Hidroelektrana Churchill Falls: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m novi ključ za kategoriju Hidroelektrane: "Churchill Falls" uz pomoć dodatka HotCat
malo dotjerivanje
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Churchillfalls08.JPG|mini|desno|250px||Vodopad Churchill Falls 2008.]]
[[Datoteka:Churchillfalls08.JPG|mini|desno|250px||Vodopad Churchill Falls 2008.]]
'''Hidroelektrana Churchill Falls''' je [[hidroelektrana]] smještena na [[Rijeka (vodotok)|rijeci]] Churchill, u [[Kanada|kanadskoj]] pokrajini [[Newfoundland i Labrador]] . [[Brana]] se sastoji od 88 nasutih [[kamen]]ih nasipa i duga je 64 km. [[Umjetno jezero]] Smallwood ima površinu 5 698 km<sup>2</sup>.
'''Hidroelektrana Churchill Falls''' je [[hidroelektrana]] smještena na [[Rijeka (vodotok)|rijeci]] Churchill, u [[Kanada|kanadskoj]] pokrajini [[Newfoundland i Labrador]]. [[Brana]] se sastoji od 88 nasutih [[kamen]]ih nasipa i duga je 64 km. [[Umjetno jezero]] Smallwood ima površinu 5.698 km<sup>2</sup>.


U podzemnoj strojarnici se nalazi 11 [[vodna turbina|vodnih turbina]] sa instaliranom [[Snaga struje i električna energija|snagom]] 5 428 [[vat|MW]], što ovu hidroelektranu svrstava kao devetu u svijetu, i drugu u Kanadi, iza [[Hidroelektrana Robert Bourassa|hidroelektrane Robert Bourassa]]. Tlačna visina ili maksimalni raspoloživi vodeni pad je 312,4 m. Godišnja proizvodnja struje je oko 35 000 GWh. Interesantno je da su rotori [[Francisova turbina|Francisovih turbine]] napravljeni od [[Nehrđajući čelik|nehrđajućeg čelika]], što prestavlja najveći ikad napravljen odljevak od nehrđajućeg čelika u svijetu, težak 73 tone.
U podzemnoj strojarnici se nalazi 11 [[vodna turbina|vodnih turbina]] sa instaliranom [[Snaga struje i električna energija|snagom]] 5.428 [[vat|MW]], što ovu hidroelektranu svrstava na deveto mjesto u svijetu, i drugu u Kanadi, iza [[Hidroelektrana Robert Bourassa|hidroelektrane Robert Bourassa]]. Tlačna visina ili maksimalni raspoloživi vodeni pad je 312,4 m. Godišnja proizvodnja struje je oko 35.000 GWh. Interesantno je da su rotori [[Francisova turbina|Francisovih turbina]] napravljeni od [[Nehrđajući čelik|nehrđajućeg čelika]], što prestavlja najveći ikad napravljen odljevak od nehrđajućeg čelika u svijetu, težak 73 tone.


==Povijest==
==Povijest==
Prve ideje da se sagradi hidroelektrana na rijeci Churchill, čiji je [[slijev]] veličine [[Irska|Irske]], su se pojavile još 1915. 1949. je premijer [[Newfoundland]]a izrazio veliku želju za gradnju hidroelektrane, pa je razgovarao i sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskim]] [[Predsjednik vlade|premijerom]] [[Winston Churchill|Winstonom Churchillom]]. Problem je bio što nije bilo u to vrijeme velikih potrošača [[električna struja|električne struje]] u blizini, pa se odlučilo graditi topionice [[aluminij]]a i postrojenje za obogaćenje [[uran]]a. <ref> André Bolduc: "Churchill Falls, the dream... and the reality", 1982.</ref>
Prve ideje da se sagradi hidroelektrana na rijeci Churchill, čiji je [[slijev]] veličine [[Irska|Irske]], su se pojavile još 1915. godine. 1949. je premijer [[Newfoundland]]a izrazio veliku želju za gradnju hidroelektrane, pa je razgovarao i s [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskim]] [[Predsjednik vlade|premijerom]] [[Winston Churchill|Winstonom Churchillom]]. Problem je bio u tome što nije bilo u to vrijeme velikih potrošača [[električna struja|električne struje]] u blizini, pa se odlučilo graditi topionice [[aluminij]]a i postrojenje za obogaćenje [[uran]]a.<ref> André Bolduc: "Churchill Falls, the dream... and the reality", 1982.</ref>


Nakon godina pregovaranja, gradnja je počela 1967. Počelo se sa gradnjom podzemne strojarnice, koju je trebalo iskopati u granitnoj stijeni, dužine oko 300 m, i sa kamenim nasipima, dužine oko 64 km. U to vrijeme, to je bio najveći građevinski projekt u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Dogovor je napravljen i starosjediocima Labradora [[Montagnais]], jer je umjetno jezero pokrilo njihovu tradicionalno područje za [[lov]]. Na gradilištu je radilo u prosjeku 6 300 radnika. Gradnja je završila 1974. <ref> [http://www.thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&Params=A1ARTA0001623] "Churchill Falls" James Marsh, 2010., publisher=The Canadian Encyclopedia </ref>
Nakon godina pregovaranja, gradnja je pokrenuta 1967. Počelo se s gradnjom podzemne strojarnice, koju je trebalo iskopati u granitnoj stijeni, dužine oko 300 m, i s kamenim nasipima, dužine oko 64 km. U to vrijeme to je bio najveći građevinski projekt u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Dogovor je napravljen i sa starosjediocima Labradora [[Montagnais]], jer je umjetno jezero pokrilo njihovo tradicionalno područje za [[lov]]. Na gradilištu je radilo u prosjeku 6.300 radnika. Gradnja je završila 1974.<ref> [http://www.thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&Params=A1ARTA0001623] "Churchill Falls" James Marsh, 2010., publisher=The Canadian Encyclopedia </ref>


[[Datoteka:Churchill fallslabrador.jpg|900px|mini|center|Pogled na hidroelektranu Churchill Falls]]
[[Datoteka:Churchill fallslabrador.jpg|900px|mini|center|Pogled na hidroelektranu Churchill Falls]]
Redak 16: Redak 16:
[[Kategorija:Hidroelektrane|Churchill Falls]]
[[Kategorija:Hidroelektrane|Churchill Falls]]
[[Kategorija:Građevine u Kanadi]]
[[Kategorija:Građevine u Kanadi]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Kanade]]

Inačica od 27. svibnja 2020. u 18:24

Vodopad Churchill Falls 2008.

Hidroelektrana Churchill Falls je hidroelektrana smještena na rijeci Churchill, u kanadskoj pokrajini Newfoundland i Labrador. Brana se sastoji od 88 nasutih kamenih nasipa i duga je 64 km. Umjetno jezero Smallwood ima površinu 5.698 km2.

U podzemnoj strojarnici se nalazi 11 vodnih turbina sa instaliranom snagom 5.428 MW, što ovu hidroelektranu svrstava na deveto mjesto u svijetu, i drugu u Kanadi, iza hidroelektrane Robert Bourassa. Tlačna visina ili maksimalni raspoloživi vodeni pad je 312,4 m. Godišnja proizvodnja struje je oko 35.000 GWh. Interesantno je da su rotori Francisovih turbina napravljeni od nehrđajućeg čelika, što prestavlja najveći ikad napravljen odljevak od nehrđajućeg čelika u svijetu, težak 73 tone.

Povijest

Prve ideje da se sagradi hidroelektrana na rijeci Churchill, čiji je slijev veličine Irske, su se pojavile još 1915. godine. 1949. je premijer Newfoundlanda izrazio veliku želju za gradnju hidroelektrane, pa je razgovarao i s britanskim premijerom Winstonom Churchillom. Problem je bio u tome što nije bilo u to vrijeme velikih potrošača električne struje u blizini, pa se odlučilo graditi topionice aluminija i postrojenje za obogaćenje urana.[1]

Nakon godina pregovaranja, gradnja je pokrenuta 1967. Počelo se s gradnjom podzemne strojarnice, koju je trebalo iskopati u granitnoj stijeni, dužine oko 300 m, i s kamenim nasipima, dužine oko 64 km. U to vrijeme to je bio najveći građevinski projekt u Sjevernoj Americi. Dogovor je napravljen i sa starosjediocima Labradora Montagnais, jer je umjetno jezero pokrilo njihovo tradicionalno područje za lov. Na gradilištu je radilo u prosjeku 6.300 radnika. Gradnja je završila 1974.[2]

Pogled na hidroelektranu Churchill Falls

Izvori

  1. André Bolduc: "Churchill Falls, the dream... and the reality", 1982.
  2. [1] "Churchill Falls" James Marsh, 2010., publisher=The Canadian Encyclopedia