Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija): razlika između inačica

Koordinate: 45°03′N 18°46′E / 45.05°N 18.76°E / 45.05; 18.76
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
novije
novo
Redak 119: Redak 119:
Trenira se i druži uz [[NK Zrinski Bošnjaci|nogomet]], rukomet, taekwondo, šah, lov i ribolov. Domaći turniri pridonose tomu da se dobar glas o Bošnjacima daleko čuje.
Trenira se i druži uz [[NK Zrinski Bošnjaci|nogomet]], rukomet, taekwondo, šah, lov i ribolov. Domaći turniri pridonose tomu da se dobar glas o Bošnjacima daleko čuje.
[[Datoteka:Oborci.jpg|lijevo|mini|Oborak]]
[[Datoteka:Oborci.jpg|lijevo|mini|Oborak]]
[[Datoteka:Otarčići za svetenje.jpg|središte|mini|Otarčići za svetenje]]
[[Datoteka:Otarčići za svetenje.jpg|središte|mini|Otarčići za svetenje|288x288px]]
[[Datoteka:Oltar Sv. Martina, 2017..jpg|mini|Glavni oltar Svetog Martina|lijevo]]
[[Datoteka:Oltar Sv. Martina, 2017..jpg|mini|Oltarna slika Svetog Martina biskupa u Bošnjacima|lijevo|alt=|265x265px]]
[[Datoteka:Crkva u Bošnjacima, oltar na Trojstvo 2018..jpg|središte|mini|Crkva u Bošnjacima, oltar, Presveto Trojstvo 2018.]]
[[Datoteka:Crkva u Bošnjacima, oltar na Trojstvo 2018..jpg|središte|mini|Crkva u Bošnjacima, oltar, Presveto Trojstvo 2018.|254x254px]]
== Prirodna baština ==
== Prirodna baština ==



Inačica od 6. rujna 2020. u 15:52

Bošnjaci

grb
Država Hrvatska
ŽupanijaVukovarsko-srijemska

NačelnikAndrija Juzbašić (HSS)

Površina[1]95 km2
Površina središta95 km2
Koordinate45°03′N 18°46′E / 45.05°N 18.76°E / 45.05; 18.76

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno2 868
– gustoća30 st./km2
Urbano2 868
– gustoća30 st./km2

Poštanski broj32275

Zemljovid

Bošnjaci na zemljovidu Hrvatske
Bošnjaci
Bošnjaci

Bošnjaci na zemljovidu Hrvatske

Bošnjaci su općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u Republici Hrvatskoj, površine 94,96 km², od čega 5.019 ha ili 52,85 % površine čine obradiva tla, a 3.547 ha ili 37,35 % su površine pod šumom.

Selo se nalazi u blizini rijeke Save i grada Županje, s kojom je urbanizacijom gotovo spojeno, a udaljenost između središta Bošnjaka i Županje iznosi oko 5 km.

Graniči s općinama Vrbanja, Drenovci, Nijemci, gradovima Županja i Otok, te s Bosnom i Hercegovinom.

Okosnicu prometne mreže čine dva glavna cestovna smjera: autocesta A3 na sjeveru Općine (GP Bregana-Zagreb-Slavonski Brod-Lipovac- GP Bajakovo), te državna cesta D214 (Županja-Bošnjaci-GP Gunja) na jugozapadnom dijelu Općine Bošnjaci. U neposrednoj blizini, između Bošnjaka i Županje, prolazi i državna cesta D55, a oko 6 km od centra Bošnjaka je i međunarodni granični prijelaz Županja - Orašje. Osim cesta državne važnosti, na području Općine su još i dvije županijske ceste Ž4223 (Bošnjaci-Otok) i Ž4229 (Bošnjaci-Spačva) te nekoliko nerazvrstanih prometnica.

Središte Bošnjaka

Stanovništvo

Bošnjaci su selo s hrvatskim, katoličkim starosjedilačkim stanovništvom, koje se naziva i Slavoncima Šokcima.

Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Bošnjaci imala je 4.653 stanovnika, raspoređenih u jednom naselju - Bošnjacima.

Prema popisu iz 2011. Bošnjaci imaju 3.901 stanovnika, i najveće su ruralno naselje županjske Posavine.

Broj stanovnika naselja Bošnjaci prema popisima stanovništva [3]

1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
3.100 3.955 4.475 4.350 4.622 4.783 4.386 4.473 4.329 4.529 4.769 4.741 4.531 4.426 4.653 3.901

Nacionalni sastav po popisu 2011.

Povijest

Na lokalitetu Poprnjak, oko 3 km sjeverno od Bošnjaka, pronađeno je naselje i nekropola Kultura polja sa žarama , koje se prema pronađenim brončanim i koštanim predmetima datiraja u završnu fazu brončanog doba (Br D - Ha A1), oko 1000 godina prije Krista.

Na prostoru Žuželja, kod bivše Daražove ciglane uz rijeku Savu, pronađena je starohrvatska nekropola.

Prvi se puta Bošnjaci spominju 1476. godine, u popisu posjeda Selna (Zelna), i to kao desetak raštrkanih sela, koja će sredinom 18. stoljeća biti povezana u cjelinu ušoravanjem.

Turska vladavina

Posavski dio Slavonije Turci osvajaju 1536. godine, a ovo je područje pripadalo Srijemskom sandžaku, kadiluku Nijemci i nahiji Posavina. Područje današnjih Bošnjaka se sastojalo od nekoliko sela koja su prema turskom poreznom popisu provedenom oko 1570. izgledala ovako:

  • Boşnak ( Bošnjaci): 2200 akči poreza, 11 kuća, kućedomaćini: Gaza Hıjrit', Vuk Lukşa, D'urko Lukşa, Tomaş Bojit' (Božić), Martin Dopalovit', Şimun Dopalovit', Antol Kumirit'(?), Andıriyaş Yagit', Marko Radivoy, Kila(?) Istamirit'(?), Nikola Feza,
  • Buçiye (Buče) i Karaş (napušteno selište Karaševo): 2200 akči poreza, 6 kuća, kućedomaćini: Berta Çivoviçit' (?), Antol Vuçeta, Petar Vuk, D'urko Bratoşevit', D'urad' ....(?), Iliya Vitkovit' (Vitković),
  • Salanik, Islaniçi (selo Slanik, drugim imenom Slanić): 3222 akče poreza, 8 kuća, kućedomaćini: Antol Vukmir, D'ura - doselaç (doseljenik), D'ura Dorit'(Dorić), Nikola Ivko, Mihal Iştfan, Petar Mate, Matiyaş Vuk, Tomaş Klarit' (Klarić) , bive (udovica)- Kata.

Najviše je poreza i ušura plaćano od pšenice, prosa, košnica, ovaca, svinja, a stanovnici Slanić sela su imali i 4 vodenice na rijeci Savi. Selo Županje Blato (Jupaniye Blata) u isto vrijeme ima 23 kuće, ali nema zabilježenih vodenica, pa je pretpostavka da je Županje Blato bilo nešto dalje od Save.

Vojna krajina i suvremeno razdoblje

Nakon oslobođenja od Osmanske vlasti i uspostave granice na Savi, Bošnjaci su dio Slavonske vojne granice, 7. Brodske graničarske pukovnije i 11. satnije (kompanije) sa sjedištem u Županji.

Dne 16. rujna 1845. kod Bošnjaka je, u Savi, potonuo prvi hrvatski parobrod Sloga.

Važan datum za općinu je 22. svibnja 1897. kada su održani prosvjedi protiv nametnutog kandidata za Hrvatski sabor [4], a kojega su Bošnjačani trebali prisilno izabrati. U sukobu je ubijeno osam mještana, a ranjeno njih oko stotinu. Danas se 22. svibnja slavi kao Dan općine Bošnjaci, a nemili se događaj naziva Krvavi bošnjački izbori.[5].

Od 1945. do 1963. događala su se ukazanja Majke Božje i nekih svetaca. Izazvala su veliku pozornost hrvatske katoličke javnosti, a do danas nisu istražena. O tom događaju piše u svojim knjigama Vinko Juzbašić, te svećenik Srijemske biskupije Petar Šokčević u knjizi Zapisi iz olovnih vremena (iz 2015.), u poglavlju "Ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963.". Šokčević piše o događajima kao svjedok i u knjizi prikazuje ozračje tih događaja i daje portrete vidjelaca.[6]

U Domovinskome je ratu sudjelovalo oko 360 Bošnjačana, od kojih je bilo mnogo ranjenih, a sedmero poginulih.

Do 1993. Bošnjaci su bili u sastavu Općine Županja.

Bošnjaci, svibanj 2018.
Unutrašnjost crkve Sv. Martina, Bošnjaci
Unutrašnjost crkve u Bošnjacima, 2020.

Gospodarstvo

Uz poljoprivredu i šumarstvo, izvor dodatnih prihoda brojnim bošnjačkim obiteljima je predstavljala izrada oboraka i ženskih ručnih radova, osobito šlinge. To je pretočeno i u pjesmu koja kaže: Bošnjaci se nadaleko znaju, po oborcim i po šlingeraju !

Poduzetnička zona obećavajući je pokazatelj napretka. Brojni su proizvodni pogoni, poljoprivredna obiteljska gospodarstva te stočarske i poljoprivredne zadruge. Uređena su mnoga izletišta i šetnice uz Spačvanski bazen, kao i ugostiteljski objekti. Godine 2007. otvoren je i Šumarski muzej.

Brojne organizacije brinu o tradiciji, ručnome radu, šokačkoj pjesmi, glumi i plesu, a sportski klubovi privlače mlade i zadržavaju ih u selu.

Trenira se i druži uz nogomet, rukomet, taekwondo, šah, lov i ribolov. Domaći turniri pridonose tomu da se dobar glas o Bošnjacima daleko čuje.

Oborak
Otarčići za svetenje
Oltarna slika Svetog Martina biskupa u Bošnjacima
Crkva u Bošnjacima, oltar, Presveto Trojstvo 2018.

Prirodna baština

Bošnjački Vjerovi

Virovi / Vjerovi su vodotok dužine 18 380 m, širine prosječno oko 60 m, i dubine 2-7 m, čije je korito nastalo izlijevanjem rijeke Save, kao njezin rukavac tj. odvirak, u vrijeme visokih vodostaja.

Danas, kada zbog izgradnje nasipa ne postoji izravna veza s rijekom Savom, Virovi skupljaju vodu iz šuma u području Bošnjaka i Otoka, i većim dijelom godine imaju odlike močvare, i riječnog jezera, te pružaju idealne uvjete za odmor, ribolov, lov, šetnju i branje gljiva.

Za vrijeme velikih padalina u proljeće i u jesen, vodostaj im se znatno podigne i tada Virovi uspostavljaju prirodnu protočnu vezu s rijekom Spačvom, a preko nje s Bosutom i Savom, ponašajući se kao sporotekuća rječica.[7]

Značajnu ulogu u njihovu vodostaju imaju podzemne vode, koje se kreću na dubini 1,75 - 2, 75 m ispod površine zemljišta, pa zato nikad ne presušuju. Dakle od prirodnog fenomena izvorišta - vira, nastao je i naziv Virovi, koji se u dijelu Bošnjaka nazivaju i Vjerovi. Bogato su stanište raznim biljnim i životinjskim vrstama. Zahvaljujući bujnoj vegetaciji, u vodi Vjerova nalaze se raznovrsni kukci koji služe kao hrana brojnim ribama i drugim životinjama. Ovdje žive ribe nizinskih voda: šaran, linjak, štuka, som, karas, sunčani karas, bjelica, grgeč - bandar - bulješ - okan ili ostriž, deverika, žutooka, keder i čikov. Među pticama ističu se bijela roda, crna roda, bijela čaplja, crna liska, siva čaplja, divlja patka, orao ribič, golub grivnjaš te orao štekavac - veliki riblji orao koji je veoma prorijeđen i prijeti mu izumiranje. Od sisavaca u vodi živi vidra, a na pojilo dolazi lisica, divlja svinja, srna i jelen. Općenito možemo reći da su fauna i flora Vjerova slični onima u Kopačevu.

U neposrednoj blizini Vjerova nalazi se Rezervat hrasta lužnjaka Lože. Zbog izvrsnih genetskih svojstava žir s obala Virova, kao sjemenski materijal, šalje se po cijeloj Europi te ovaj podatak dovoljno govori i o biološkoj vrijednosti ekosustava Vjerovi.[8]

Na Vjerovima se nalaze ostaci srednjovjekovne utvrde Virgrad ili Slobodnjak grad, pa Općina Bošnjaci i Grad Otok rade na turističkom razvoju toga područja.

Tu se nalazi i vikend naselje u kojem postoje potencijali za oblikovanje dodatnih kapaciteta smještajne, ugostiteljske i druge turističke ponude.

Šumarski muzej Bošnjaci
Bošnjački Vjerovi

Svetište Drage Gospe Bošnjačke

Radi se o svetištu u ulici Ljudevita Gaja (Buče) gdje se Gospa ukazala dvijema djevojčicama i jednom dječaku, svi starosti od 9 do 15 godina. Ukazanja su trajala od ljeta 1945. godine do ljeta 1963., u početku na samom "svetištu", a kasnije i u župnoj crkvi, na oltaru BDM.

Prva ukazanja i znamenja na nebu započela su 10. svibnja 1945., dok je desetoro djece molilo krunicu na gumnu obitelji Domaćinović. 7. srpnja 1945. prvi puta je vidiocima progovorio sveti Martin, a sljedećeg dana 8. srpnja 1945. progovorila je i Majka Božja rekavši: "Ja sam draga Gospa" i "Bošnjaci sveto mjesto, anđeli moji".

Na vijest o ukazanju Gospe u Bošnjacima, koju nisu prenijele novine, narod iz tadašnje FNR Jugoslavije hrlio je u Bošnjake vlakom, kolima, pješice, na koljenima... Tako župnik, u spomenici župe, piše da se za Veliku Gospu, 15. kolovoza 1945., na svetištu skupilo između 10 000 i 15 000 hodočasnika, a bilježi i mnoga čudesa, ozdravljenja i milosti.

Nova komunistička vlast i UDBA je sve snage usmjerila na sprječavanje dolazaka i rastjerivanje naroda, tako da su vidioci, članovi njihovih obitelji i svećenici ispitivani i zatvarani, a milicija je pucala iz oružja, te čak postavila i nekoliko mina na svetištu, od kojih je ranjeno nekoliko hodočasnika. Zbog ukazanja je proganjan i tadašnji župnik i dekan Marijan Galović, te još neki katolički svećenici, a neki su vjerojatno i ubijeni, kao dominikanac Česlav Novak

Nakon što je Bosansko-đakovački i Srijemski biskup dr. Antun Akšamović 16. kolovoza 1947. posjetio svetište u Bošnjacima, izmolio 7 Očenaša, 7 Zdravomarija i 7 Slavaocu, komunistička je vlast organizirala rušenje svetišta 22. kolovoza 1947., pa su ukazanja najčešće bila u župnoj crkvi.

Od ožujka 1950. ukazanja su bila tri puta mjesečno: 5., 15., i 25. u mjesecu, a progoni su se i dalje nastavili, osobito prema vidjelici Mariji Golubičić, koja je u nekoliko navrata osuđivana i zatvarana.

Zadnje ukazanje je bilo na blagdan Velike Gospe 1963. , a krajem iste godine Marija Golubičić je otišla u samostan Milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovo, uzevši redovničko ime Bernardica.[9]

Unatoč progonima i zabranama, kroz cijelo vrijeme komunističke vlasti, Bošnjačani su privatno ili u molitvenim grupama odlazili na svoje "svetište", da bi uspostavom slobode i demokracije, uz podršku župe i Općine, ponovno oživjelo javno štovanje BDM na "svetištu".

Svetište danas
Svetište 1945.
Svetište do 1947.
Vidjelica č.s. Bernardica Golubičić


Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

  • Šumarski muzej
  • župna crkva sv. Martina iz 1792. godine
  • svetište Drage Gospe Bošnjačke
  • arheološki lokalitet "Virgrad" - ostatci utvrde podignute u 14. stoljeću
  • crkva sv. Antuna na Topoli iz 1998. godine

Obrazovanje

Kultura

  • KUD Branimir
  • ŽVA Nene
  • ŽPS Snaše
  • MPS Baće

Sport

Šahovski turnir Open Bošnjaci održava se od 1996.

  • Vatrogasni dom "DVD Bošnjaci"
  • Športsko ribolovna udruga "VIROVI"Bošnjaci
  • Taekwon-do klub Zrinski Bošnjaci

Noćni malonogometni turnir 'Bošnjaci' održava se od 1966.

Literatura

Izvori

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. http://www.dzs.hr/
  4. Na današnji dan 22.5.1897. „Krvavi bošnjački izbori“ Objavljeno 22. svibnja 2013.
  5. Dan općine Bošnjaci - Prikaz "Krvavi izbori u Bošnjacima 1897." Objavljeno 20. svibnja 2012.
  6. IKA "Zapisi iz olovnih vremena" - Knjiga sjećanja umirovljenog svećenika Srijemske biskupije Petra Šokčevića, 4. svibnja 2015. - 15:02 - IKA V - 169700/5 (pristupljeno 31. svibnja 2016.)
  7. http://www.otok.hr/grad_otok.php?id_kat=23
  8. http://www.bosnjaci.hr/upload/dokumenti/Strategija_razvoja_Opcine_Bosnjaci_2017.pdf
  9. Vinko Juzbašić: Draga Gospa Bošnjačka, ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963., Vinkovci 1998.
  10. www.enciklopedija.hr Kovačić-Tajčević, Sonja, pristupljeno 11. studenoga 2019.
  11. IKA Preminuo vlč. Antun Jovanovac, Vijest IKA V - 104449/7 , 14. srpnja 2008.

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija) koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.