Neogotika: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m definicija i slike
Redak 1: Redak 1:
[[Slika:Neo-Gothic001.jpg|mini|220px|Istaknute neogotičke građevine, na vrhu [[Westminsterska palača]], [[London]], lijevo Cathedral of Learning, [[Pittsburgh]], desno Sint-Petrus-en-Pauluskerk, Oostende]]
[[Slika:Neo-Gothic001.jpg|mini|220px|Istaknute neogotičke građevine, na vrhu [[Westminsterska palača]], [[London]], lijevo Cathedral of Learning, [[Pittsburgh]], desno Sint-Petrus-en-Pauluskerk, Oostende]]
'''Neogotika''' je stil u [[Arhitektura|arhitekturi]] iz 18., 19., i 20. stoljeća.<ref>[[LZMK]] / [[Proleksis enciklopedija]]: [http://proleksis.lzmk.hr/38697/ neogotika], pristupljeno 6. lipnja 2016.</ref>
'''Neogotika''' je stil u [[Arhitektura|arhitekturi]] iz 18., 19., i 20. stoljeća, nadahnut oblicima [[gotika|gotičkog stila]]. Javio se u Engleskoj sredinom 18. st. i poslije u okviru [[historicizam|historicizma]] potkraj 19. st. kada je prevladavao u arhitekturi i primijenjenim umjetnostima u cijeloj Europi<ref>[[LZMK]] / [[Proleksis enciklopedija]]: [http://proleksis.lzmk.hr/38697/ neogotika], pristupljeno 27. svibnja 2020.</ref>.
[[Datoteka:Strawberry Hill House from garden in 2012 after restoration.jpg|mini|lijevo|<center>[[Strawberry Hill (zgrada)]] je dovršena 1776. god. i smatra se prvom građevinom neogotike.]]

== Neogotika u Europi ==
== Neogotika u Europi ==


U [[UK|Velikoj Britaniji]] neogotika se pojavljuje već u prvoj polovini 18. stoljeća, a tijekom 19. stoljeća, osobito u viktorijanskom razdoblju postaje jedan od dominantnih arhitektonskih stilova. Na području kontinentalne [[Europa|Europe]] prve primjere neogotičkih gradnji nalazimo krajem 18. stoljeća, no tek nakon 1830-ih ovaj se stil počinje jače širiti, osobito u sakralnom graditeljstvu (Votivna crkva u [[Beč]]u, katedrala u Linzu), iako se mogu naći i brojni primjeri profanih građevina u neogotičkom stilu (gradska vijećnica u Beču, parlament u [[Budimpešta|Budimpešti]]).
U [[UK|Velikoj Britaniji]] neogotika se pojavljuje već u prvoj polovini 18. stoljeća, a tijekom 19. stoljeća, osobito u viktorijanskom razdoblju postaje jedan od dominantnih arhitektonskih stilova. Na području kontinentalne [[Europa|Europe]] prve primjere neogotičkih gradnji nalazimo krajem 18. stoljeća, no tek nakon 1830-ih ovaj se stil počinje jače širiti, osobito u sakralnom graditeljstvu (Votivna crkva u [[Beč]]u, katedrala u Linzu), iako se mogu naći i brojni primjeri profanih građevina u neogotičkom stilu (gradska vijećnica u Beču, [[Zgrada mađarskoga parlamenta]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] i dr.).


== Neogotika u Hrvatskoj ==
== Neogotika u Hrvatskoj ==
[[Datoteka:Trakošćan 2007.JPG|mini|<center>[[Trakošćan]] je obnovljen od 1850.-1860. u neogotičkom stilu.]]
Pojavljuje se povremeno već u prvoj polovini 19. stoljeća, no tek se od 1850-ih godina počinje jače širiti. Od važnijih primjera neogotičkih gradnji iz sredine 19. st. treba istaći osobito restauraciju dvorca Trakošćan, te župne crkve u Voloderu, Veleševcu i Bukevju. Zahvaljujući djelovanju Friedricha Schmidta i njegovih učenika u Hrvatskoj (ponajprije [[Hermann Bollé|Hermanna Bolléa]], Josipa Vancaša i Vinka Rauschera), od sredine 1870-ih neogotika počinje dominirati sakralnom arhitekturom Hrvatske (restauracije crkve svetoga Marka i katedrale u [[Zagreb]]u, nove župne crkve u Granešini. Tounju, Dugom Selu, Desiniću, grobna kapela obitelji Koterba - Horvat i grobna kapela Ivana Nepomuka Petrovića iz pedesetih, odnosno šezdesetih godina 19. stoljeća).
Pojavljuje se povremeno već u prvoj polovini 19. stoljeća, no tek se od 1850-ih godina počinje jače širiti. Od važnijih primjera neogotičkih gradnji iz sredine 19. st. treba istaći osobito restauraciju dvorca [[Trakošćan]], te župne crkve u Voloderu, Veleševcu i Bukevju. Zahvaljujući djelovanju Friedricha Schmidta i njegovih učenika u Hrvatskoj (ponajprije [[Hermann Bollé|Hermanna Bolléa]], Josipa Vancaša i Vinka Rauschera), od sredine 1870-ih neogotika počinje dominirati sakralnom arhitekturom Hrvatske (restauracije [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|crkve svetoga Marka]] i [[Zagrebačka katedrala|katedrale]] u [[Zagreb]]u, nove župne crkve u Granešini, Tounju, Dugom Selu, Desiniću, grobna kapela obitelji Koterba - Horvat i grobna kapela Ivana Nepomuka Petrovića iz pedesetih, odnosno šezdesetih godina 19. stoljeća).


==Izvori==
==Izvori==

Inačica od 27. svibnja 2020. u 14:21

Istaknute neogotičke građevine, na vrhu Westminsterska palača, London, lijevo Cathedral of Learning, Pittsburgh, desno Sint-Petrus-en-Pauluskerk, Oostende

Neogotika je stil u arhitekturi iz 18., 19., i 20. stoljeća, nadahnut oblicima gotičkog stila. Javio se u Engleskoj sredinom 18. st. i poslije u okviru historicizma potkraj 19. st. kada je prevladavao u arhitekturi i primijenjenim umjetnostima u cijeloj Europi[1].

Strawberry Hill (zgrada) je dovršena 1776. god. i smatra se prvom građevinom neogotike.

Neogotika u Europi

U Velikoj Britaniji neogotika se pojavljuje već u prvoj polovini 18. stoljeća, a tijekom 19. stoljeća, osobito u viktorijanskom razdoblju postaje jedan od dominantnih arhitektonskih stilova. Na području kontinentalne Europe prve primjere neogotičkih gradnji nalazimo krajem 18. stoljeća, no tek nakon 1830-ih ovaj se stil počinje jače širiti, osobito u sakralnom graditeljstvu (Votivna crkva u Beču, katedrala u Linzu), iako se mogu naći i brojni primjeri profanih građevina u neogotičkom stilu (gradska vijećnica u Beču, Zgrada mađarskoga parlamenta u Budimpešti i dr.).

Neogotika u Hrvatskoj

Trakošćan je obnovljen od 1850.-1860. u neogotičkom stilu.

Pojavljuje se povremeno već u prvoj polovini 19. stoljeća, no tek se od 1850-ih godina počinje jače širiti. Od važnijih primjera neogotičkih gradnji iz sredine 19. st. treba istaći osobito restauraciju dvorca Trakošćan, te župne crkve u Voloderu, Veleševcu i Bukevju. Zahvaljujući djelovanju Friedricha Schmidta i njegovih učenika u Hrvatskoj (ponajprije Hermanna Bolléa, Josipa Vancaša i Vinka Rauschera), od sredine 1870-ih neogotika počinje dominirati sakralnom arhitekturom Hrvatske (restauracije crkve svetoga Marka i katedrale u Zagrebu, nove župne crkve u Granešini, Tounju, Dugom Selu, Desiniću, grobna kapela obitelji Koterba - Horvat i grobna kapela Ivana Nepomuka Petrovića iz pedesetih, odnosno šezdesetih godina 19. stoljeća).

Izvori

  1. LZMK / Proleksis enciklopedija: neogotika, pristupljeno 27. svibnja 2020.

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi neogotika

Mrežna mjesta