Geoinženjering: razlika između inačica
m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci |
m zamjena ISBN/ISSN/RFC brojeva predloškom |
||
Redak 6: | Redak 6: | ||
[[Međuvladin panel o klimatskim promjenama]] (IPCC) zaključilo je [[2007]]., da je uglavnom teško dokazati pozitivne učinke geoinženjerstva.<ref>http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg3/en/spmsspm-c.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170601070809/http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg3/en/spmsspm-c.html |date=1. lipnja 2017. }} Preuzeto 10. svibnja 2013.</ref> |
[[Međuvladin panel o klimatskim promjenama]] (IPCC) zaključilo je [[2007]]., da je uglavnom teško dokazati pozitivne učinke geoinženjerstva.<ref>http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg3/en/spmsspm-c.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170601070809/http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg3/en/spmsspm-c.html |date=1. lipnja 2017. }} Preuzeto 10. svibnja 2013.</ref> |
||
Geoinženjerstvo je predloženo kao potencijalna treća opcija za rješavanje problema globalnog zatopljenja, pored ublažavanja i prilagodbe. [[Znanstvenici]] obično ne smatraju geoinženjering kao alternativu za kontrolu emisija, nego kao prateću strategiju.<ref>Wigley, T. M. L. (Oct 2006). "A combined mitigation/geoengineering approach to climate stabilization". Science 314 (5798): 452–454. Bibcode:2006Sci...314..452W. doi:10.1126/science.1131728. ISSN |
Geoinženjerstvo je predloženo kao potencijalna treća opcija za rješavanje problema globalnog zatopljenja, pored ublažavanja i prilagodbe. [[Znanstvenici]] obično ne smatraju geoinženjering kao alternativu za kontrolu emisija, nego kao prateću strategiju.<ref>Wigley, T. M. L. (Oct 2006). "A combined mitigation/geoengineering approach to climate stabilization". Science 314 (5798): 452–454. Bibcode:2006Sci...314..452W. doi:10.1126/science.1131728. {{ISSN|0036-8075}}. PMID 16973840.</ref> |
||
Gotovo sva se istraživanja sastoje od [[računalno modeliranje|računalnog modeliranja]] ili [[laboratorijsko testiranje|laboratorijskih testova]], a pokušaji u stvarnom svijetu pokazali su se kontroverznim. Neki projekti su u tijeku poput [[pošumljavanje|sadnje stabala]] i [[Hladni krov|ugradnje hladnog krova]]<ref>http://www.energy.ca.gov/title24/coolroofs/ Preuzeto 10. svibnja 2013.</ref>. Započela su i [[Rusija|ruska]] terenska istraživanja sa [[sumporni aerosol|sumpornim aerosolom]].<ref>Izrael, Y. A.; Zakharov, V. M.; Petrov, N. N.; Ryaboshapko, A. G.; Ivanov, V. N.; Savchenko, A. V.; Andreev, Y. V.; Puzov, Y. A. et al. (2009). "Field experiment on studying solar radiation passing through aerosol layers". Russian Meteorology and Hydrology 34 (5): 265. doi:10.3103/S106837390905001X</ref> |
Gotovo sva se istraživanja sastoje od [[računalno modeliranje|računalnog modeliranja]] ili [[laboratorijsko testiranje|laboratorijskih testova]], a pokušaji u stvarnom svijetu pokazali su se kontroverznim. Neki projekti su u tijeku poput [[pošumljavanje|sadnje stabala]] i [[Hladni krov|ugradnje hladnog krova]]<ref>http://www.energy.ca.gov/title24/coolroofs/ Preuzeto 10. svibnja 2013.</ref>. Započela su i [[Rusija|ruska]] terenska istraživanja sa [[sumporni aerosol|sumpornim aerosolom]].<ref>Izrael, Y. A.; Zakharov, V. M.; Petrov, N. N.; Ryaboshapko, A. G.; Ivanov, V. N.; Savchenko, A. V.; Andreev, Y. V.; Puzov, Y. A. et al. (2009). "Field experiment on studying solar radiation passing through aerosol layers". Russian Meteorology and Hydrology 34 (5): 265. doi:10.3103/S106837390905001X</ref> |
Inačica od 23. srpnja 2020. u 07:20
Geoinženjering ili geoinženjerstvo ili klimatski inženjering je niz namjernih i velikih zahvata u Zemljin klimatski sustav s ciljem smanjenja globalnog zatopljenja i promjene klimatskih prilika.[1] Obuhvaća namjernu promjenu klime pomoću tehnologije.
Uglavnom se radi o traženju metoda za smanjenje ugljikovog dioksida i kontrole sunčevog zračenja. Ugljikov dioksid smatra se uzrokom klimatskih promjena te je jedan od stakleničkih plinova iz atmosfere. Neke od ideja bile su: hvatanje ugljkovog dioksida direktno iz zraka[2], zasipanje Arktika česticama prašine, raspršivanje sulfatnih čestica u atmosferu (kako bi one djelovale kao svojevrstan štit, minijaturni reflektori koji bi odbijali dio sunčevog zračenja i time snizili temperaturu) te unošenje velike količine željeza u oceane (kako bi se ubrzao rast algi sposobnih za veliku apsorpciju plinova).[3]
Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) zaključilo je 2007., da je uglavnom teško dokazati pozitivne učinke geoinženjerstva.[4]
Geoinženjerstvo je predloženo kao potencijalna treća opcija za rješavanje problema globalnog zatopljenja, pored ublažavanja i prilagodbe. Znanstvenici obično ne smatraju geoinženjering kao alternativu za kontrolu emisija, nego kao prateću strategiju.[5]
Gotovo sva se istraživanja sastoje od računalnog modeliranja ili laboratorijskih testova, a pokušaji u stvarnom svijetu pokazali su se kontroverznim. Neki projekti su u tijeku poput sadnje stabala i ugradnje hladnog krova[6]. Započela su i ruska terenska istraživanja sa sumpornim aerosolom.[7]
Postoje kritičari geoinženjeringa, koji smatraju, da je to moralno upitno i da eksperimenti mogu dugoročno upropastiti klimu.
Skupine poput ENC grupe i pojedinci poput Raymonda Pierrehumberta pozvali su na zabranu geoinženjeringa. Puni učinci različitih geoinženjerskih metoda nisu još poznati ni posve znanstveno istraženi. Godine 2010., UN-ova konvencija o biološkoj raznolikosti proglasila je moratorij na sve pokuse u moru i svemiru, osim manjih istraživačkih studija.[8]
Izvori
- ↑ royalsociety.org/uploadedFiles/Royal_Society_Content/policy/publications/2009/8693.pdf Preuzeto 10. svibnja 2013.
- ↑ http://dnevnik.hr/vijesti/znanost-it/gospodari-zemlje-geo-inzenjering-je-moguc.html Preuzeto 10. svibnja 2013.
- ↑ http://www.poslovni.hr/strane-kompanije/geoinzenjering-kontrola-nad-globalnim-termostatom-115169 Preuzeto 10. svibnja 2013.
- ↑ http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg3/en/spmsspm-c.html Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. lipnja 2017. (Wayback Machine) Preuzeto 10. svibnja 2013.
- ↑ Wigley, T. M. L. (Oct 2006). "A combined mitigation/geoengineering approach to climate stabilization". Science 314 (5798): 452–454. Bibcode:2006Sci...314..452W. doi:10.1126/science.1131728. ISSN 0036-8075. PMID 16973840.
- ↑ http://www.energy.ca.gov/title24/coolroofs/ Preuzeto 10. svibnja 2013.
- ↑ Izrael, Y. A.; Zakharov, V. M.; Petrov, N. N.; Ryaboshapko, A. G.; Ivanov, V. N.; Savchenko, A. V.; Andreev, Y. V.; Puzov, Y. A. et al. (2009). "Field experiment on studying solar radiation passing through aerosol layers". Russian Meteorology and Hydrology 34 (5): 265. doi:10.3103/S106837390905001X
- ↑ http://www.index.hr/vijesti/clanak/geoinzenjeringom-do-popravljanja-ili-konacnog-unistenja-klime/597675.aspx Preuzeto 10. svibnja 2013.