Plaća: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 22. srpnja 2020. u 16:22

Plaća je iznos novca, kojeg plaća poslodavac zaposleniku obično mjesečno za njegov rad na temelju sklopljenog ugovora o radu. Ekonomska definicija plaće je dohodak od rada.

Predstavlja novčano primanje koje se isplaćuje u nekom pravilnom vremenskom razmaku (mjesečno ili tjedno) nekom zaposleniku za njegov rad u punom radnom vremenu. Može se sastojati od osnovne plaće i posebnih dodataka. Može se prikazivati u bruto i neto iznosu. Poslodavac u cijelosti daje bruto iznos, a radnik prima kao plaću neto iznos.^[1] Poslodavac od bruto plaće automatski odbija iznose za pojedine poreze i doprinose tako da zaposleniku ostane neto plaća. Premda su bruto plaće primanja iz radnoga odnosa, nisu radnikova individualna zarada kojom podmiruje svoje osnovne životne potrebe.^[1] Plaća može biti i za skraćeno radno vrijeme, npr. kod invalida rada.

Osnovna plaća novčano je primanje koje pripada za puno radno vrijeme i normalan učinak. Na nju se plaćaju se svi zakonom propisani porezi, prirez i doprinosi (npr. mirovina, zdravstvo i drugo). Iz osnovne plaće izvode se ostala prava poput mirovinskih i zdravstvenih, ovisno o visini te plaće za puno radno vrijeme. Iz iznosa plaće za puno radno vrijeme izračunava se visina mirovine i novčane naknade za bolovanje.^[1]

Postoje dodatci koji nisu plaća. Posebni dodatci mogu biti dodatci za radni staž, za prekovremeni rad, za otežane uvjete rada, za rad u smjenama, za rad nedjeljom i praznikom, noćni dodatak i slično. Plaća li se na te dodatke obvezni mirovinski i zdravstveni doprinosi, onda bi i oni trebali biti pribrajani osnovnoj plaći u slučaju kada se radi o izračunu visine mirovine ili bolovanja. Dodatak za odvojeni život, naknada za auto i božićnica, često bivaju prikazani kao sastavni dio plaća, što je pogrešno. Oni nisu plaća te ne ulaze u temelj za izračun visine drugih izvedenih prava iz radnoga odnosa. U plaću se često pogrešno pribraja razne dodatke, poput dodataka za racionalizaciju, podjelu dobiti, dionice i slično. Premda su bruto plaće primanja iz radnoga odnosa, nisu radnikova individualna zarada kojom podmiruje svoje osnovne životne potrebe.^[1]

Primanja u naturi (bonovi za robu, namirnice, plaćanje parkinga ili prijevoza) nisu plaća. Na njih se ne plaćaju doprinosi za ostvarenje drugih prava. Država tako dobija manje jer se na vrijednost tih primanja ne plaćaju poreze, prireze ni doprinose. Radnici postižu nekakvu zadovoljštinu jer dobiju nekakvu naknadu, no u budućnosti im se to odrazi u smanjenim visinama mirovina i nastalim naknadama za bolovanja, zbog manje osnovice.^[1]

Visina plaće

Na cijenu rada utječe u sklopu tržišnog natjecanja odnos između potražnje za radom i ponude radnih mjesta.

Glavni čimbenici koji određuju ponudu radne snage predstavljaju:

Prosječan broj radnih sati koje djelatnik godišnje obavi
Broj stanovnika
Broj radno sposobog stanovništva
Kvaliteta i količina obavljenog posla (produktivnost).

Izvori

↑ ^a ^b ^c ^d ^e Glas Koncila Stjepan Androić ŠTO JE OSNOVNA, A ŠTO BRUTO I NETO PLAĆA? Plaću ne poistovjećivati s primanjima 11. prosinca 2019. (pristupljeno 22. srpnja 2020.)

Nedovršeni članak Plaća koji govori o ekonomiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[Androić-1] Glas Koncila Stjepan Androić ŠTO JE OSNOVNA, A ŠTO BRUTO I NETO PLAĆA? Plaću ne poistovjećivati s primanjima 11. prosinca 2019. (pristupljeno 22. srpnja 2020.)

[1]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-'''Plaća''' je iznos [[novac|novca]], kojeg plaća poslodavac [[zaposlenik|zaposleniku]] obično mjesečno za njegov [[rad]] na temelju sklopljenog ugovora o radu.
+'''Plaća''' je iznos [[novac|novca]], kojeg plaća poslodavac [[zaposlenik|zaposleniku]] obično mjesečno za njegov [[rad]] na temelju sklopljenog ugovora o radu. Ekonomska definicija plaće je [[dohodak]] od rada.
-Ekonomska definicija plaće je [[dohodak]] od rada.
+Predstavlja novčano primanje koje se isplaćuje u nekom pravilnom vremenskom razmaku (mjesečno ili tjedno) nekom zaposleniku za njegov rad u punom radnom vremenu. Može se sastojati od osnovne plaće i posebnih dodataka. Može se prikazivati u bruto i neto iznosu. Poslodavac u cijelosti daje bruto iznos, a radnik prima kao plaću neto iznos.<ref name=Androić>[https://www.glas-koncila.hr/sto-je-osnovna-a-sto-bruto-i-neto-placa-placu-ne-poistovjecivati-s-primanjima/ Glas Koncila] Stjepan Androić ''ŠTO JE OSNOVNA, A ŠTO BRUTO I NETO PLAĆA? Plaću ne poistovjećivati s primanjima'' 11. prosinca 2019. (pristupljeno 22. srpnja 2020.)</ref> Poslodavac od '''bruto''' plaće automatski odbija iznose za pojedine [[porez|poreze]] i [[doprinos|doprinose]] tako da zaposleniku ostane '''neto plaća'''. Premda su bruto plaće primanja iz radnoga odnosa, nisu radnikova individualna zarada kojom podmiruje svoje osnovne životne potrebe.<ref name=Androić/> Plaća može biti i za skraćeno radno vrijeme, npr. kod invalida rada.
-Poslodavac od '''bruto''' plaće automatski odbija iznose za pojedine [[porez|poreze]] i [[doprinos|doprinose]] tako da zaposleniku ostane '''neto plaća'''.
+Osnovna plaća novčano je primanje koje pripada za puno radno vrijeme i normalan učinak. Na nju se plaćaju se svi zakonom propisani [[porez]]i, [[prirez]] i [[doprinos]]i (npr. [[mirovina]], [[zdravstvo]] i drugo). Iz osnovne plaće izvode se ostala prava poput mirovinskih i zdravstvenih, ovisno o visini te plaće za puno radno vrijeme. Iz iznosa plaće za puno radno vrijeme izračunava se visina mirovine i novčane naknade za bolovanje.<ref name=Androić/>
+Postoje dodatci koji nisu plaća. Posebni dodatci mogu biti dodatci za [[radni staž]], za [[prekovremeni rad]], za [[otežani uvjeti rada|otežane uvjete rada]], za [[rad u smjeni|rad u smjenama]], za rad nedjeljom i praznikom, noćni dodatak i slično. Plaća li se na te dodatke obvezni mirovinski i zdravstveni doprinosi, onda bi i oni trebali biti pribrajani osnovnoj plaći u slučaju kada se radi o izračunu visine mirovine ili bolovanja. Dodatak za odvojeni život, naknada za auto i božićnica, često bivaju prikazani kao sastavni dio plaća, što je pogrešno. Oni nisu plaća te ne ulaze u temelj za izračun visine drugih izvedenih [[prava iz radnog odnosa|prava iz radnoga odnosa]]. U plaću se često pogrešno pribraja razne dodatke, poput dodataka za racionalizaciju, podjelu dobiti, dionice i slično. Premda su bruto plaće primanja iz radnoga odnosa, nisu radnikova individualna zarada kojom podmiruje svoje osnovne životne potrebe.<ref name=Androić/>
+Primanja u naturi (bonovi za robu, namirnice, plaćanje parkinga ili prijevoza) nisu plaća. Na njih se ne plaćaju doprinosi za ostvarenje drugih prava. Država tako dobija manje jer se na vrijednost tih primanja ne plaćaju poreze, prireze ni doprinose. Radnici postižu nekakvu zadovoljštinu jer dobiju nekakvu naknadu, no u budućnosti im se to odrazi u smanjenim visinama mirovina i nastalim naknadama za bolovanja, zbog manje osnovice.<ref name=Androić/>
+== Visina plaće ==
 Na cijenu rada utječe u sklopu [[tržišno natjecanje|tržišnog natjecanja]] odnos između potražnje za radom i ponude radnih mjesta.
@@ Redak 12: / Redak 18: @@
 * Broj radno sposobog stanovništva
 * Kvaliteta i količina obavljenog posla (produktivnost).
+== Izvori ==
+{{izvori}}
 {{mrva-ekon}}