Prijezda I. Kotromanić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 8. srpnja 2020. u 17:31

Prijezda I. Kotromanić († 1287.), slavonski velikaš, vazal hrvatsko-ugarskoga kralja^[1] i hrvatski^[2] ban u Bosni (o. 1250.-1287.), vjerojatno rođak i nasljednik bana Mateja Ninoslava.^[1] Prvi je poznati član dinastije Kotromanića.

Prijezda je slavonski velikaš kojega je kralj Bela IV. obdario župom Novak na Dravi radi ustrajanja na katoličanstvu. Iskoristio je državnu krizu u vrijeme posljednjih Arpadovića i zavladao (središnjom) Bosnom; Vrhbosnom i (barem nominalno) Donjim Krajima. Za Prijezdina banovanja ponovno započinje razdoblje postupnog uspona i sve veće samostalnosti istočnohrvatske države u Bosni. Vrhovništvo hrvatsko-ugarskih kraljeva je priznavao u načelu.^[1]

S Jelisavom, kćerkom srpskoga kralja Dragutina Stefana, oženio je sina Stjepana I. Kotromana 1284. Za slavonskoga velikaša Ladislava Babonića udao je kćer Katarinu 1287. Tako je se s moćnim susjednim obiteljima povezao.^[1]

U vladarskoj ispravi iz 1287. spominje se kao domino concedente banus Boznensis.^[3] Naslijedio ga je sin Prijezda II. koji od 1290. vlada zajedno s bratom Stjepanom I. Kotromanićem.

Bilješke

↑ ^a ^b ^c ^d Prijezda I. | Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 26. prosinca 2018. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
↑ Lovorka Čoralić, Milko Brković, Srednjovjekovna Bosna i Hum: identitet i kontinuitet, Biblioteka Crkve na kamenu, knjiga br. 71, Mostar, 2002., 266 str.: "Zemljopisnim pojmom Bosne i Huma autor označava prostor na kojem su nastale državne tvorevine hrvatskog naroda, za koje se sve više čuje nakon izumiranja hrvatskih narodnih vladara (kraljeva) i ulaska Hrvatskog Kraljevstva u personalnu uniju s Ugarskom (1102.)", Croatica Christiana periodica, sv. 27, br. 51, 2003.
↑ Povijest Hrvata, srednji vijek, str. 235.

Literatura

Povijest Hrvata, srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003. ISBN 953-0-60573-0
Detaljna biografija Hrvatski povijesni portal

Prethodnik:	Bosanski ban 1250.-1287.	Nasljednik:
Matej Ninoslav (1232. - 1250.)	Bosanski ban 1250.-1287.	Prijezda II. (1287. - 1290.)

Nedovršeni članak Prijezda I. Kotromanić koji govori o vladaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[:0-1] Prijezda I. | Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 26. prosinca 2018. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

[etnik-2] Lovorka Čoralić, Milko Brković, Srednjovjekovna Bosna i Hum: identitet i kontinuitet, Biblioteka Crkve na kamenu, knjiga br. 71, Mostar, 2002., 266 str.: "Zemljopisnim pojmom Bosne i Huma autor označava prostor na kojem su nastale državne tvorevine hrvatskog naroda, za koje se sve više čuje nakon izumiranja hrvatskih narodnih vladara (kraljeva) i ulaska Hrvatskog Kraljevstva u personalnu uniju s Ugarskom (1102.)", Croatica Christiana periodica, sv. 27, br. 51, 2003.

[3] Povijest Hrvata, srednji vijek, str. 235.

[1]

[2]

[3]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 '''Prijezda I. Kotromanić''' († 1287.), [[Slavonija|slavonski]] [[plemstvo|velikaš]], [[vazal]] [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarskoga kralja]]<ref name=":0" /> i hrvatski<ref name="etnik">Lovorka Čoralić, [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=160962 ''Milko Brković, Srednjovjekovna Bosna i Hum: identitet i kontinuitet, Biblioteka Crkve na kamenu, knjiga br. 71, Mostar, 2002., 266 str.'']: "Zemljopisnim pojmom Bosne i Huma autor označava prostor na kojem su nastale državne tvorevine hrvatskog naroda, za koje se sve više čuje nakon izumiranja hrvatskih narodnih vladara (kraljeva) i ulaska Hrvatskog Kraljevstva u personalnu uniju s Ugarskom (1102.)", ''Croatica Christiana periodica'', sv. 27, br. 51, 2003.</ref> [[Bosanska banovina|ban u Bosni]] (o. 1250.-1287.), vjerojatno rođak i nasljednik bana [[Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|title=Prijezda I. {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50351|accessdate=2018-12-26}}</ref> Prvi je poznati član dinastije [[Kotromanići|Kotromanića]].
-Prijezda je [[Banovina Slavonija|slavonski velikaš]] kojega je kralj [[Bela IV.]] obdario župom Novak na [[Drava|Dravi]] radi ustrajanja na [[katoličanstvo|katoličanstvu]]. Iskoristio je državnu krizu u vrijeme posljednjih [[Arpadovići|Arpadovića]] i zavladao (središnjom) [[Bosna (država)|Bosnom]]. Za Prijezdina banovanja ponovno započinje razdoblje postupnog uspona i sve veće samostalnosti istočnohrvatske države u Bosni. Vrhovništvo [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarskih kraljeva]] je priznavao u načelu.<ref name=":0" />
+Prijezda je [[Banovina Slavonija|slavonski velikaš]] kojega je kralj [[Bela IV.]] obdario župom Novak na [[Drava|Dravi]] radi ustrajanja na [[katoličanstvo|katoličanstvu]]. Iskoristio je državnu krizu u vrijeme posljednjih [[Arpadovići|Arpadovića]] i zavladao (središnjom) [[Bosna (država)|Bosnom]]; [[Vrhbosna|Vrhbosnom]] i (barem nominalno) [[Dolnji kraji|Donjim Krajima]]. Za Prijezdina banovanja ponovno započinje razdoblje postupnog uspona i sve veće samostalnosti istočnohrvatske države u Bosni. Vrhovništvo [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarskih kraljeva]] je priznavao u načelu.<ref name=":0" />
 S Jelisavom, kćerkom srpskoga kralja Dragutina Stefana, oženio je sina [[Stjepan I. Kotromanić|Stjepana I. Kotromana]] 1284. Za slavonskoga velikaša Ladislava [[Babonići|Babonića]] udao je kćer Katarinu 1287. Tako je se s moćnim susjednim obiteljima povezao.<ref name=":0" />