Talir: razlika između inačica
m →top: zato jer u zato što, replaced: zato jer → zato što |
|||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Tallero Ragusa 1771-711875.jpg|mini|desno|325px|Dubrovački talir - novi [[vižlin]] iz 1771.]] |
[[Datoteka:Tallero Ragusa 1771-711875.jpg|mini|desno|325px|Dubrovački talir - novi [[vižlin]] iz 1771.]] |
||
[[Datoteka:Nikola III. Zrinski (1489-1534.).JPG|mini|desno|190px|Srebrni talir kakvog je kovao knez [[Nikola III. Zrinski]] u [[Gvozdansko]]m u 20-tim i 30-tim godinama 16. stoljeća]] |
[[Datoteka:Nikola III. Zrinski (1489-1534.).JPG|mini|desno|190px|Srebrni talir kakvog je kovao knez [[Nikola III. Zrinski]] u [[Gvozdansko]]m u 20-tim i 30-tim godinama 16. stoljeća]] |
||
'''Talir''' je bio veliki srebreni [[novac]], nazvan po mjestu [[Jáchymov]]u ([[njemački jezik|njem.]] ''Joachimstal'') u [[Češka|Češkoj]], gdje se prvi put u Europi počeo kovati [[1518.]] Zbog pada vrijednosti mala [[srebrenjak|srebrenog novca]], porasla je potreba za kovanjem većih nominala. Uz porast proizvodnje [[srebro|srebra]] i usavršavanja kovanja novca, moglo se pristupiti kovanju velikog srebrenog novca. Prvi takav novac počeo je kovati [[1484.]] - [[1486.]] u [[Tirol]]u nadvojvoda Sigismund. Novac je nazvan ''GULDENGROSĆHEN'' zato |
'''Talir''' je bio veliki srebreni [[novac]], nazvan po mjestu [[Jáchymov]]u ([[njemački jezik|njem.]] ''Joachimstal'') u [[Češka|Češkoj]], gdje se prvi put u Europi počeo kovati [[1518.]] Zbog pada vrijednosti mala [[srebrenjak|srebrenog novca]], porasla je potreba za kovanjem većih nominala. Uz porast proizvodnje [[srebro|srebra]] i usavršavanja kovanja novca, moglo se pristupiti kovanju velikog srebrenog novca. Prvi takav novac počeo je kovati [[1484.]] - [[1486.]] u [[Tirol]]u nadvojvoda Sigismund. Novac je nazvan ''GULDENGROSĆHEN'' zato što je imao istu vrijednost kao i [[Zlatnik (gulden)|zlatni gulden]]. |
||
Od [[1518.]] grof Schlick u Jáchymovu počinje sistematski kovati srebrene guldene, koje su nazvali ''IOACHIMS-TALER'' ili samo ''TALER''. Dobra čistoća srebra, masa od oko 27,20 grama, a kasnije 26,39 grama, i visok umjetnički domet, pridonijeli su da se talir prihvati u svim njemačkim zemljama, a također i u drugim, te da postane obrazac za kovanje slična novca. |
Od [[1518.]] grof Schlick u Jáchymovu počinje sistematski kovati srebrene guldene, koje su nazvali ''IOACHIMS-TALER'' ili samo ''TALER''. Dobra čistoća srebra, masa od oko 27,20 grama, a kasnije 26,39 grama, i visok umjetnički domet, pridonijeli su da se talir prihvati u svim njemačkim zemljama, a također i u drugim, te da postane obrazac za kovanje slična novca. |
Inačica od 5. lipnja 2020. u 16:41
Talir je bio veliki srebreni novac, nazvan po mjestu Jáchymovu (njem. Joachimstal) u Češkoj, gdje se prvi put u Europi počeo kovati 1518. Zbog pada vrijednosti mala srebrenog novca, porasla je potreba za kovanjem većih nominala. Uz porast proizvodnje srebra i usavršavanja kovanja novca, moglo se pristupiti kovanju velikog srebrenog novca. Prvi takav novac počeo je kovati 1484. - 1486. u Tirolu nadvojvoda Sigismund. Novac je nazvan GULDENGROSĆHEN zato što je imao istu vrijednost kao i zlatni gulden.
Od 1518. grof Schlick u Jáchymovu počinje sistematski kovati srebrene guldene, koje su nazvali IOACHIMS-TALER ili samo TALER. Dobra čistoća srebra, masa od oko 27,20 grama, a kasnije 26,39 grama, i visok umjetnički domet, pridonijeli su da se talir prihvati u svim njemačkim zemljama, a također i u drugim, te da postane obrazac za kovanje slična novca.
Srebrni taliri kovali su se i u hrvatskim zemljama, a među prvima su bili oni kovani u Gvozdanskom, gdje je početkom 16. stoljeća rudnike, topionice, ljevaonice i kovnice posjedovao knez Nikola III. Zrinski.
U početku je talir imao vrijednost od 60, zatim 68 (Reichstaler), te nešto kasnije 72 krajcara. Od 1580. vrijednost mu je bila 90 krajcara.
Sadržaj srebra u njemu u raznim zemljama bio je različit. Godine 1857. utemeljen je monetarni savez južnonjemačkih zemalja, koji je za talir utvrdio jedinstvenu masu sa sadržajem čistog srebra od 16,67 grama. Novčanom reformom 1871. - 1873. vrijednost mu je izjednačena s 3 zlatne marke. Od toga doba počelo je njegovo povlačenje iz prometa. Konačno ukidanje talira nastupilo je 1907.
Naziv, malo izmijenjen, zadržo se u nazivu novca mnogih današnjih zemalja: [1]
- Skandinavske zemlje — daaler, riksdaler
- Nizozemska — daalder
- Italija — tallero
- SAD — dollar
Izvori
- ↑ Numizmatički pojmovi. numizmatika.antikviteti.net