Petar Guberina: razlika između inačica
m Bot: Mijenja Image u Slika |
m +fr |
||
| Redak 23: | Redak 23: | ||
<!-- category kandidati: fonetičar, teoretičar stilistike kao znanosti --> |
<!-- category kandidati: fonetičar, teoretičar stilistike kao znanosti --> |
||
[[fr:Petar Guberina]] |
|||
Inačica od 23. veljače 2007. u 17:41
Petar Guberina (Šibenik, 22. svibnja 1913-Zagreb, 22. siječnja 2005), hrvatski jezikoslovac, fonetičar, teoretičar stilistike kao znanosti
Akademik Petar Guberina ukazivao je na strukturne odlike ljudskoga uma u njegovoj najsloženijoj komunikacijskoj funkciji - govornoj, gestovnoj i mimičkoj. Obznanio je prostore ljudske komunikacije u kojima se stvaraju i rastvaraju forme koje otkrivamo ili ih još uvijek nastojimo otkriti kao govorne, jezične i metajezične najrazličitijih razina naše ljudskosti. Proučavao je njihovo nastajanje, ljepotu postojanja u govornoj afektivnosti, spoj ideja sa slojevitim stvarnostima konteksta, ljudskom fiziologijom, konkretnim i apstraktnim značenjima koje donose intonacijske i druge govorne promjene jezičnom iskazu - u zvuku (danas toliko stvaranom, globalno razmjenjivanom, prodavanom...) i pokretu, u formama i nasuprot formi jezika. Znanstvenom je preciznošću multidisciplinarno dosegao prostore slušanja složenog zvuka, glasa, perceptivnih fonetskih optimala i razumijevanja, nagovijestivši transdisciplinarne razine informacijske i komunikacijske organizacije koje generacije na njegovu tragu tek počinju otkrivati. Neurolog klase Lurie, semiotičar i pragmatičar prije Marshalla McLuhana (w:en:Marshall McLuhan), kibernetičar govornih sprega klase Norberta Wienera (w:en:Norbert Wiener), osnivač brojnih rehabilitacijskih, tzv. SUVAG - "Systeme Universel Verbotonal d'Audition Guberina" centara diljem svijeta, priznat ali neprimjereno i nedostatno citiran kao i mnogi drugi doprinositelji ili stvaratelji bežične komunikacije (Nikola Tesla), daktiloskopije, penkale, otkrivači Moho sloja zemljine kore (w:en:Mohorovičić discontinuity)) - donatori bogatstvu i baštini svijeta a s grude Hrvatske.
Dijalektičar i filozof, unosio je proučavanje interkulturne komunikacije i poštivanje kulturne raznolikosti bivajući u tim pitanjima uzorom i podrškom državnicima kakav je bio Josip Broz Tito ili Senghor, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti vraćao je naočigled mnogih osporavatelja, pojedince, starce i najmlađe u svijet zvuka i govora – u svijet humanosti, svijet liječenja i govorne rehabilitacije, međujezičnog sporazumijevanja i razumijevanja među ljudima, narodima, nesvrstanim i svrstanima.
Odškrinuo je čovječanstvu vrata novih tajni ljudske komunikacije i znanstvenog proučavanja komunikacije govorom, ritma kao nositelja misli i osjećaja, ukazao na granularne partitivnosti semiotičkih razina koju i jedan jedini fonem može nositi, na semiotičku mnogostrukost koja se može ostvariti i u vremenskom razmaku fonema (i stoga potrebnih razina komunikacijskog proučavanja struke fonetike). Na takvoj mnogostrukoj granularnosti ostvarujući posebnosti zagrebačke fonetske škole utemeljio je i Studij eksperimentalne i teorijske fonetike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.