Hercegovačko-neretvanska županija: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 24: | Redak 24: | ||
Službeni nazivi županije su: '''Hercegovačko-neretvanska županija''' ([[hrvatski jezik]]) i '''Hercegovačko-neretvanski kanton''' ([[bošnjački jezik]]). |
Službeni nazivi županije su: '''Hercegovačko-neretvanska županija''' ([[hrvatski jezik]]) i '''Hercegovačko-neretvanski kanton''' ([[bošnjački jezik]]). |
||
Bitno je spomenuti da su nadležnosti županija poput onih koje nalazimo u susjednoj Republici Hrvatskoj daleko manje od nadležnosti deset federalnih jedinica u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije BiH još je 7. srpnja 1998. godine donio odluku u kojoj je jasno utvrđeno da upotreba naziva županija u članovima Ustava Hercegovačko-neretvanske županije nije u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ustav Federacije ne poznaje naziv županija, već koristi naziv kanton za pojam federalnih jedinica. |
|||
== Zemljopis == |
== Zemljopis == |
||
Inačica od 26. lipnja 2020. u 00:20
Hercegovačko-neretvanska županija
| |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| |||||
| općine/gradovi | Čapljina, Čitluk, Jablanica, Konjic, Mostar, Neum, Stolac, Prozor-Rama, Ravno | ||||
| sjedište | Mostar | ||||
| osnovana | 12. lipnja 1996. | ||||
| vlast | |||||
| predsjednik vlade | Nevenko Herceg (HDZ BiH) | ||||
| predsjednik skupštine | Šerif Špago (SDA) | ||||
| površina | |||||
| - ukupno | 4401 km2 | ||||
| stanovništvo | |||||
| - ukupno (1991.) | 267 590 | ||||
| - gustoća | 60.80/km2 | ||||
| pripadnost | Federacija Bosne i Hercegovine | ||||
| vremenska zona | UTC +1 | ||||
Hercegovačko-neretvanska županija je sedma od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nalazi se u južnom dijelu Bosne i Hercegovine i obuhvaća područje oko rijeke Neretve te u Neumu izlazi na more. Županijsko središte je grad Mostar.
Službeni nazivi županije su: Hercegovačko-neretvanska županija (hrvatski jezik) i Hercegovačko-neretvanski kanton (bošnjački jezik).
Zemljopis
Županija obuhvaća površinu od 4401 km2 ili 19% površine Federacije BiH. Po popisu stanovništva iz 1991. godine na području Županije obitavalo je 215.726 stanovnika, s malom gustoćom naseljenosti (51 stanovnika/km2). Prijeratna recesija u gospodarstvu, a svakako i rat na ovim prostorima, rezultirali su značajnijim fluktuacijama stanovništva u vidu iseljavanja u zemlje zapadne Europe ili preseljenja na druga područja BiH. Budući da je u tijeku obrnuti proces povratka, iako ne i s istim intenzitetom, procjenjuje se da trenutno na razini Županije obitava cca 220.000 stanovnika, iako je točne podatke o stanovništvu moguće dobiti jedino novim popisom stanovništva.
Prirodne i zemljopisne karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i gospodarski razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu, te drvnoj industriji. Na sjeveru županije prevladava umjereno kontinentalna, na planinama planinska, a na jugu mediteranska klima.[1] Ekološki čista i netaknuta priroda, zemljopisni položaj te blizina i dobra prometna povezanost s susjednom Republikom Hrvatskom, tj. njezinim vratima u svijet - Srednjom Dalmacijom, kojoj gospodarski i tradicionalno gravitira, bitni su čimbenici za gospodarski prosperitet ovog kraja.
Povijest
Povijest u ovom kraju počinje s raznim Ilirskim plemenima koje oko početka nove ere pokoravaju Rimljani. U Seobi naroda dolaze Goti, Bizant, pa Slaveni, odnosno Hrvati.
Zapad područja je dio starohrvatske županije Imota, a kasnije dijelovi postaju i dio Neretvanske kneževine, te hrvatske knežijeHuma, dok krajnji sjever oko Rame i Konjica, neko vrijeme pripada i istočnohrvatskoj banovini Bosni.
U 15. stoljeću se Humska kneževina pod vlašću hercega Stjepana Kosače razvija u Hercegovinu, koju u drugoj polovici 15. stoljeća zauzimaju Osmanlije
Skoro sljedeća 4 stoljeća je područje dio otomanskog carstva, iako uz kraće prekide, razdoblja Mletačke vladavine.
1878. područje zauzima Austro Ugarska, pa prelazi u državu Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevinu Jugoslaviju, prvo kao dio Primorske, pa kao dio Banovine Hrvatske 1939, NDH, pa drugu Jugoslaviju, kao dio SRBiH i BiH nakon sticanja neovisnosti.
Upravna podjela
Sjedište županije je u Mostaru.
Sastoji se iz sljedećih općina:
Županijska uprava
Popis župana i predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanske županije.[2]
Župani
| Župan | Od | Do | Stranka |
| Fatima Leho | 1996. | 1. prosinca 1997. | SDA |
| Željko Obradović | 1. prosinca 1997. | 27. listopada 1999. | HDZ BiH |
| Hamo Masleša | 27. listopada 1999. | 2000. | SDA |
| Rade Bošnjak | 2000. | veljača 2001. | HDZ BiH |
| Šefkija Džiho | veljača 2001. | veljača 2002. | SDA |
| Dragan Vrankić | veljača 2002. | 6. listopada 2002. | HDZ BiH |
Služba župana ukinuta je amandmanima na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, koje je 6. listopada 2002. nametnuo visoki predstavnik Lord Ashdown.
Predsjednici Vlade HNŽ
| Župan | Od | Do | Stranka |
| Mijo Brajković | 1996. | 1998. | HDZ BiH |
| Frano Ljubić | 1998. | 12. studenoga 1999. | HDZ BiH |
| Josip Merdžo | 12. studenoga 1999. | 2000. | HDZ BiH |
| Mirsad Šarić | 2000. | 2000. | SDA |
| Josip Merdžo | 2000. | 2001. | HDZ BiH |
| Miroslav Ćorić | 2001. | 2002. | HDZ BiH |
| Omer Macić | 2002. | 2003. | SDA |
| Miroslav Ćorić | 16. lipnja 2003. | 1. kolovoza 2007. | HDZ BiH |
| Srećko Boras | 1. kolovoza 2007. | 9. studenoga 2011. | HDZ 1990 |
| Denis Lasić | 9. studenoga 2011. | 9. travnja 2015. | HDZ BiH |
| Stjepan Krasić | 9. travnja 2015. | 23. rujna 2015. | HDZ BiH |
| Nevenko Herceg | 23. rujna 2015. | HDZ BiH |
Stanovništvo
Prema procjenama stanovništva 2008. godine (temeljenih na izborima 2008. godine (redovni birači) te prosjeku djece u OŠ prema hrvatskom i bosanskom planu i programu projiciranom na populaciji koja ne sudjeluje na izborima (0-17 god.) na području Hercegovačko neretvanske županije živi 220.260 stanovnika, od toga:
- 120.820 (54.9%) Hrvata
- 99.440 (45.1%) Bošnjaka i ostalih
Prema crkvenim podacima za godinu 2009. broj Hrvata Hercegovačko-neretvanske županije iznosi 123. 281.[3]
Promet
Geoprometno gledajući Hercegovačko-neretvanska županija je raskrižje dva osovinska komunikacijska pravca - regionalnog, državnog, međudržavnog (BiH-RH) i europskog karaktera - što determinira sadašnju, ali određuje i buduću poziciju Hercegovine u ovom dijelu Europe. Oba pravca su podjednakog značenja, ali se onom osovine sjever - jug daje veći prioritet. Ta poveznica mora i kopna, dolinom Neretve, je završni dio vertikale europskih komunikacija iz poznatog Koridora V-c (Baltik-Adriatik). Druga osovina, Jonski pravac, slijedi obalu Jadranskoga mora i povezuje Europu preko Balkana s Bliskim istokom.[4]
Cestovna mreža veže regiju sa susjednim državama Hrvatskom i Crnom Gorom i nadalje sa ostatkom Europe. Mreža željeznice veže Mostar sa Sarajevom i s lukom Ploče na Jadranskoj obali u Hrvatskoj, koja je izgrađena posebno da služi potrebama Bosne i Hercegovine i koja predstavlja prirodni transportni ulaz i izlaz za državu, a i za regiju.[4]
Jedina željeznička pruga u Hercegovini prolazi dolinom rijeke Neretve i svom dužinom je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Napravljena je kao uskotračna pruga u vrijeme Austro-Ugarske krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Moderniziranjem, završenim 1966. godine postala je prugom normalnog kolosijeka (europski standard) i elektrificirana svom dužinom do Sarajeva, preko kojega, kao i preko čvorišta u Doboju, ima spoj na europsku mrežu. Ovom prugom je preko Sarajeva moguće ostvariti veze sa zapadom (preko Zagreba) i istokom (preko Beograda).[4]
Zračni promet u regiji funkcionira preko jedine regionalne zračne luke u Mostaru, koja se nalazi u južnoj mostarskoj kotlini, u naselju Ortiješ, samo 6 km od središta Mostara i 35 km od Međugorja. Zračna luka je registrirana za međunarodni zračni promet.[4]
Gospodarstvo
Kultura
Znamenitosti
Izvori
- ↑ Moj zavičaj, aut. Radmila Lauš, naklad. Naklada ALFA d.o.o Mostar
- ↑ Cantons of the Federation of Bosnia and Herzegovina. Pristupljeno 17. travnja 2013.
- ↑ Broj Hrvata u BiH
- ↑ a b c d REDAH - Prometne veze
Vanjske poveznice
- Hercegovačko-neretvanski kanton
- Procjena brojke stanovnika (30. lipnja 2007.)
- Hrvati Hercegovačko neretvanske županije
