Obična mirta: razlika između inačica

Obična mirta
	Myrtus communis
Sistematika
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Magnoliophyta;
Razred:	Magnoliopsida;
Red:	Myrtales;
Porodica:	Myrtaceae;
Rod:	Myrtus;
Vrsta:	M. communis;
Dvojno ime
	Myrtus communis; L.
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 10. rujna 2020. u 17:23

Obična mirta (obična mrča lat. Myrtus communis) aromatična je vrsta iz porodice mirti. Myrtus communis je porodica jedne ili dvije vrste cvjetnica iz obitelji Myrtaceae, iz područja južne Europe i sjeverne Afrike.

Opis biljke

Obična mirta je zimzelena grmolika biljka, bijelog cvijeta i sitnog modrog ploda koja može narasti do visine 5 metara. Listovi su dugi 3-5 cm, jednostavni su, bez palistića, nasuprotni, zimzeleni i kožasti. Listovi imaju ugodan eteričan miris, te se vrste ove porodice ubrajaju u začinsko bilje. Cvjetovi su dvospolni i pravilni, višesimetrični, sa 5 lapova i 5 latica. Prašnika je mnogo, a plodnica je podrasla s mnogo sjemenih zametaka. Plod je mnogosjemena boba ili tobolac.

Uporaba

Zbog sadržaja eteričnog ulja ( mirtol , koji sadrži mirtenol i geraniol te druge manje aktivne sastojke ), tanine i smole , zanimljiva je biljka s aromatičnim i ljekovitim svojstvima . Mirti se pripisuju balzamična , protuupalna , adstrigentna , blago antiseptička svojstva , stoga se koristi za liječenje bolesti koje utječu na probavni i dišni sustav. destilacijom lišća i cvjetova dobiva se tonik losion za eudermijsku upotrebu. Prinos esencijalnog ulja destilacije mirte prilično je nizak.

S kvantitativnog gledišta najvažniji proizvod predstavljaju bobice koje se koriste za pripremu likera od mirte , dobivenog alkoholnom infuzijom bobica . Rjeđi liker je White Mirto, dobiven hidroalkoholnom infuzijom mladih izbojaka, pogrešno zamijenjen s varijantom likera od mirte dobivenog infuzijom nepigmentiranih sorti . Tržišna cijena bobica iznosi oko 1,8-2 eura / kg.

U sardinskoj gastronomskoj tradiciji mirta je važan začin za aromatiziranje nekih vrsta mesa: grančice se tradicionalno koriste za aromatiziranje pečenog odojka, pečene ili kuhane peradi, govedine i nadasve za jela na bazi ptica (drozd, kos, čvorak). Mnogo je rjeđa, ali ne manje ukusna upotreba mirte kao začina za rižoto.

Dodatna literatura

Grlić,Lj. Samoniklo jestivo bilje,Zagreb 1980.

Vanjske poveznice

Samoniklo začinsko i aromatično bilje našeg Jadrana

@@ Redak 22: / Redak 22: @@
 Obična mirta je [[zimzelen]]a [[grm]]olika [[biljka]], [[bijelo]]g [[cvijet]]a i sitnog [[modro]]g [[plod]]a koja može narasti do visine 5 metara. [[List]]ovi su dugi 3-5 cm,  jednostavni su, bez palistića, nasuprotni, zimzeleni i kožasti. Listovi imaju ugodan eteričan [[miris]], te se vrste ove porodice ubrajaju u [[začin]]sko bilje. Cvjetovi su dvospolni i pravilni, višesimetrični, sa 5 lapova i 5 [[latica]]. [[Prašnik]]a je mnogo, a plodnica je podrasla s mnogo [[sjeme]]nih [[zametak]]a. Plod je mnogosjemena [[boba]] ili [[tobolac]].
+==Uporaba==
+Zbog sadržaja eteričnog ulja ( mirtol , koji sadrži mirtenol i geraniol te druge manje aktivne sastojke ), tanine i smole , zanimljiva je biljka s aromatičnim i ljekovitim svojstvima . Mirti se pripisuju balzamična , protuupalna , adstrigentna , blago antiseptička svojstva , stoga se koristi  za liječenje bolesti koje utječu na probavni  i dišni sustav. destilacijom lišća i cvjetova dobiva se tonik losion za eudermijsku upotrebu. Prinos esencijalnog ulja destilacije mirte prilično je nizak.
+S kvantitativnog gledišta najvažniji proizvod predstavljaju bobice koje se koriste za pripremu  likera od  mirte , dobivenog alkoholnom infuzijom bobica . Rjeđi liker je White Mirto, dobiven hidroalkoholnom infuzijom mladih izbojaka, pogrešno zamijenjen s varijantom  likera od mirte dobivenog infuzijom nepigmentiranih sorti . Tržišna cijena bobica iznosi oko 1,8-2 eura / kg.
+U sardinskoj gastronomskoj tradiciji mirta je važan začin za aromatiziranje nekih vrsta mesa: grančice se tradicionalno koriste za aromatiziranje pečenog odojka, pečene ili kuhane peradi, govedine i nadasve za jela na bazi ptica (drozd, kos, čvorak).  Mnogo je rjeđa, ali ne manje ukusna upotreba mirte kao začina za rižoto.
 ==Dodatna literatura==
 Grlić,Lj. Samoniklo jestivo bilje,Zagreb 1980.
 == Vanjske poveznice ==
 * [http://www.agr.hr/cro/ustrojstvo/zavodi/8/szab/opis_porodica.php Samoniklo začinsko i aromatično bilje našeg Jadrana]