Razgovor sa suradnikom:Kubura

Pismohrana

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

41 42 43 44 45 46 47 48 49 50

51 52 53 54 55 56 57 58 59 60

Godine u literaturi

Pozz Kuburo,
reci mi molim te koju godinu rabiti kada je neko književno djelo u pitanju pri pisanju članaka o nekom piscu: godina objavljivanja originala ili godina prijevoda na hrvatski? Primjetio sam da se to uvijek ne poklapa. Knjiga je puno ali vremena je malo:)--El hombre (razgovor) 08:56, 20. lipnja 2020. (CEST)

@El hombre, možeš navesti obije. Bistri vitez Don Quijote od Manche objavljen je 1605. (prvi dio) i 1615. (drugi dio). Velikanovićev prijevod je iz 1915. godine. U svakom slučaju, bitna je godina od izvornika, jer do prijevoda se uvijek nešto čeka. Kubura (razgovor) 20:49, 20. lipnja 2020. (CEST)

hahaha

Pauzirao sam. Skužio sam da me je malo odnilo. Sad ću prepravit malo postojeće članke iz te kategorije da to počne sličit na nešto. Kategorija i njeni članci je bila prilično zapuštena u odnosu na iste članke na drugim wikipedijama. Uglavnom, radovi su i dalje u tijeku, ali moramo pripaziti i na obaveze u RL. Lijep pozdrav, kolega. Walter9 (razgovor) 12:22, 20. lipnja 2020. (CEST)

Predložak:Novosti/Arhiv/2020

Prvi dan ljeta si zaboravio ;-) Pozdrav --Mark7747 (razgovor) 20:23, 20. lipnja 2020. (CEST)

Jezici Indije i ljeta

Ciao Kubura,
možeš li molim te suradnici Mihi odgovoriti na ovaj post. Ja se bojim da ne dam pogrešan odgovor. Poz^z--El hombre (razgovor) 08:07, 21. lipnja 2020. (CEST)

Blokovi u 5:20 ujutro :)

Vidim da si blokirao @Čačvinu trajno, bez ikave opomene, bez e-maila, bez uređivanja suradničke str. za razgovor samo zato jer je preoblikovao kraći tekst kako se tebi nije svidjelo. Da nisi malo pretjerao :)? Suradnik je s nama već 11 godina. Sigurno se problem mogao riješiti razgovorom, što dokazuje i njegova komunikacija sa Zeljkom.

Vidim da mu zamjeraš i ovu izmjenu. Mislim da nisi dobro shvatio pravilo o navođenju izvora. Ako se neki tekst nalazi na određenom izvoru, to ne znači automatski da zavrjeđuje biti (skoro) doslovno prepisan u naš članak. Tekst "kao da međunarodna zajednica u Mostaru od Hrvata katolika želi naplatiti neke azijske dugove" je besmisleno uzimati iz izvora jer se očito radi o mišljenju autora članka, a ne o činjenici. Na žalost, wikipedija nam je puna takvog smeća koje stilski uopće ne spada u članke. Čak i pristrani (po pitanju rata u BiH) izvori kao što su hrvatski portali mogu biti izvor, ali samo za konkretne činjenice, ne za dodavanje neenciklopedijskih eseja u članak.

Pojam "velikobošnjačka agresija" nije NPOV izraz i nema što raditi u našim člancima. Dok među povjesničarima (ne samo hrvatskim) postoji dosta jaki konsenzus da je Srbija vodila ekspanzionistički rat 1990-ih, pa se izraz "velikosrpska agresija" može koristiti u člancima, takav konsenzus ne postoji u vezi prirode bošnjačko-hrvatskog sukoba. To što izraz koristi Nino Raspudić (on je netko bitan?) je posve nebitno. Mislim da bi termin "velikobošnjačka agresija" trebalo izbjegavati. Pa i članak nam se zove "bošnjačko-hrvatski sukob". Razmisli, pa mi javi što misliš. I možda ne bi trebao blokirati ljude kad si umoran ;).--Lasta 08:41, 24. lipnja 2020. (CEST)

Lasta, gore si probao opisati razliku između mišljenja i činjenica. Međutim nisi shvatio da se u toj definciji tvoje mišljenje isto ne smatra činjenicom. Priroda oba pothvata je ista, oba pothvata su imala strateške operacije i oba pothvata su uzrokovala masovna raseljavanja Hrvata. Ne vidim po čemu bi se za neki pothvat etničkog čišćenja trebao teretiti cijeli narod, a ne samo njegov dio, onaj na koji se odnosi epitet "veliko". Posljedica hrvatsko-bošnjačkog sukoba u BiH je ta što su bošnjačke snage protjerale više Hrvata, nego snage bosanskih Srba. Od tebe se ipak očekuje malo objektivnosti, a ne puko nametanje svog POVa.--Čeha (razgovor) 10:41, 24. lipnja 2020. (CEST)

Ideja da se sukob, za kojeg ne postoji konsenzus da je bio "agresija", bez obzira na broj izbjeglica/protjeranih s obje strane, treba u člancima nazivati neutralnim imenom "sukob" nije "moj POV" nego osnove osnova rada na Wikipediji. To ti, @Ceha, očito te shvaćaš ni nakon 15 godina. POV bi bio kad bi izričito okrivio jednu stranu. Korištenje neutralnih naziva, u ovakvim situacijama, kada ne postoji konsenzus povjesničara oko prirode sukoba je jedini ispravan način pisanja članaka, a ne nikakav POV. Kubura, slažemo li se oko ovoga? --Lasta 11:10, 24. lipnja 2020. (CEST)

Ne. POV ti je i ono srpsko, "tko nas bre zavadi". Ili "mir, mir, nitko nije kriv". Opisano ponašanje zadovoljava sve karakteristike agresije. Vidi se tko je napadač, tko se brani, kao i tko nosi ofenzivne akcije. Slučaj je potpuno čist.

Lasta, ti si tu 13 godina, očekivao bih da shvaćaš elementarne smjernice wikipedije. Neutralnost ne podrazumjeva zamagljivanje situacije.

Agresivno ponašanje, davanje žutih kartona neistomišljenicima, sustavno mijenjanje referenciranih stvari, a bez prethodno utvrđenog konsenzusa, uporno nametanje svojeg "mišljenja", nije ponašanje koje se tolerira ni na jednoj wikipediji. --Čeha (razgovor) 11:27, 24. lipnja 2020. (CEST)

A onda ti, Čeha, samo nastavi po svome, pa ćemo vidjeti kuda to vodi. --Lasta 12:15, 24. lipnja 2020. (CEST)

Čitao sam što piše braniteljski portal i povjesničar Hrvoje Mandić (Hrvoje Mandić: Kad pravilno sagledamo kronologiju događaja, uzrok i povod onda je i bošnjačko-hrvatski sukob puno jasniji). -Do tog sukoba nebi ni došlo da nije bilo napada Armije BiH na HVO, i Hrvate, koje je rezultiralo protjerivanjem 152.950 Hrvata, i ubijenih 1051 civila, pokoljima djece i zarobljenih vojnika HVO-a. -Sad, pošto se ovdje napada riječ 'agresija' koju definiraju u međunarodnome pravu, »kao neizazvan napad na tuđu zemlju, osvajanje tuđeg teritorija, odnosno protupravna uporaba oružane sile neke države protiv suverenosti, teritorijalne«; neka zaključi svako za sebe jeli to bila agresija ili ne.--Zeljko (razgovor) 11:58, 24. lipnja 2020. (CEST)

Nema problema. Evo teksta iz hrvatske enciklopedije:

Tijekom agresije izbile su i nesuglasice između Bošnjaka i Hrvata. Postojeće razlike produbljene su zbog kaotičnih i teških ratnih prilika kao i zbog dvojbenih gledišta i poteza pojedinih nacionalnih čelnika i međunarodne zajednice. Za Bošnjake je sporno bilo proglašenje Hrvatske republike Herceg Bosne (3. VII. 1992). Hrvati su uzvratili optužbama zbog islamizacije zemlje pa su povukli svoje predstavnike iz Skupštine, Vlade i Predsjedništva. U dijelovima BiH (srednja Bosna, Rama, Mostar) političke razmirice prerasle su u proljeće 1993. u oružane sukobe, u kojima su počinjeni i ratni zločini nad civilima (HVO u selima Ahmići i Stupni Do, Armija BiH u Doljanima i Uzdolu).

Tako se treba pisati u enciklopediji. Kad uspijete nagovoriti uredništvo Enciklopedije da sukob nazove "vekikobošnjačkom agresijom", javite mi se. Do tada, svi neenciklopedijski doprinosi će biti nemilosrdno uklonjeni, a moguće su i druge kazne prema ne-adminima. Pa ko voli, nek' izvoli. --Lasta 12:15, 24. lipnja 2020. (CEST)

Lasta, tvoje ponašanje je krajnje neencklipedijsko. Pod kaznama vjerujem da misliš na sebe? Ili si zanimljivo zaključio da ćeš kažnjavati samo neistomišljenike?

Zamolio bih te da ne prijetiš i da malo sniziš ton.

U članku kojeg spominješ se oružani sukob ni ne imenuje, a od zločina nad civilima se propušta navesti većinu zločina koje je napravila ABiH, Trusina je tu najočitiji primjer.

Što se samog naziva tiče, google izbacuje sljedeće; https://www.google.com/search?q=velikobo%C5%A1nja%C4%8Dka+agresija&rlz=1C1GGRV_enHR824HR824&oq=velikobo%C5%A1nja%C4%8Dka+agresija&aqs=chrome..69i57j0l5j69i60.5679j1j4&sourceid=chrome&ie=UTF-8

Naslov je osvjedočen i argumentiran. --Čeha (razgovor) 13:12, 24. lipnja 2020. (CEST)

Većina rezultata za ovu pretragu kaže: "Zamislite da sam ja rekao ovo je velikobošnjačka agresija na Srbiju i ubijate srpske policajce. Zamislite kada bi se neko takvim jezikom i tonom obratio. To bi bilo skandalozno", rekao je Stefanović.; ostali rezultati su hrvatska Wikipedija. --koora (razgovor) 13:15, 24. lipnja 2020. (CEST)

? To stručna analiza u 5 minuta?

https://www.jutarnji.hr/globus/tomislav-cadez-budalasti-darinkin-ante-pretvorio-se-u-odvjetnika-agresivnih-navijackih-hordi-4091550

https://www.hrsvijet.net/index.php/vijesti/24-herceg-bosna/56711-drazen-barbaric-kriptonacionalisticki-spoj-velikobosnjackog-i-tzv-gradanskog-rastace-bih

https://kamenjar.com/drazen-barbaric-kriptonacionalisticki-spoj-velikobosnjackog-i-tzv-gradanskog-rastace-bih/

https://poskok.info/sutalo-ako-je-dokument-nastao-post-festum-onda-vjerno-opisuje-medijsku-agresiju-kojoj-su-hrvati-izlozeni/

https://www.grude.com/clanak/?i=185164

http://www.hrsvijet.net/index.php/kolumna-zeljko-primorac/52387-zeljko-primorac-velikobosnjacki-nacionalizam-i-tisucu-kilometara-zajednicke-granice

http://www.visegrad365.com/linta-izetbegovic-nastavlja-velikobosnjacku-politiku/

https://hrvatskonebo.org/2018/08/01/daran-basic-gospodo-velikobosnjacki-politicari-jeste-li-vi-dementni-licemjerni-pokvareni-ili-bezobrazni-plan-a-bih-za-osvajanje-sredisnje-bosne-i-izbijanje-u-neum-i-ploce/

http://www.vrisak.info/kolumne/velikobosnjacka-politika-na-vrhuncu-medijske-agresije-lakovjerni-hrvati-padaju-na-njihovu-propagandu/

Dnevni tisak, od jutarnjeg, pa na dalje.

No znatiželje radi, da li možeš definirati velikobošnjačku agresiju, kao takvu? Što bi po tebi taj pojam trebao značiti? --Čeha (razgovor) 13:27, 24. lipnja 2020. (CEST)

Da vidimo da li navedena zbivanja odgovaraju objektivnom opisu događaja. --Čeha (razgovor) 13:27, 24. lipnja 2020. (CEST)

Na tebi je da definiraš pojam koji se ne koristi van opskurnih portala. Nisam našao nijedan spomen na Hrčku - https://hrcak.srce.hr/. --koora (razgovor) 13:31, 24. lipnja 2020. (CEST)

Jutrarnji list nije opskurni portal. Ako želiš znanstvenu pretragu, preporučam google znalca;

https://scholar.google.hr/scholar?hl=hr&as_sdt=0%2C5&q=velikobo%C5%A1nja%C4%8Dka+agresija&btnG=

https://scholar.google.hr/scholar?hl=hr&as_sdt=0%2C5&q=velikobo%C5%A1nja%C4%8Dka&btnG=

Sam naziv je jako dobro dokumentiran u hrvatskoj historiografiji. --Čeha (razgovor) 13:38, 24. lipnja 2020. (CEST)

@Ceha, siguran sam i da je naziv "hrvatska agresija na BiH" dobro dokumentiran u bošnjačkoj historiografiji, pa ga ne koristimo u člancima. Hrvatski povjesničari mogu poslužiti kao referenca za tvrdnju "neki hrvatski povjesničari bošnjačko-hrvatski sukob nazivaju velikobošnjačkom agresijom". Bošnjački izvori mogu poslužiti kao referenca za tvrdnju "neki bošnjački povjesničari bošnjačko-hrvatski sukob nazivaju hrvatskom agresijom". Idealno bi bilo i jedno i drugo dodati u članak, jer su stavovi obiju strana provjerljive činjenice, ali mora se jasno napisati da se rado o stavovima. Ni jedno ni drugo stajališe se ne smije prikazivati kao apsloutna istina. Izmimke su samo situacije gdje stvarno postoji konsenzus velike većine povjesničara. Napad Njemačke na Poljsku je jedan takav primjer, ali bošnjačko-hrvatski sukob nije. --Lasta 15:15, 24. lipnja 2020. (CEST)

Moj mail

Slobodno se javi na moj mail. LP --Mostarac (razgovor) 19:03, 24. lipnja 2020. (CEST)