Morfologija (biologija): razlika između inačica
m Morfologija (Biologija) premješteno na Morfologija (biologija): malo "b" |
dopunjeno, uklonjen stub |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
''' |
'''Morfologija''' ([[grčki jezik|grčki]] ''μορφή, morphé'' = obličje, oblik i ''λόγος, lógos'' = riječ, učenje) je i grana [[Biologija|biologije]] koja proučava oblik i građu biljnih i životinjskih organizama. Dijeli se na [[anatomija|anatonomiju]], [[histologija|histologiju]] (proučavanje [[tkivo|tkiva]]) i [[citologija|citologiju]] (proučava [[stanica|stanice]]), a povezana je i s embriologijom koja proučava razvitak zametka, teratologijom koja proučava anomalije u tom razvitku, te patološkom anatonomijom i histologijom, koje opisuju patološke promjene organskih, odnosno tkivnih struktura. Morfologija je dala dragocjene doprinose znanosti o [[evolucija|evoluciji]]. |
||
U biologiji, ona sadrži i [[sistematika|klasificiranje]] organizama na temelju oblika organizama i njihove promjene tijekom razvoja. Na taj način, morfologija daje osnovu za sistematiku i znanost o evoluciji (''vidi [[filogeneza|filogenezu]]''). |
|||
Morfologija se dijeli na: |
|||
* '''Uporednu morfologiju''', koja prepoznavanjem određenih temeljnih uzoraka i obilježja u raznovrsnosti oblika jedinki nekog organizma izvodi njihovu klasifikaciju pomoću karakterističnih obilježja. |
|||
* Cilj '''funkcionalne morfologije''' je istraživanje pojedinih struktura obzirom na određene funkcije koje imaju u organizmu. Istraživanje se pri tome koncentrira na pojedine elemente organizma koji su bitni za određenu funkciju. Pri tome se jedna struktura smatra specijalizacijom za određenu funkciju (prilagođenost organizma vlastitom načinu života). |
|||
* '''Eksperimentalna morfologija''' istražuje razvoj jednog organizma. Pri tome se u eksperimentu mijenjaju uvjeti okoline kako bi se promatralo prilagođavanje organizma promjenama. |
|||
{{stub-biol}} |
|||
[[Kategorija:Biologija]] |
[[Kategorija:Biologija]] |
||
Inačica od 18. veljače 2007. u 10:49
Morfologija (grčki μορφή, morphé = obličje, oblik i λόγος, lógos = riječ, učenje) je i grana biologije koja proučava oblik i građu biljnih i životinjskih organizama. Dijeli se na anatonomiju, histologiju (proučavanje tkiva) i citologiju (proučava stanice), a povezana je i s embriologijom koja proučava razvitak zametka, teratologijom koja proučava anomalije u tom razvitku, te patološkom anatonomijom i histologijom, koje opisuju patološke promjene organskih, odnosno tkivnih struktura. Morfologija je dala dragocjene doprinose znanosti o evoluciji.
U biologiji, ona sadrži i klasificiranje organizama na temelju oblika organizama i njihove promjene tijekom razvoja. Na taj način, morfologija daje osnovu za sistematiku i znanost o evoluciji (vidi filogenezu).
Morfologija se dijeli na:
- Uporednu morfologiju, koja prepoznavanjem određenih temeljnih uzoraka i obilježja u raznovrsnosti oblika jedinki nekog organizma izvodi njihovu klasifikaciju pomoću karakterističnih obilježja.
- Cilj funkcionalne morfologije je istraživanje pojedinih struktura obzirom na određene funkcije koje imaju u organizmu. Istraživanje se pri tome koncentrira na pojedine elemente organizma koji su bitni za određenu funkciju. Pri tome se jedna struktura smatra specijalizacijom za određenu funkciju (prilagođenost organizma vlastitom načinu života).
- Eksperimentalna morfologija istražuje razvoj jednog organizma. Pri tome se u eksperimentu mijenjaju uvjeti okoline kako bi se promatralo prilagođavanje organizma promjenama.