Romeo i Julija (Prokofjev): razlika između inačica
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Romeo i Julija''', ruski balet. Napisao ga je Sergej Prokofjev inspiriran Shakespeareovim djelom. Napisao ga je između 1935. i 1936. na...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Romeo i Julija''', ruski [[balet]]. Napisao ga je [[Sergej Prokofjev]] inspiriran [[Shakespeare]]ovim djelom. Napisao ga je između 1935. i 1936. na |
'''Romeo i Julija''', ruski [[balet]]. Napisao ga je [[Sergej Prokofjev]] inspiriran [[Shakespeare]]ovim djelom. Napisao ga je između 1935. i 1936. na narudžbu [[balet Kirov|baleta Kirova]]. Zbog političkih okolnosti u kazalištu izvedeno je tek 1940. godine. Svjetsku praizvedbu imao je 1938. u Češkoj u Brnu. Prokofjev je prvobitno svojoj interpretaciji priče o veronskim ljubavnicima namijenio [[sretan završetak]], ali je nakon niza primjedaba što plesača što koreografa, na kraju ipak pristao na tragičnu, Shakespeareu vjernu završnicu. Balet je također izveden u Hrvatskoj. U [[HNK ZG|Hrvatskom narodnom kazalištu]] u Zagrebu je do 2016. izveden šest puta. Prvo je uprizorenje bilo 1948. u koreografiji [[Margareta Froman|Margarete Froman]] a istu je predstavu vidjela i londonska publika prigodom gostovanja zagrebačkog Baleta 1955. tek upoznajući Prokofjevljevu ''Romea i Juliju''. Koreografije su za zagrebački HNK napravili [[Dimitrije Parlić]], [[Ivica Sertić]], [[Waczlaw Orlykowski]] (premijerno izveden na Dubrovačkim ljetnim igrama), [[Dinko Bogdanić]] te [[Patrice Bart]].<ref>[https://www.teatar.hr/193581/romeo-i-julija-hnk-zagreb-2015/ Teatar.hr] ''Romeo i Julija (HNK Zagreb 2015)'', 2016., pristupljeno stranicama 30. srpnja 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#TEATAR.HR|dopusnicu]].</ref> |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Inačica od 30. srpnja 2020. u 17:10
Romeo i Julija, ruski balet. Napisao ga je Sergej Prokofjev inspiriran Shakespeareovim djelom. Napisao ga je između 1935. i 1936. na narudžbu baleta Kirova. Zbog političkih okolnosti u kazalištu izvedeno je tek 1940. godine. Svjetsku praizvedbu imao je 1938. u Češkoj u Brnu. Prokofjev je prvobitno svojoj interpretaciji priče o veronskim ljubavnicima namijenio sretan završetak, ali je nakon niza primjedaba što plesača što koreografa, na kraju ipak pristao na tragičnu, Shakespeareu vjernu završnicu. Balet je također izveden u Hrvatskoj. U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu je do 2016. izveden šest puta. Prvo je uprizorenje bilo 1948. u koreografiji Margarete Froman a istu je predstavu vidjela i londonska publika prigodom gostovanja zagrebačkog Baleta 1955. tek upoznajući Prokofjevljevu Romea i Juliju. Koreografije su za zagrebački HNK napravili Dimitrije Parlić, Ivica Sertić, Waczlaw Orlykowski (premijerno izveden na Dubrovačkim ljetnim igrama), Dinko Bogdanić te Patrice Bart.[1]