Cibetke: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dodatak...
sređeno, uklonjen stub
Redak 1: Redak 1:
{{stilska dorada}}
{{Taksokvir
{{Taksokvir
| boja = pink
| boja = pink
Redak 11: Redak 10:
| subclassis = [[Viši sisavci|Eutheria]]
| subclassis = [[Viši sisavci|Eutheria]]
| ordo = [[Zvijeri|Carnivora]]
| ordo = [[Zvijeri|Carnivora]]
| superfamilia = [[Mačkolike životinje|Feloidea]]
| familia = '''Viverridae'''
| familia = '''Viverridae'''
| familia_autorstvo= [[John Edward Gray|Gray]], 1821
| familia_autorstvo= [[John Edward Gray|Gray]], 1821
| razdioba_stupanj = [[Potporodica (biologija)|Potporodice]]
| razdioba_stupanj = [[Potporodica|Potporodice]]
| razdioba =
| razdioba =
[[Hemigalinae]]<br/>
[[Hemigalinae]]<br/>
Redak 22: Redak 22:


==Osobine==
==Osobine==
To su rođakinje mačaka, imaju vitko tijelo s kratkim [[ekstremitet|nogama]], koje završavaju uglavnom s pet prstiju. [[Krzno]] im je najčešće pjegavo ili prugasto, no može biti i jednobojno. Na dugim licima imaju šiljaste njuške s 32 do 40 [[zub]]i, zašiljene ili zaobljene [[uho|uške]], duge brkove i velike oči. Cibetke i genetke su samotne životinje koje većinu vremena provode na drveću. Oštre [[pandža|pandže]] koje mogu uvlačiti koriste za hvatanje debala i grana, a u održavanju ravnoteže pomažu im dugi repovi. Zbog tih prilagodbi su dobri penjači.
Na prvi pogled, ove životinje potsjećaju na [[mačke]], no obično se od mačaka razlikuju dužim njuškama, izduženim tijelom i kraćim [[ekstremitet|udovima]]. [[Krzno]] se često odlikuje mrljama ili prugama, no postoje i jednobojne vrste. Glave su im izdužene sa šiljastim njuškama u kojima imaju 32 do 40 [[zub]]a. Uške su malene i često šiljaste. Kratke noge završavaju uglavnom s pet prstiju, a [[kandža|kandže]] mogu uvući. Rep im je uglavnom dugačak, često čupav s poprečnim prugama ili nekom drugom šarom. Sljedeće obilježje im je prisutnost dvije ili više [[analna žlijezda|analnih žlijezda]] pored crijevnog otvora koje izlučuju tekućinu intenzivnog mirisa. Ovu tekućinu talože u žljezdanim vrećicama. Tom tekućinom koriste se za obilježavanje svog životnog prostora, da bi pokazale da na prostor polažu "pravo vlasništva", ali i da odbiju neprijatelje.

Sljedeće obilježje im je prisutnost dvije ili više [[analna žlijezda|analnih žlijezda]] pored crijevnog otvora koje izlučuju tekućinu intenzivnog mirisa. Ovu tekućinu talože u žljezdanim vrećicama. Tom tekućinom koriste se za obilježavanje svog životnog prostora, da bi pokazale da na prostor polažu "pravo vlasništva", ali i da odbiju neprijatelje.


Ovisno o vrsti, dužina tijela kreće im se od 35 do 95 cm, dužina repa od 13 do 90 cm a težina im je između 0,60 i 20 kg.
Ovisno o vrsti, dužina tijela kreće im se od 35 do 95 cm, dužina repa od 13 do 90 cm a težina im je između 0,60 i 20 kg.


==Rasprostranjenost==
To su rođakinje mačaka, imaju vitko tijelo s kratkim nogama. Krzno im je najčešće pjegavo ili prugasto. Na dugim licima imaju šiljaste njuške, zašiljene ili zaobljene uške, duge brkove i velike oči. Cibetke i genetke su samotne životinje koje većinu vremena provode na drveću. Oštre pandže im koriste za hvatanje debala i grana, a u održavanju ravnoteže pomažu im dugi repovi. Zbog tih prilagodba su dobri penjači.
Najveći broj vrsta ove porodice živi u [[Južna Azija|južnoj]] i [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]], gdje je raširena od [[Indija|Indije]] preko južne [[Kina|Kine]] do [[Indonezija|Indonezije]] i [[Filipini|Filipina]]. Pored toga, živi u cijeloj [[Afrika|Africi]] i na [[Arapski poluotok|Arapskom poluotoku]]. Samo jedna vrsta iz ove porodice, [[sitno pjegava genetka]] (''Genetta genetta''), koja inače nastanjuje područje oko [[Atlas (gorje)|Atlasa]], živi i u jugozapadnoj [[Europa|Europi]]. Inače, žive uglavnom u šumama, a ponekad i u grmovitim područjima i [[savana]]ma.

==Način života==
Sve vrste su noćne životinje a po danu spavaju u dupljama u stablima ili jamama u tlu. Mnoge vrste su izvrsni penjači i uglavnom žive na stablima. Samo jedna [[vrsta]], [[binturong]], razvila je rep prilagođen hvatanju. Druge vrste se opet mogu naći samo na tlu, dok su neke prihvatile vodu kao stanište, i žive semiakvatičnim načinom života.

Većina vrsta žive samotnjački i izbjegavaju, osim u razdoblju parenja, susrete s pripadnicima iste vrste. Neke vrste žive u paru ili manjim porodičnim skupinama. Veće grupe u ovoj porodici nisu uobičajene. To su uglavnom teritorijalne životinje koje svoje područje obilježavaju izlučinom analnih žlijezda.

==Ishrana==
Sve vrste cibetki i genetki su u pravilu [[svežder]]i. Mnoge vrste su vrlo spretni [[lov]]ci koji se prišuljaju plijenu ili napadaju iz zaklona. Hrane se malim [[kralježnjaci]]ma, [[kukci]]ma, [[crvi]]ma kao i [[ptice|ptičjim]] [[jaje|jajima]]. Neke vrste jedu i strvinu. Jedu i [[biljke|biljnu]] hranu, kao [[voće]] i [[orasi|orahe]].

==Razmnožavanje==
Ženka koti najčešće dva puta godišnje između dvoje i šest mladunaca. Kod koćenja, mladunci su slijepi, ali imaju krzno. Očekivani životni vijek kod većine vrsta je između 5 i 15 godina.

==Sistematika==
Cibetke i genetke su bliski srodnici s porodicom [[Herpestidae]], a ranije su i one bile uvrštavane u tu porodicu. Danas su zasebna porodica. Unutar [[red (biologija)|reda]] [[zvijeri]] svrstavaju se u natporodicu [[mačkolike životinje|mačkolikih]].

===Potporodice i rodovi===
Ova porodica se dijeli na slijedeći način:
* Potporodica [[Viverrinae]]
** [[azijske cibetke]] (Viverra), 4 vrste
** [[afrička cibetka]] (''Civettictis civetta'')
** [[mala indijska cibetka]] (''Viverricula indica'')
** [[genetke]] (Genetta), 10 vrsta
** [[vodena cibetka]] (''Osbornictis piscivora'')
** [[pojane]] ili afrički linsangi (Poiana), 2 vrste
** [[linsangi]] (Prionodon), 2 vrste
* Potporodica [[palmini uvijači]] ili musangi (Paradoxurinae)
** [[musangi]] (Paradoxurus), 4 vrste
** [[larveni uvijač]] (''Paguma larvata'')
** [[sulaveški uvijač]] (''Macrogalidia musschenbroekii'')
** [[prugasti uvijač]] (''Arctogalidia trivirgata'')
** [[binturong]] (''Arctictis binturong'')
* Potporodica [[Hemigalinae]]
** ''[[Hemigalus derbyanus]]''
** ''[[Chrotogale owstoni]]''
** ''[[Diplogale hosei]]''
** ''[[Cynogale bennettii]]''

Vrsta ''Nandinia binotata'' je ranije uvrštavana u ovu porodicu, no danas se smatra zasebnom porodicom Nandiniidae. I tri vrste koje žive na [[Madagaskar]]u koje su se ranije smatrale dijelom ove porodice, izdvojene su iz nje i čine danas zasebnu porodicu [[Eupleridae]], odnosno, [[madagaskarske zvijeri]].


* Stanište: livade, šume
* Rasprostranjenost: [[Afrika]], [[Madagaskar]], [[Azija]] i jugozapadna [[Europa]]
* Hrana: kukci, žabe, gušteri, mali sisavci, ptice i ptičja jaja, voće i korjenje
* Životni vijek: do otprilike 20 godina
<!--
<!--
{| class="wikitable"
{| class="wikitable"
Redak 49: Redak 86:
[[Slika:AfricanCivet.jpg|thumb|200px]]
[[Slika:AfricanCivet.jpg|thumb|200px]]
</gallery>
</gallery>

{{stub-život}}


[[Kategorija:Zvijeri]]
[[Kategorija:Zvijeri]]

Inačica od 18. veljače 2007. u 20:42

Cibetke
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Mammalia
Podrazred:Eutheria
Red:Carnivora
Natporodica:Feloidea
Porodica:Viverridae
Gray, 1821
Potporodice
Baze podataka

Cibetke i genetke (Viverridae) su porodica iz reda zvijeri, a svrstana je u natporodicu mačkolikih životinja. To su male do srednje velike zvijeri, s točno 30 vrsta koje žive u Africi i Euroazije.

Osobine

To su rođakinje mačaka, imaju vitko tijelo s kratkim nogama, koje završavaju uglavnom s pet prstiju. Krzno im je najčešće pjegavo ili prugasto, no može biti i jednobojno. Na dugim licima imaju šiljaste njuške s 32 do 40 zubi, zašiljene ili zaobljene uške, duge brkove i velike oči. Cibetke i genetke su samotne životinje koje većinu vremena provode na drveću. Oštre pandže koje mogu uvlačiti koriste za hvatanje debala i grana, a u održavanju ravnoteže pomažu im dugi repovi. Zbog tih prilagodbi su dobri penjači.

Sljedeće obilježje im je prisutnost dvije ili više analnih žlijezda pored crijevnog otvora koje izlučuju tekućinu intenzivnog mirisa. Ovu tekućinu talože u žljezdanim vrećicama. Tom tekućinom koriste se za obilježavanje svog životnog prostora, da bi pokazale da na prostor polažu "pravo vlasništva", ali i da odbiju neprijatelje.

Ovisno o vrsti, dužina tijela kreće im se od 35 do 95 cm, dužina repa od 13 do 90 cm a težina im je između 0,60 i 20 kg.

Rasprostranjenost

Najveći broj vrsta ove porodice živi u južnoj i jugoistočnoj Aziji, gdje je raširena od Indije preko južne Kine do Indonezije i Filipina. Pored toga, živi u cijeloj Africi i na Arapskom poluotoku. Samo jedna vrsta iz ove porodice, sitno pjegava genetka (Genetta genetta), koja inače nastanjuje područje oko Atlasa, živi i u jugozapadnoj Europi. Inače, žive uglavnom u šumama, a ponekad i u grmovitim područjima i savanama.

Način života

Sve vrste su noćne životinje a po danu spavaju u dupljama u stablima ili jamama u tlu. Mnoge vrste su izvrsni penjači i uglavnom žive na stablima. Samo jedna vrsta, binturong, razvila je rep prilagođen hvatanju. Druge vrste se opet mogu naći samo na tlu, dok su neke prihvatile vodu kao stanište, i žive semiakvatičnim načinom života.

Većina vrsta žive samotnjački i izbjegavaju, osim u razdoblju parenja, susrete s pripadnicima iste vrste. Neke vrste žive u paru ili manjim porodičnim skupinama. Veće grupe u ovoj porodici nisu uobičajene. To su uglavnom teritorijalne životinje koje svoje područje obilježavaju izlučinom analnih žlijezda.

Ishrana

Sve vrste cibetki i genetki su u pravilu svežderi. Mnoge vrste su vrlo spretni lovci koji se prišuljaju plijenu ili napadaju iz zaklona. Hrane se malim kralježnjacima, kukcima, crvima kao i ptičjim jajima. Neke vrste jedu i strvinu. Jedu i biljnu hranu, kao voće i orahe.

Razmnožavanje

Ženka koti najčešće dva puta godišnje između dvoje i šest mladunaca. Kod koćenja, mladunci su slijepi, ali imaju krzno. Očekivani životni vijek kod većine vrsta je između 5 i 15 godina.

Sistematika

Cibetke i genetke su bliski srodnici s porodicom Herpestidae, a ranije su i one bile uvrštavane u tu porodicu. Danas su zasebna porodica. Unutar reda zvijeri svrstavaju se u natporodicu mačkolikih.

Potporodice i rodovi

Ova porodica se dijeli na slijedeći način:

Vrsta Nandinia binotata je ranije uvrštavana u ovu porodicu, no danas se smatra zasebnom porodicom Nandiniidae. I tri vrste koje žive na Madagaskaru koje su se ranije smatrale dijelom ove porodice, izdvojene su iz nje i čine danas zasebnu porodicu Eupleridae, odnosno, madagaskarske zvijeri.