Prijezda I. Kotromanić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 7. kolovoza 2020. u 13:40

Prijezda I. Kotromanić († 1287.), slavonski velikaš, vazal hrvatsko-ugarskoga kralja^[1] i hrvatski^[2] ban u Bosni (o. 1250.-1287.), vjerojatno rođak i nasljednik bana Mateja Ninoslava.^[1] Prvi je poznati član dinastije Kotromanića.

Prijezda je slavonski velikaš kojega je kralj Bela IV. obdario župom Novak na Dravi radi ustrajanja na katoličanstvu. Iskoristio je državnu krizu u vrijeme posljednjih Arpadovića i zavladao (središnjom) Bosnom; Vrhbosnom i (barem nominalno) Donjim Krajima. Za Prijezdina banovanja ponovno započinje razdoblje postupnog uspona i sve veće samostalnosti istočnohrvatske države u Bosni. Vrhovništvo hrvatsko-ugarskih kraljeva je priznavao u načelu.^[1]

S Jelisavom, kćerkom srpskoga kralja Dragutina Stefana, oženio je sina Stjepana I. Kotromana 1284. Za slavonskoga velikaša Ladislava Babonića udao je kćer Katarinu 1287. Tako je se s moćnim susjednim obiteljima povezao.^[1]

U vladarskoj ispravi iz 1287. spominje se kao domino concedente banus Boznensis.^[3] Naslijedio ga je sin Prijezda II. koji od 1290. vlada zajedno s bratom Stjepanom I. Kotromanićem.

Bilješke

↑ ^a ^b ^c ^d Prijezda I. | Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 26. prosinca 2018. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
↑ Lovorka Čoralić, Milko Brković, Srednjovjekovna Bosna i Hum: identitet i kontinuitet, Biblioteka Crkve na kamenu, knjiga br. 71, Mostar, 2002., 266 str.: "Zemljopisnim pojmom Bosne i Huma autor označava prostor na kojem su nastale državne tvorevine hrvatskog naroda, za koje se sve više čuje nakon izumiranja hrvatskih narodnih vladara (kraljeva) i ulaska Hrvatskog Kraljevstva u personalnu uniju s Ugarskom (1102.)", Croatica Christiana periodica, sv. 27, br. 51, 2003.
↑ Povijest Hrvata, srednji vijek, str. 235.

Literatura

Povijest Hrvata, srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003. ISBN 953-0-60573-0
Detaljna biografija Hrvatski povijesni portal

Prethodnik:	Bosanski ban 1250.-1287.	Nasljednik:
Matej Ninoslav (1232. - 1250.)	Bosanski ban 1250.-1287.	Prijezda II. (1287. - 1290.)

Nedovršeni članak Prijezda I. Kotromanić koji govori o vladaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[:0-1] Prijezda I. | Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 26. prosinca 2018. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

[etnik-2] Lovorka Čoralić, Milko Brković, Srednjovjekovna Bosna i Hum: identitet i kontinuitet, Biblioteka Crkve na kamenu, knjiga br. 71, Mostar, 2002., 266 str.: "Zemljopisnim pojmom Bosne i Huma autor označava prostor na kojem su nastale državne tvorevine hrvatskog naroda, za koje se sve više čuje nakon izumiranja hrvatskih narodnih vladara (kraljeva) i ulaska Hrvatskog Kraljevstva u personalnu uniju s Ugarskom (1102.)", Croatica Christiana periodica, sv. 27, br. 51, 2003.

[3] Povijest Hrvata, srednji vijek, str. 235.

[1]

[2]

[3]

Inačica od 13. srpnja 2020. u 16:16 uredi Ceha (razgovor \| doprinosi) 5.106 edits dodao zemljovid Oznaka: VisualEditor: prebačeno na wikitekst ← Starija izmjena		Inačica od 7. kolovoza 2020. u 13:40 uredi ukloni ovu izmjenu Mosorska gušterica (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 6.452 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1:		Redak 1:
			{{dodaj infookvir\|Infookvir monarh}}
	[[Datoteka:Matej_Ninoslav_and_division_of_Bosnian_banate.png\|mini\|desno\|300px\|Banovina Prijezde I. Kotromanića i nasljedstvo Mateja Ninoslava]]		[[Datoteka:Matej_Ninoslav_and_division_of_Bosnian_banate.png\|mini\|desno\|300px\|Banovina Prijezde I. Kotromanića i nasljedstvo Mateja Ninoslava]]