaću, vrsnom planinaru i hrvatskom branitelju. Ovo sklonište je planinarski objekt na najvećoj visini u Republici Hrvatskoj, na visini od 1645 metara.<ref>Ferata: [http://www.ferata.hr/svecano-otvaranje-planinarskog-doma-na-dinari/ ''Svečano otvaranje planinarskog doma na Dinari''], Ferata, 10. svibnja 2018. Pristupljeno 14. svibnja 2018.</ref><ref>HTV-ov Dnevnik 12. svibnja 2018.</ref>


<br />
==Povijest==
Današnja državna granica između Hrvatske i BiH na planini Dinari se proteže duž tako zvane linije Mocenigo, po kojoj su u 18. stoljeću bili razgraničeni posjedi Otomanskog carstva i Venecije. Nakon [[Morejski rat|Morejskog rata]] od 1715. i mira u [[Požarevački mir|Požarevcu]] 1718. godine, tu su graničnu liniju u razdoblju od 1721. - 1723. na terenu utvrdili mletački providur u Dalmaciji Alvise Mocenigo i otomanski opunomoćenik Mehmed Sialy.<ref>http://www.dinarskogorje.com/b31-dinara-masiv.html </ref>

Tijekom samih početaka [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] prilikom okupiranja značajnog dijela Dinare pobunjeni Srbi su zauzeli položaje na liniji [[Brana Peruća|brana Peruća]] - selo [[Vučipolje (Hrvace)|Vučipolje]] - Opsenjak - Karaula (vrh grebena Debelog brda) - Ravno Vrdovo - Bračev dolac - Vještić gora te cijela sjeverna padina Dinare do sela Rujani i Čelebići uz Livanjsko polje u BiH.

[[Operacija Zima '94.]] odvijala se u razdoblju od [[29. studenog]] do [[24. prosinca]] [[1994.]] godine na području [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]] i planine Dinare. Oslobođeno je područje širine 10 km i dubine 20 km - ukupno 200 četvornih kilometara. Srbi su poraženi na Dinari i veći dio Livanjskog polja našao se pod nadzorom [[HV]]-a i [[HVO]]-a. U tom razdoblju po izrazito nepovoljnim vremenskim uvjetima i terenu na području planine Dinare izgrađeno je velika mreža makadamskih cesta te na nekoliko izraženih visinskih točaka iskopani su rovovi i bunkerski zaštitni ukopi. U operaciji Zima '94. poginulo je 29 branitelja, 19 ih je teško, a 39 lakše ranjeno, dok su trojica nestala, broj poginulih, ranjenih i nestalih na srbskoj strani nije poznat. Na dijelu planine koji se proteže od sela [[Vučipolje (Hrvace)|Vučipolje]] preko grebena Debelog brda do napuštenog sela Bračevog doca pri Vještić gori postoji dio [[Mine|miniranog]] prostora.


==Biljni i životinjski svijet==
==Biljni i životinjski svijet==
Redak 79: Redak 74:
Biljna raznolikost područja planine Dinare obuhvaća veliku raznoliku skupinu biljaka prilagođenu životu na veoma različitim zemljištima i vremenskim uvjetima te klimi područja planine Dinare koja zna varirati po više faktora kao što su nadmorska visina, insolacija (izloženost suncu) te debljina zemnog pokrova te vrsta tla. Po dostupnim podacima na području planine Dinare postoji oko 750 biljnih vrsta, od kojih je više od 110 posebno zaštićeno a 55 je [[Endem|endemskih]].
Biljna raznolikost područja planine Dinare obuhvaća veliku raznoliku skupinu biljaka prilagođenu životu na veoma različitim zemljištima i vremenskim uvjetima te klimi područja planine Dinare koja zna varirati po više faktora kao što su nadmorska visina, insolacija (izloženost suncu) te debljina zemnog pokrova te vrsta tla. Po dostupnim podacima na području planine Dinare postoji oko 750 biljnih vrsta, od kojih je više od 110 posebno zaštićeno a 55 je [[Endem|endemskih]].


Na planinskim travnatim područjima biljni svijet sadržava vrste kao što su; uročnjak ([[Arabidopsis arenosa|pješčarska gušarka]], [[Arabidopsis halleri]] i [[Arabidopsis croatica|hrvatska gušarka]]), [[Hieracium Pilosella|proljetnica (dinarsko mišije uho)]], [[Edraianthus dalmaticus|dalmatinsko zvonce]], [[Pulsatilla alpina|šaša]], [[Leontopodium alpinu|krški runolist]], [[Gentiana lutea|srčenjak]], [[Juniperus communis|obična borovica]] i [[Rhododendron hirsutum|dlakavi pjenišnik]].
Na planinskim travnatim područjima biljni svijet sadržava vrste kao što su; uročnjak ([[Arabidopsis arenosa|pješčarska gušarka]], [[Arabidopsis halleri]] i [[Arabidopsis croatica|hrvatska gušarka]]), [[Hieracium Pilosella|proljetnica (dinarsko mišije uho)]], [[Edraianthus dalmaticus|dalmatinsko zvonce]], [[Pulsatilla alpina|šaša]], [[Leontopodium alpinu|krški runolist]], [[Gentiana lutea|srčenjak]], [[Juniperus communis|obična borovica]] i [[Rhododendron hirsutum|dlakavi pjenišnik]]. U rijetkim šumama prevladava [[Fraxinus excelsior|jasen]], [[Quercus pubescens|hrast medunac]], [[Quercus petraea|hrast kitnjak]] i [[Acer campestre|klen]] a na većim nadmorskim visinama [[Fagus sylvatica|bukva]] te [[Picea abies|smreka]], [[Abies alba|jela]], [[Pinus mugo|planinski bor]] i [[Pinus sylvestris|obični bor]].
U rijetkim šumama prevladava [[Fraxinus excelsior|jasen]], [[Quercus pubescens|hrast medunac]], [[Quercus petraea|hrast kitnjak]] i [[Acer campestre|klen]] a na većim nadmorskim visinama [[Fagus sylvatica|bukva]] te [[Picea abies|smreka]], [[Abies alba|jela]], [[Pinus mugo|planinski bor]] i [[Pinus sylvestris|obični bor]].


Uobičajena je na mjestima koja su pogodna za rast veća pojava [[Rubus idaeus|malina]] u malinjacima, [[Rubus fruticosus|divljih kupina]], [[Cornus mas|drinina]], [[Prunus cerasifera|razdelija]] i [[Fragaria vesca|šumskih jagoda]] kao jestivih biljaka premda ih postoji značajno više vrsta.
Uobičajena je na mjestima koja su pogodna za rast veća pojava [[Rubus idaeus|malina]] u malinjacima, [[Rubus fruticosus|divljih kupina]], [[Cornus mas|drinina]], [[Prunus cerasifera|razdelija]] i [[Fragaria vesca|šumskih jagoda]] kao jestivih biljaka premda ih postoji značajno više vrsta.
Redak 98: Redak 92:
[[Herpetologija]] na području planine Dinare: [[Coronella austriaca|obična smukulja]] (smuculja), [[Hierophis gemonensis|šara poljarica]] (šarulja), [[Vipera ammodytes|poskok]], [[Salamandra salamandra|pjegavi daždevnjak]], [[Anguis fragilis|sljepić]] (blavor), [[Vipera ursinii|planinski žutokrug]] i [[Ichthyosaura alpestris|planinski vodenjak]].
[[Herpetologija]] na području planine Dinare: [[Coronella austriaca|obična smukulja]] (smuculja), [[Hierophis gemonensis|šara poljarica]] (šarulja), [[Vipera ammodytes|poskok]], [[Salamandra salamandra|pjegavi daždevnjak]], [[Anguis fragilis|sljepić]] (blavor), [[Vipera ursinii|planinski žutokrug]] i [[Ichthyosaura alpestris|planinski vodenjak]].


<br />

==Povijesne bilješke==
Današnja državna granica između Hrvatske i BiH na planini Dinari se proteže duž tako zvane linije Mocenigo, po kojoj su u 18. stoljeću bili razgraničeni posjedi Otomanskog carstva i Venecije. Nakon [[Morejski rat|Morejskog rata]] od 1715. i mira u [[Požarevački mir|Požarevcu]] 1718. godine, tu su graničnu liniju u razdoblju od 1721. - 1723. na terenu utvrdili mletački providur u Dalmaciji Alvise Mocenigo i otomanski opunomoćenik Mehmed Sialy.<ref>http://www.dinarskogorje.com/b31-dinara-masiv.html </ref>

Tijekom samih početaka [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] prilikom okupiranja značajnog dijela Dinare pobunjeni Srbi su zauzeli položaje na liniji [[brana Peruća]] - selo [[Vučipolje (Hrvace)|Vučipolje]] - Opsenjak - Karaula (vrh grebena Debelog brda) - Ravno Vrdovo - Bračev dolac - Vještić gora te cijela sjeverna padina Dinare do sela Rujani i Čelebići uz Livanjsko polje u BiH.

[[Operacija Zima '94.]] odvijala se u razdoblju od [[29. studenog]] do [[24. prosinca]] [[1994.]] godine na području [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]] i planine Dinare. Oslobođeno je područje širine 10 km i dubine 20 km - ukupno 200 četvornih kilometara. Srbi su poraženi na Dinari i veći dio Livanjskog polja našao se pod nadzorom [[HV]]-a i [[HVO]]-a. U tom razdoblju po izrazito nepovoljnim vremenskim uvjetima i terenu na području planine Dinare izgrađeno je velika mreža makadamskih cesta te na nekoliko izraženih visinskih točaka iskopani su rovovi i bunkerski zaštitni ukopi. U operaciji Zima '94. poginulo je 29 branitelja, 19 ih je teško, a 39 lakše ranjeno, dok su trojica nestala, broj poginulih, ranjenih i nestalih na srbskoj strani nije poznat. Na dijelu planine koji se proteže od sela [[Vučipolje (Hrvace)|Vučipolje]] preko grebena Debelog brda do napuštenog sela Bračevog doca pri Vještić gori postoji dio [[Mine|miniranog]] prostora.

== Galerija ==
[[Datoteka:Mountain Dinara -Croatia- on the way to top from Glavas.jpg|ništa|mini|700x700px|Zaravan na stazi od sela Glavaš prema vrhu Sinjal]]
[[Datoteka:Mountain Dinara -Croatia- on the way to top.jpg|ništa|mini|700x700px|Greben na uzvisini iznad sela Glavaš]]
[[Datoteka:Mountain Dinara -Croatia- near mountain lodge Brezovac.jpg|ništa|mini|700x700px|Na putu prema planinarskom domu Brezovac na Dinari.]]
<br />
== Izvori ==
== Izvori ==
{{izvori}}
{{izvori}}
Redak 109: Redak 117:
|commonscathr = Dinara
|commonscathr = Dinara
}}
}}
* [http://www.plsavez.hr/Dinara Dinara na stranicama Hrvatskog planinarskog saveza]
*[https://www.hps.hr/info/dinara/ Dinara na stranicama Hrvatskog planinarskog saveza]
* [http://www.summitpost.org/mountain/rock/151472/dinara.html Dinara na SummitPost-u] {{Eng oznaka}}
* [http://www.summitpost.org/mountain/rock/151472/dinara.html Dinara na SummitPost-u] {{Eng oznaka}}



Inačica od 23. svibnja 2020. u 15:05

Ovo je glavno značenje pojma Dinara. Za brdo istočno od Omiša pogledajte Omiška Dinara.
Dinara
Pogled na Dinaru s Kninske tvrđave
Lua error in Modul:Location_map at line 525: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Hrvatska2" does not exist.
Položaj
Koordinate44°03′22″N 16°22′53″E / 44.0561°N 16.3814°E / 44.0561; 16.3814 (WD)
Država Bosna i Hercegovina
Hrvatska
Najbliži gradoviKnin
Sinj
Livno
Vrlika
Dio gorjaDinaridi
Fizikalne osobine
Najviši vrhNepoznata kratica »B« Troglav - 1913 m
Nepoznata kratica »H« Dinara (Sinjal) - 1831 m
Ostali vrhoviOšljak (1589 m)
Jančija glava (1585 m)
Badanj (1281 m)
Geologija
Geološka starostMezozoik
Planinarstvo
Planinarski domoviPlaninarska kuća Brezovac (1050 m)
Planinarsko sklonište Martinova košara (1287 m)
Planinarsko sklonište Pume (1630 m)
Planinarsko sklonište Edo Retelj (1450 m)
Planinarska kuća Sveti Jakov (1001 m)[1]
Zemljovid

Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dinara dijeli Livanjsko polje od Sinjskoga, te čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.


Zapadni greben Dinare.

Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u duljini od 84 km (druga po duljini planina u Dinarskom gorju nakon Velebita), između rijeke Cetine na jugozapadu i Livanjskog polja na sjeveroistoku. Na jugoistočnom dijelu planinski masiv Dinare prelazi u Kamešnicu. U geografiji se uobičajilo cijeli planinski prostor od Slovenskih Alpa do Šarskih planina nazivati Dinaridi.

Najviši vrh masiva Dinare, Troglav (1913 m) nalazi se u BiH. Vrh Sinjal (1831 m) najviši je vrh u Hrvatskoj (nakon njega slijede po visini Kamešnica (1809 m), Biokovo (1762 m), Velebit i druge planine). U zemljopisnim kartama i publikacijama često se može naći da se vrh Sinjal naziva imenom planine – Dinara.

Popis najviših vrhova

Vrhovi Dinare u Hrvatskoj i BiH viši od 1500 m su[2] [3]

  • Nepoznata kratica »B« Troglav 1913 m
  • Nepoznata kratica »H« Dinara (Sinjal) 1831 m najviši vrh RH
  • Nepoznata kratica »B« Lišanj 1793 m
  • Nepoznata kratica »B« Klečar 1792 m
  • Nepoznata kratica »B« Marino brdo 1789 m
  • Nepoznata kratica »B« Šlime 1779 m
  • Nepoznata kratica »H« Jančiji vrh (JZ) 1768 m
  • Nepoznata kratica »H« Velika Duvjakuša 1708 m
  • Nepoznata kratica »H« Gorica (S) 1704 m
  • Nepoznata kratica »H« Gnjat/Glavica (I) 1696 m
  • Nepoznata kratica »H« Torlakova glava 1674 m
  • Nepoznata kratica »H« Jančarska glava 1669 m
  • Nepoznata kratica »H« Ošljak 1589 m
  • Nepoznata kratica »H« Jančija glava 1585 m
  • Nepoznata kratica »H« Velika Glavica 1579 m
  • Nepoznata kratica »H« Orlovača 1545 m
  • Nepoznata kratica »H« Antića glavica 1539 m
  • Nepoznata kratica »H« Čakolica 1521 m
  • Nepoznata kratica »H« Jančag 1516 m

Planinarska skloništa i kuće

Grupa planinara na putu prema vrhu Sinjal.

Na Dinari je izgrađeno desetak planinarskih kuća i skloništa[4] [5]:

Uz ova skloništa postojalo je još jedno na području Vještić gore, ali je izgorjelo u požaru podmetnutom u zimu 2012. U isto vrijeme izgorjelo je i sklonište u Kurtagića docu na Kamešnici, no to je sklonište ponovno izgrađeno i sada nosi naziv po tragično poginulom hrvatskom alpinistu i istaknutom članu HGSS-a Eduardu Edi Retelju.[6]

12. svibnja 2018. splitska planinarska udruga Dinaridi te njeni partneri 7. gardijska brigada "Pume" i Hrvatska gorska služba spašavanja svečano otvorili na planini Dinari na predjelu Ošjaku planinarsko sklonište koje se zove po prerano preminulom Dragi Grubaću, vrsnom planinaru i hrvatskom branitelju. Ovo sklonište je planinarski objekt na najvećoj visini u Republici Hrvatskoj, na visini od 1645 metara.[7][8]


Biljni i životinjski svijet

Biljni svijet

Biljna raznolikost područja planine Dinare obuhvaća veliku raznoliku skupinu biljaka prilagođenu životu na veoma različitim zemljištima i vremenskim uvjetima te klimi područja planine Dinare koja zna varirati po više faktora kao što su nadmorska visina, insolacija (izloženost suncu) te debljina zemnog pokrova te vrsta tla. Po dostupnim podacima na području planine Dinare postoji oko 750 biljnih vrsta, od kojih je više od 110 posebno zaštićeno a 55 je endemskih.

Na planinskim travnatim područjima biljni svijet sadržava vrste kao što su; uročnjak (pješčarska gušarka, Arabidopsis halleri i hrvatska gušarka), proljetnica (dinarsko mišije uho), dalmatinsko zvonce, šaša, krški runolist, srčenjak, obična borovica i dlakavi pjenišnik. U rijetkim šumama prevladava jasen, hrast medunac, hrast kitnjak i klen a na većim nadmorskim visinama bukva te smreka, jela, planinski bor i obični bor.

Uobičajena je na mjestima koja su pogodna za rast veća pojava malina u malinjacima, divljih kupina, drinina, razdelija i šumskih jagoda kao jestivih biljaka premda ih postoji značajno više vrsta.

Životinjski svijet

Ptice

U ornitološkom smislu masiv planine Dinare sa svojim specifičnim reljefom te blizinom velikih vodenih površina jezera Peruće i porječja rijeka Cetine i Krke sukladno direktivi EU o zaštiti divljih ptica proglašen je područjem pod posebnom zaštitom.

Od ptičijih vrsta na području Dinare uz mnoge valja spomenuti običnog fazana, prepelicu, planinsku ševu, crvenonoga prutka tj. šljuku, ćukavicu, crnoprugastog trstenjaka a od većih grabljivica suri orao, orao zmijar i sivi sokol. Također je ponekad viđen i bijeloglavi sup najvjerovatnije u svom preletu prema Cresu.

Sisavci

Na području planine Dinare od sisavaca obitava mrki medvjed, vuk, ris, divlja mačka, lisica, divlja svinja, jazavac, zec i ugrožena endemska vrsta dinarski miš Dolomys bogdanovi longipedis.

Zmije

Od gmazova na području planine Dinare živi oko 15 vrsta guštera, zmija i vodozemaca, od kojih je nekoliko vrsta ugroženo zbog smanjenja životnog prostora.

Herpetologija na području planine Dinare: obična smukulja (smuculja), šara poljarica (šarulja), poskok, pjegavi daždevnjak, sljepić (blavor), planinski žutokrug i planinski vodenjak.


Povijesne bilješke

Današnja državna granica između Hrvatske i BiH na planini Dinari se proteže duž tako zvane linije Mocenigo, po kojoj su u 18. stoljeću bili razgraničeni posjedi Otomanskog carstva i Venecije. Nakon Morejskog rata od 1715. i mira u Požarevcu 1718. godine, tu su graničnu liniju u razdoblju od 1721. - 1723. na terenu utvrdili mletački providur u Dalmaciji Alvise Mocenigo i otomanski opunomoćenik Mehmed Sialy.[9]

Tijekom samih početaka Domovinskog rata prilikom okupiranja značajnog dijela Dinare pobunjeni Srbi su zauzeli položaje na liniji brana Peruća - selo Vučipolje - Opsenjak - Karaula (vrh grebena Debelog brda) - Ravno Vrdovo - Bračev dolac - Vještić gora te cijela sjeverna padina Dinare do sela Rujani i Čelebići uz Livanjsko polje u BiH.

Operacija Zima '94. odvijala se u razdoblju od 29. studenog do 24. prosinca 1994. godine na području Livanjskog polja i planine Dinare. Oslobođeno je područje širine 10 km i dubine 20 km - ukupno 200 četvornih kilometara. Srbi su poraženi na Dinari i veći dio Livanjskog polja našao se pod nadzorom HV-a i HVO-a. U tom razdoblju po izrazito nepovoljnim vremenskim uvjetima i terenu na području planine Dinare izgrađeno je velika mreža makadamskih cesta te na nekoliko izraženih visinskih točaka iskopani su rovovi i bunkerski zaštitni ukopi. U operaciji Zima '94. poginulo je 29 branitelja, 19 ih je teško, a 39 lakše ranjeno, dok su trojica nestala, broj poginulih, ranjenih i nestalih na srbskoj strani nije poznat. Na dijelu planine koji se proteže od sela Vučipolje preko grebena Debelog brda do napuštenog sela Bračevog doca pri Vještić gori postoji dio miniranog prostora.

Galerija

Zaravan na stazi od sela Glavaš prema vrhu Sinjal
Greben na uzvisini iznad sela Glavaš
Na putu prema planinarskom domu Brezovac na Dinari.


Izvori

Vidi još

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Dinara