Mila Gojsalić: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki napredni alati
Redak 30: Redak 30:
* 2014.: [[Ante Nazor]]<ref>[http://www.braniteljski-portal.hr/layout/set/print/Novosti/HRVATSKA/Ravnatelju-HMDCDR-a-Anti-Nazoru-urucena-nagrada-Mila-Gojsalic-za-ocuvanje-bastine-i-opstojnost-identiteta-ali-i-za-promicanje-istine-o-Domovinskom-ratu Ravnatelju HMDCDR-a Anti Nazoru uručena nagrada „Mila Gojsalić“ - za očuvanje baštine i opstojnost identiteta, ali i za promicanje istine o Domovinskom ratu], braniteljski-portal.hr, 22. srpnja 2014., pristupljeno 5. veljače 2017.</ref>
* 2014.: [[Ante Nazor]]<ref>[http://www.braniteljski-portal.hr/layout/set/print/Novosti/HRVATSKA/Ravnatelju-HMDCDR-a-Anti-Nazoru-urucena-nagrada-Mila-Gojsalic-za-ocuvanje-bastine-i-opstojnost-identiteta-ali-i-za-promicanje-istine-o-Domovinskom-ratu Ravnatelju HMDCDR-a Anti Nazoru uručena nagrada „Mila Gojsalić“ - za očuvanje baštine i opstojnost identiteta, ali i za promicanje istine o Domovinskom ratu], braniteljski-portal.hr, 22. srpnja 2014., pristupljeno 5. veljače 2017.</ref>
* 2015.: [[Ante Gotovina]]<ref>Ojdana Koharević, [http://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/280259/ante-gotovina-dobitnik-priznanja-mila-gojsalic Ante Gotovina dobitnik priznanja "Mila Gojsalić"], slobodnadalmacija.hr, 17. srpnja 2015., pristupljeno 5. veljače 2017.</ref>
* 2015.: [[Ante Gotovina]]<ref>Ojdana Koharević, [http://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/280259/ante-gotovina-dobitnik-priznanja-mila-gojsalic Ante Gotovina dobitnik priznanja "Mila Gojsalić"], slobodnadalmacija.hr, 17. srpnja 2015., pristupljeno 5. veljače 2017.</ref>
* 2016.: [[Ivan Perišić]]<ref>[http://www.kostanje.hr/2016/07/23/14-dani-mile-gojsalic-zavrsna-vecer-16-07-2016/ 14. Dani Mile Gojsalić – završna večer, 16.07.2016.], kostanje.hr, 23. srpnja 2016., pristupljeno 5. veljače 2017.</ref>
* 2016.: [[Ivan Perišić]]<ref>[http://www.kostanje.hr/2016/07/23/14-dani-mile-gojsalic-zavrsna-vecer-16-07-2016/ 14. Dani Mile Gojsalić – završna večer, 16.07.2016.], kostanje.hr, 23. srpnja 2016., pristupljeno 5. veljače 2017.</ref>
* [[2017.]]:
* [[2018.]]: prof. dr. sc. Edo Pivčević<ref>{{cite web|url=https://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/26084-kostanje-16-dani-mile-gojsalic |title=Kostanje: 16. Dani Mile Gojsalić |publisher=Dugi Rat Online |work=www.dugirat.com |date=10. srpnja 2018. |accessdate=29. kolovoza 2020.}}</ref>
* [[2019.]]:
* [[2020.]]:


== Vidi također ==
== Vidi također ==

Inačica od 29. kolovoza 2020. u 16:18

Ovo je glavno značenje pojma Mila Gojsalić. Za druga značenja pogledajte Mila Gojsalić (razdvojba).
Mila Gojsalić kipara Ivana Meštrovića, u bronci kod Gata (Omiš), iznad kanjona Cetine
Meštrovićeva statua Mile Gojsalić

Mila Gojsalić (Kostanje, ? - Podgradac (Gata), 27. ožujka 1530.) - hrvatska mučenica i junakinja.[1]

Životopis

Podrijetlom je iz sela Kostanja u Zagori. Živjela je u vremenu borbi između Poljičke republike i Turaka. 1530. godine, turski Ahmed-paša okupio je vojsku od 10 000 vojnika s ciljem osvajanja Poljica. Utaborio se u Podgracu u Gatima. Poljička djevojka Mila Gojsalić silovana je u šatoru Ahmed-paše. U zoru je ušla u skladište baruta u turskom taboru i zapalila ga. Poginula je zajedno s Ahmed-pašom i brojnim turskim časnicima i vojnicima. Taj događaj je iznenadio i prestrašio preostalu tursku vojsku pa su Poljičani napali Turke i porazili ih.

O njoj je pisao August Šenoa. Njezin lik isklesao je Ivan Meštrović na ušću rijeke Cetine kraj Omiša. Jakov Gotovac je 1951. godine skladao operu Mila Gojsalića.

U njezinom rodnom mjestu Kostanju, održava se ljetna kulturna priredba pod nazivom Dani Mile Gojsalić. Na susretu klapa dodjeljuje se kip nazvan po njoj za promidžbu dalmatinske baštine. I danas u tom selu žive Gojsalići. 2006. godine u Kostanju osnovana je Udruga "Poljička junakinja Mila Gojsalić".[2] Uređena je kuća Mile Gojsalić, u kojoj su pohranjeni zapisi i dokumenti iz 16. stoljeća.

Dani Mile Gojsalić

O kulturnoj manifestaciji

Dani Mile Gojsalić čuvaju spomen na legendarnu poljičku junakinju Milu Gojsalić rodom iz Kostanja koja je 1530. godine u borbi protiv Turaka žrtvovala svoj život za slobodu Poljica. Ova višednevna kulturološka manifestacija utemeljena 2003. godine, priređuje se s ciljem turističke prezentacije kulturno-povijesnih, prirodnih, gospodarskih i ljudskih potencijala poljičkog podneblja kako bi se (o)čuvanjem baštine, od baštine i živjelo! Spoznajući činjenicu kako se samo kulturom njeguje samosvojnost, a otkrićem izvornosti baštinjenog njeguje i čuva identifikacijska posebnost, KUD »Mila Gojsalić« i mještani Kostanja te brojni Poljičani i njihovi prijatelji, uz pripomoć mnogih zaljubljenika diljem Hrvatske koji štuju tradicijske vrijednosti i identitet ovih povijesnih prostora, s puno entuzijazma organiziraju čitav splet etnografskih, scenskih i glazbenih događanja koje prikazuju sebi i novim poljičkim naraštajima, a napose svojim gostima i sve brojnijim turistima, kako bi u čudesnom krajoliku ove samosvojne starohrvatske poljičke knežije doživjeli nepatvoreno gostoprimstvo domaćina. Tradicionalni supokrovitelji ove manifestacije su Splitsko-dalmatinska županija i Grad Omiš, kojima se u novije vrijeme pridružuju Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, dok je jubilarno deseto izdanje uživalo čak dvostruko pokroviteljstvo najviše razine i to; visoko pokroviteljstvo Predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića i visoko pokroviteljstvo Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Zbog svega navedenog, Organizacijski odbor Dana Mile Gojsalić i programski urednik i utemeljitelj ove manifestacije Ante Mekinić, dobitnici su Plakete Grada Omiša za 2005. odnosno 2012. godinu u znak priznanja za očuvanje povijesne i kulturne baštine te tradicijskih vrijednosti Poljica.[3] Dani Mile Gojsalić kao rijetko koja samonikla manifestacija zasnovana na entuzijazmu poveće skupine zaljubljenika u zavičajno podneblje, može se podičiti nizom programa vlastite produkcije i zavidne izvedbene razine, među kojima se posebno ističu klapska Pripovid o Dalmaciji, koncert koji svake godine okuplja ponajbolje dalmatinske klape vjerne autentičnom klapskom izričaju, zatim tradicionalne Večeri soparnika posvećene autohtonom poljičkom gastro-specijalitetu koji se od 2009. godine nalazi na Listi nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske te prigodni glazbeno-scenski programi koji čuvaju spomen na legendarnu poljičku heroinu Milu Gojsalić, ali i druge velikane iz poljičke prošlosti. Dani Mile Gojsalić priređuju se svake godine u srpnju pred više tisuća domaćih i stranih posjetitelja, a vrhunac trodnevnih događanja je dodjela priznanja »Mila Gojsalić« osobi zaslužnoj za očuvanje baštine i opstojnost identiteta.

Dosadašnji laureati

Vidi također

Izvori

  1. ↑ Gojsalić, Mila | Hrvatska enciklopedija journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. ↑ Udruga Poljička junakinja Mila Gojsalić, fininfo.hr, pristupljeno 5. veljače 2017.
  3. ↑ Dani Mile Gojsalić: (O)živimo baštinu da bismo od baštine i živjeli, KUD "Mila Gojsalić", Omis.hr, dugirat.com, 11. srpnja 2012., pristupljeno 5. veljače 2017.
  4. ↑ Ravnatelju HMDCDR-a Anti Nazoru uručena nagrada „Mila Gojsalić“ - za očuvanje baštine i opstojnost identiteta, ali i za promicanje istine o Domovinskom ratu, braniteljski-portal.hr, 22. srpnja 2014., pristupljeno 5. veljače 2017.
  5. ↑ Ojdana Koharević, Ante Gotovina dobitnik priznanja "Mila Gojsalić", slobodnadalmacija.hr, 17. srpnja 2015., pristupljeno 5. veljače 2017.
  6. ↑ 14. Dani Mile Gojsalić – završna večer, 16.07.2016., kostanje.hr, 23. srpnja 2016., pristupljeno 5. veljače 2017.
  7. ↑ Kostanje: 16. Dani Mile Gojsalić. www.dugirat.com. Dugi Rat Online. 10. srpnja 2018. Pristupljeno 29. kolovoza 2020.

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mila_Gojsalić&oldid=5616101"