Arheologija

Arheologija
Arheološko nalazište u Solinu.
Znanstveno područje	Humanističke znanosti
Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj

Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.

Sam naziv potječe od starogrčkih riječi aρχαιος (star, drevan) i λογος (riječ, pripovijest). Riječ aρχαιολογία postojala je u starogrčkom jeziku, ali u svom prvobitnom značenju - pričanje starih priča. Riječ arheologija ponovno koristi francuski putopisac Jacques Spon u 17. stoljeću, pridajući joj značenje blisko modernom poimanju.

Predmet proučavanja

Prema kriteriju pojave pisma, arheologija se konvencionalno dijeli na dvije velike grane:

• prapovijesnu arheologiju - istražuje materijalne ostatke kultura i civilizacija koje ne poznaju pismo, i
• povijesnu arheologiju - istražuje kulture i civilizacije kod kojih je raširena uporaba pisma.

Unutar prapovijesne arheologije postoje daljnje, uže specijalizacije:

Rekonstrukcija obitelji krapinskog neandertalca na Hušnjakovu brijegu u Krapini

• paleolitik ili starije kameno doba, doba lovaca i sakupljača,
• mezolitik ili srednje kameno doba, prijelazno doba, pojava poljodjelstva i raširen ribolov,
• neolitik ili mlađe kameno doba, od naglog razvoja poljodjelstva, pojava pripitomljavanja životinja,
• eneolitik ili bakreno doba, prijelazno doba; uporaba bakra i primitivnih bakrenih slitina, visok značaj stočarstva,
• brončano doba, raširena uporaba bronce, i
• željezno doba, raširena uporaba željeza.

Unutar povijesne arheologije specijalizacije su uglavnom geografske ili kulturološke, npr.:

• egiptologija, biblijska arheologija, etruskologija, orijentalna arheologija, slavenska arheologija, starohrvatska arheologija, američka arheologija, kineska arheologija, indijska arheologija
• antička arheologija koja proučava kulturu grčkog i rimskog svijeta nadalje se dijeli na klasičnu arheologiju koja proučava matična područja antičkih civilizacija (Grčku i Italiju), te provincijalnu arheologiju koja proučava grčke kolonije i rimske provincije,
• starokršćanska arheologija proučava rane kršćanske materijalne ostatke.
• srednjovjekovna arheologija istražuje razdoblje od propasti Zapadnoga Rimskog Carstva do stvaranja novih etničkih zajednica i uspostave njihovih država,
• novovjekovna arheologija,
• industrijska arheologija.

Metode

Egipatski hijeroglifi

Neke od metoda arheološkog istraživanja su: komparativna metoda, stratigrafska metoda, dendrokronologija, makropaleobotanička metoda, mikropaleobotanička metoda, radiokarbonska metoda i fotografska sonda.

Arheološka znanost (arheometrija) obuhvaća metodologiju radnji uoči istraživanja (rekognosciranje), samog arheološkog iskopavanja, snimanja, dokumentiranja, zaštite, konzervacije i reprezentacije lokaliteta i nalaza. Unutar arheometrije postoje uže specijalizacije:

• arheologija okoliša istražuje ljudsko korištenje prirodnih resursa i prilagodbu okolišu,
• podvodna arheologija istražuje arheološke ostatke koji se danas nalaze pod vodom,
• etnoarheologija proučava suvremeno ljudsko društvo (primjerice običaje izoliranih kultura) s ciljem boljeg razumijevanja arheoloških podataka,
• zračna arheologija prikuplja podatke uglavnom zračnom fotografijom, koji su dragocjeni za otkrivanje i interpretaciju arheoloških nalazišta.

Postoje još mnoge specijalizacije poput socijalne arheologije, kognitivne arheologije, arheologije proizvodnje i tehnologije, geoarheologije, zooarheologije, rodne arheologije itd.

Sa arheologijom su usko povezane i discipline poput numizmatike, epigrafike, keramografike i sfragistike.

Povijest

Pregled značajnijih arheoloških otkrića	Godina
Otkriveni Pompeji	1748.
Jedan časnik Napoleonove vojske otkriva Ružin kamen s ispisanim hijeroglifima iz 6.st.pr.Kr.	1799.
Otkriven Abu Simbel	1812.
Znanstvenici dešifrirali egipatske hijeroglife	1822.
Evans i Prestwich potvrđuju starost ljudske vrste i povezanost čovjeka s izumrlim životinjama.	1861.
Pronađeni dokazi Homo erectusa	1891.
Howard Carter otkriva Tutankhamonov grob	1922.
Louis Leakey počinje iskopavanje u Olduval Gorge	1931.
Arheolozi otkrivaju prethistorijske crteže u Lascauxu	1940.
Otkriveno radiokarbonsko datiranje	1949.
Donald Johanson otkriva "Lucy", prvobitnog hominida	1974.

Izvori

Bilješke i literatura

• arheologija, arheološka nalazišta, arheološki muzeji, u: Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr
• Riccardo Francovich i Daniele Manacorda, Arheološki rječnik (prevela Vida Papić), Sandorf, Zagreb, 2014., ISBN 9789537715168
• Paul G. Bahn, Arheologija - tragovima velikih civilizacija (prevela Katarina Travašić), Naklada Uliks, Rijeka, 2006., ISBN 9539916496
• Aleksandar Durman, Rajka Makjanić, Arheologija za mlade, Narodna tehnika Hrvatske, Zagreb, 1982.
• Hrvatska arheologija u XX. stoljeću (zbornik radova), Matica hrvatska, Zagreb, 2009., ISBN 9789531508704

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Arheologija

Mrežna mjesta

• Hrvatsko arheološko društvo
• Institut za arheologiju
• www.arheologija.hr