Jegulja: razlika između inačica

Jegulja
	Jegulja
Status zaštite
	; Status zaštite: Kritično
Sistematika
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Chordata;
Potkoljeno:	Vertebrata;
Razred:	Actinopterygii;
Red:	Anguilliformes;
Porodica:	Anguillidae;
Rod:	Anguilla;
Vrsta:	A. anguilla;
Dvojno ime
	Anguilla anguilla; Linnaeus, 1758
Rasprostranjenost
Sinonimi
	Vidi popis
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 7. kolovoza 2020. u 23:41

Jegulja (narodni nazivi: jegulja, angula, bižot, uklica, pujoglavica; lat. Anguilla anguilla) riba je iz porodice riječnih jegulja (lat. Anguillidae).

Opis

Izgled jegulje je zmijolik, ima dugo, izduljeno tijelo, leđna peraja započima daleko iza glave, rep se završava trakasto, spojem leđne i trbušne peraje. Donja čeljust jegulje je malo izduženija od gornje, oči se nalaze na samom vrhu glave, odmah poviše usta. Boja jegulje je zelenkasta ili sivkasto smeđa, a donji dio je žućkast. Obavijene su slojem sluzi koji jegulji omogućava provlačenje kroz gusto raslinje u rijekama, a također i puzanje po obali i mulju pri niskom vodostaju^[1].

Hrane se jajašcima riba, ribljom mlađi, crvićima, puževima, ali i jajašcima žaba, malim punoglavcima, insektima... Jegulja je većinom noćno stvorenje, kada izlazi iz skrovišta u potrazi za hranom, premda treba naglasiti da ni po danu neće odbiti zalogaj ako se on približi njenom skloništu.

Može živjeti do 88 godina, a naraste do 133 cm duljine i više od 6,5 kg težine. Jegulje koje žive u Europi nisu spolno zrele, a spolno sazrijevaju u dobi od 6 do 30 godina, ovisno o spolu i području. Boja im se tada mijenja u srebrenkastu s tamnijim bokovima, povećavaju im se nosnice i oči, produljuje im se čeljust, te odlaze u more. Prestaju se hraniti, te im se crijeva skraćuju i ostavljaju više mjesta u utrobi za spolno zrele gonade. Počinju putovanje prema Sargaškom moru, a putem se skupljaju u jata. Putovanje traje i po godinu dana, a po dolasku u Sargaško more, jegulje se mrijeste i ugibaju. Mriještenje se odvija krajem zime i početkom proljeća, na većim dubinama, od 400 - 2500 m. Larve putuju natrag prema Europi uz pomoć Golfske struje, a put traje 7-11 mjeseci, ponekad i do 3 godine. Putem se razvijaju u male bočno spljoštene i posve prozirne zmijice. Dolaskom na odredište, mijenjaju izgled u male jegulje i ulaze u slatku vodu, tj, na ušća i u rijeke.

Kod nas, jegulja je najpoznatija na ušću Neretve, gdje se razvio cijeli niz specijaliteta. Prilikom pripreme jegulju treba dobro termički obraditi jer njena krv sadrži ihtiokemotoksine.

Rasprostranjenost

Jegulja živi oko cijele Europe, od Skandinavije na sjeveru, pa sve do obala Mediterana, uključujući Baltik. Ova vrsta je jedina vrsta iz svoje porodice koja nastanjuje hrvatsku obalu. Pokušaji da je se uvede u živi svijet Azije i Srednje Amerike nisu uspjeli, jer, premda je uvođenje uspjelo, nije dovelo do reprodukcije^[2].

Zanimljivosti

Nedavna istraživanja DNK strukture jegulja pokazala su da postoje razlike kod jegulja iz pojedinih područja Europe, tj. da postoji selektivno razmnožavanje među jeguljama iste vrste, ali različitog područja prebivanja.

Jegulja u zatočeništvu kao i jegulje zarobljene u odvojenim vodenim tokovima nikada neće prijeći u spolno zrelu fazu, cijeli život će ostati kao jedinke koje se hrane.

Wigwassing je poseban način hvatanja jegulja sjevernoameričkih indijanaca.

Sinonimi

Angill angill, (Linnaeus, 1758)
Anguilla acutirostris, (Risso, 1827)
Anguilla aegyptiaca, (Kaup, 1856)
Anguilla altirostris, (Kaup, 1856)
Anguilla ancidda, (Kaup, 1856)
Anguilla anguilla oxycephala, (De la Pylaie, 1835)
Anguilla anguilla var. macrocephala, (De la Pylaie, 1835)
Anguilla anguilla var. ornithorhyncha, (De la Pylaie, 1835)
Anguilla anguillia, (Linnaeus, 1758)
Anguilla bibroni, (Kaup, 1856)
Anguilla brevirostris, (Cisternas, 1877)
Anguilla callensis, (Guichenot, 1850)
Anguilla canariensis, (Valenciennes, 1843)
Anguilla capitone, (Kaup, 1856)
Anguilla cloacina, (Bonaparte, 1846)
Anguilla cuvieri, (Kaup, 1856)
Anguilla eurystoma, (Heckel & Kner, 1858)
Anguilla fluviatilis, (Heckel & Kner, 1858)
Anguilla fluviatilis, (Anslijin, 1828)
Anguilla hibernica, (Couch, 1865)
Anguilla kieneri, (Kaup, 1856)
Anguilla latirostris, (Risso, 1827)
Anguilla linnei, (Malm, 1877)
Anguilla marginata, (Kaup, 1856)
Anguilla marina, (Nardo, 1860)
Anguilla mediorostris, (Risso, 1827)
Anguilla melanochir, (Kaup, 1856)
Anguilla microptera, (Kaup, 1856)
Anguilla migratoria, (Krøyer, 1846)
Anguilla morena, (Kaup, 1856)
Anguilla nilotica, (Kaup, 1857)
Anguilla nilotica, (Heckel, 1846)
Anguilla oblongirostris, (Blanchard, 1866)
Anguilla platycephala, (Kaup, 1856)
Anguilla platyrhynchus, (Costa, 1850)
Anguilla savignyi, (Kaup, 1856)
Anguilla septembrina, (Bonaparte, 1846)
Anguilla vulgaris, (Shaw, 1803)
Anguilla vulgaris fluviatilis, (Rafinesque, 1810)
Anguilla vulgaris lacustus, (Rafinesque, 1810)
Anguilla vulgaris marina, (Rafinesque, 1810)
Anguilla vulgaris ornithorhincha, (De la Pylaie, 1835)
Anguilla vulgaris platyura, (De la Pylaie, 1835)
Leptocephalus brevirostris, (Kaup, 1856)
Muraena anguilla, (Linnaeus, 1758)
Muraena anguilla maculata, (Chiereghini, 1872)
Muraena oxyrhina, (Ekström, 1831)
Muraena platyrhina, (Ekström, 1831)

Izvori

↑ (hrv.) Zmijolike ribe (riblje-oko.hr)
↑ (engl.) European eel (fishbase.org)

Poveznice

	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Jegulja
	Wikivrste imaju podatke o taksonu Jegulja

[riblje-oko.hr-1] (hrv.) Zmijolike ribe (riblje-oko.hr)

[fishbase.org-2] (engl.) European eel (fishbase.org)

[1]

[2]

@@ Redak 22: / Redak 22: @@
 [[File:Édouard Manet - Rouget et Anguille.jpg|thumb|[[Édouard Manet]], 1864]]
 [[Datoteka:European eel farming.svg|mini|Najveći [[Europa|europski]] uzgajivači jegulja (crveno).]]
+'''Jegulja''' (narodni nazivi: jegulja, angula, bižot, uklica, pujoglavica; lat. ''Anguilla anguilla'') riba je iz porodice [[riječne jegulje|riječnih jegulja]] (lat. ''Anguillidae'').
-'''Jegulja''' (narodni nazivi: jegulja, angula, bižot, uklica, pujoglavica; lat. ''Anguilla anguilla'') riba je iz porodice [[riječne jegulje|riječnih jegulja]] (lat. ''Anguillidae''). Ova vrsta je jedina vrsta iz svoje porodice koja nastanjuje našu obalu. Može živjeti jako dugo, do 88 [[godina]], a naraste do 133 [[cm]] duljine i više od 6,5 [[kg]] težine. Izgled jegulje je zmijolik, ima dugo, izduljeno tijelo, leđna peraja započima daleko iza glave, rep se završava trakasto, spojem leđne i trbušne peraje. Donja čeljust jegulje je malo izduženija od gornje, oči se nalaze na samom vrhu glave, odmah poviše usta. Boja jegulje je zelenkasta ili sivkasto smeđa, a donji dio je žućkast. Obavijene su slojem [[sluz]]i koji jegulji omogućava provlačenje kroz gusto raslinje u [[rijeka (vodotok)|rijekama]], a također i puzanje po obali i mulju pri niskom vodostaju<ref name=riblje-oko.hr>{{hr icon}} [http://riblje-oko.hr/index.php?option=content&task=view&id=30 Zmijolike ribe] (riblje-oko.hr)</ref>. Hrane se jajašcima [[riba]], ribljom mlađi, [[crvi]]ćima, [[puževi]]ma, ali i jajašcima [[žaba]], malim punoglavcima, [[insekti]]ma,...Jegulja je većinom noćno stvorenje, kada izlazi iz skrovišta u potrazi za hranom, premda treba naglasiti da ni po danu neće odbiti zalogaj ako se on približi njenom skloništu. Jegulje koje žive u [[Europa|Europi]] nisu [[spol]]no zrele, a spolno sazrijevaju u dobi od 6 do 30 godina, ovisno o spolu i području. Boja im se tada mijenja u srebrenkastu s tamnijim bokovima, povećavaju im se nosnice i oči, produljuje im se čeljust, te odlaze u [[more]]. Prestaju se hraniti, te im se [[crijeva]] skraćuju i ostavljaju više mjesta u utrobi za spolno zrele gonade. Počinju putovanje prema [[Sargaško more|Sargaškom moru]], a putem se skupljaju u jata. Putovanje traje i po godinu dana, a po dolasku u Sargaško more, jegulje se mrijeste i ugibaju. Mriještenje se odvija krajem zime i početkom proljeća, na većim dubinama, od 400 - 2500 m. Larve putuju natrag prema Europi koristeći [[Golfska struja|Golfsku struju]], a put traje 7-11 mjeseci, ponekad i do 3 godine. Putem se razvijaju u male bočno spljoštene i posve prozirne zmijice. Dolaskom na odredište, mijenjaju izgled u male jegulje i ulaze u slatku vodu, tj, na ušća i u rijeke.
+== Opis ==
+Izgled jegulje je zmijolik, ima dugo, izduljeno tijelo, leđna [[peraja]] započima daleko iza glave, rep se završava trakasto, spojem leđne i trbušne peraje. Donja čeljust jegulje je malo izduženija od gornje, oči se nalaze na samom vrhu glave, odmah poviše usta. Boja jegulje je zelenkasta ili sivkasto smeđa, a donji dio je žućkast. Obavijene su slojem [[sluz]]i koji jegulji omogućava provlačenje kroz gusto raslinje u [[rijeka (vodotok)|rijekama]], a također i puzanje po obali i mulju pri niskom vodostaju<ref name="riblje-oko.hr">{{hr icon}} [http://riblje-oko.hr/index.php?option=content&task=view&id=30 Zmijolike ribe] (riblje-oko.hr)</ref>.
+Hrane se jajašcima [[riba]], ribljom mlađi, [[crvi]]ćima, [[puževi]]ma, ali i jajašcima [[žaba]], malim punoglavcima, [[insekti]]ma... Jegulja je većinom noćno stvorenje, kada izlazi iz skrovišta u potrazi za hranom, premda treba naglasiti da ni po danu neće odbiti zalogaj ako se on približi njenom skloništu.
+Može živjeti do 88 [[godina]], a naraste do 133 [[cm]] duljine i više od 6,5 [[kg]] težine. Jegulje koje žive u [[Europa|Europi]] nisu [[spol]]no zrele, a spolno sazrijevaju u dobi od 6 do 30 godina, ovisno o spolu i području. Boja im se tada mijenja u srebrenkastu s tamnijim bokovima, povećavaju im se nosnice i oči, produljuje im se čeljust, te odlaze u [[more]]. Prestaju se hraniti, te im se [[crijeva]] skraćuju i ostavljaju više mjesta u utrobi za spolno zrele gonade. Počinju putovanje prema [[Sargaško more|Sargaškom moru]], a putem se skupljaju u jata. Putovanje traje i po godinu dana, a po dolasku u Sargaško more, jegulje se mrijeste i ugibaju. Mriještenje se odvija krajem zime i početkom proljeća, na većim dubinama, od 400 - 2500 m. Larve putuju natrag prema Europi uz pomoć [[Golfska struja|Golfske struje]], a put traje 7-11 mjeseci, ponekad i do 3 godine. Putem se razvijaju u male bočno spljoštene i posve prozirne zmijice. Dolaskom na odredište, mijenjaju izgled u male jegulje i ulaze u slatku vodu, tj, na ušća i u rijeke.
 Kod nas, jegulja je najpoznatija na ušću [[Neretva|Neretve]], gdje se razvio cijeli niz specijaliteta. Prilikom pripreme jegulju treba dobro termički obraditi jer njena krv sadrži ihtiokemotoksine.
+== Rasprostranjenost==
+Jegulja živi oko cijele [[Europa|Europe]], od [[Skandinavija|Skandinavije]] na sjeveru, pa sve do obala [[Mediteran]]a, uključujući [[Baltik]]. Ova vrsta je jedina vrsta iz svoje porodice koja nastanjuje hrvatsku obalu. Pokušaji da je se uvede u živi svijet [[Azija|Azije]] i [[srednja Amerika|Srednje Amerike]] nisu uspjeli, jer, premda je uvođenje uspjelo, nije dovelo do reprodukcije<ref name=fishbase.org>{{eng oznaka}} [http://www.fishbase.org/Summary/SpeciesSummary.php?ID=35 European eel] (fishbase.org)</ref>.
 ==Zanimljivosti==
-Nedavna istraživanja DNK strukture jegulja pokazala su da postoje razlike kod jegulja iz pojedinih područja Europe, tj. da postoji selektivno razmnožavanje među jeguljama iste vrste, ali različitog područja prebivanja.
+Nedavna istraživanja [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNK]] strukture jegulja pokazala su da postoje razlike kod jegulja iz pojedinih područja Europe, tj. da postoji selektivno razmnožavanje među jeguljama iste vrste, ali različitog područja prebivanja.
 Jegulja u zatočeništvu kao i jegulje zarobljene u odvojenim vodenim tokovima nikada neće prijeći u spolno zrelu fazu, cijeli život će ostati kao jedinke koje se hrane.
-[[Wigwassing]], poseban način hvatanja jegulja sjevernoameričkih indijanaca.
+[[Wigwassing]] je poseban način hvatanja jegulja sjevernoameričkih indijanaca.
 ==Sinonimi==
-Popis sinonima je impresivan, te je zbog svoje duljine zaslužio posebno poglavlje.
 *''Angill angill'', (Linnaeus, 1758)
@@ Redak 84: / Redak 93: @@
 *''Muraena oxyrhina'', (Ekström, 1831)
 *''Muraena platyrhina'', (Ekström, 1831)
-== Rasprostranjenost==
-Jegulja živi oko cijele [[Europa|Europe]], od [[Skandinavija|Skandinavije]] na sjeveru, pa sve do obala [[Mediteran]]a, uključujući [[Baltik]]. Pokušaji da je se uvede u živi svijet [[Azija|Azije]] i [[srednja Amerika|Srednje Amerike]] nisu uspjeli, jer, premda je uvođenje uspjelo, nije dovelo do reprodukcije<ref name=fishbase.org>{{eng oznaka}} [http://www.fishbase.org/Summary/SpeciesSummary.php?ID=35 European eel] (fishbase.org)</ref>.
 == Izvori ==