Kocelj: razlika između inačica
m +Kategorija:9. stoljeće; +Kategorija:Vladari; ±Kategorija:Povijest Srbije→Kategorija:Srednjovjekovna Srbija uz pomoć dodatka HotCat |
Nema sažetka uređivanja Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki napredni alati |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Spodnja Panonija- frankovska regija.PNG|mini|desno|250px|Koceljeva država]] |
[[Datoteka:Spodnja Panonija- frankovska regija.PNG|mini|desno|250px|Koceljeva država]] |
||
[[Datoteka:Zemljevid Spodnje Panonije.PNG|mini|desno|250px|Koceljeva država]] |
[[Datoteka:Zemljevid Spodnje Panonije.PNG|mini|desno|250px|Koceljeva država]] |
||
'''Kocelj,''' [[knez]] (?, prva pol. 9. st. — ?, prije [[880.]]), vladar državnih tvorevina na području Panonske nizine. Poistovjećivali su ga s franačkim arhontom Kocilom kojega spominje [[Konstantin VII. Porfirogenet|Konstantin Porfirogenet]]. Sin je i nasljednik moravskoga kneza [[Nitranska kneževina|Pribine]], gospodara [[Nitra (grad)|Nitre]], koju su oko [[833.]] napustili pod pritiskom kneza Mojmira. Tražili su utočište u Hrvata kod kneza Ratimira (u dva navrata), pa u Istočnoj marci i kod Bugara. Nakon što su pristali uz Ratpota [[838.|838]], pokršteni su u Traismaueru. Godine [[847.]] postao je donjopanonskim markgrofom sa sjedištem u Blatnom Gradu ([[Blatonski Koštel|Blatonski Kostel]], danas Zalavár). Bio je podanik istočnofranačkoga vladara i prvotno podupiratelj germanske kolonizacije. Učvršćivao je kršćanstvo i gradio crkve. Na putu u [[Rim]] 867. posjetili su ga i dulje se zadržali u Blatnom Gradu [[Ćiril i Metod|braća Konstantin (Ćiril) i Metod]] te pobudili u njega veliko zanimanje za slavenske knjige, što mu je odredilo buduće držanje. Postupno se udaljio od Franaka, a nakon pobune slavenskih plemena duž istočne cijele franačke granice od Labe do [[Karantanija|Karantanije]] i Donje Panonije [[869.]] protiv franačke vlasti, pristaje uz Slavene te vlada samostalno. Crkveno mu je država pod Solnogradskom nadbiskupijom, koja je ometala rad Konstantina i Metoda. S [[Velikomoravska Kneževina|velikomoravskim]] knezovima Rastislavom i Svatoplukom pozvao je Metoda, nadbiskupa obnovljene Panonsko-srijemske nadbiskupije (sjedište: Blatni Grad) da se iz Rima vrati u [[Panonija|Panoniju]], i Metod je to učinio. God. 874. Kocelju su zbog »veleizdaje« oduzeti posjedi, izgubio je vlast, a na njegovo mjesto postavljen je grof Gozvin. Njegova [[Donjopanonska kneževina]] potpala je pod Franke, sporazumom između [[Franačka|Franaka]] i [[Velikomoravska Kneževina|Velike Moravske]]. [[Ferdo Šišić]] smatra da je Kocelj poginuo oko 876. kao zapovjednik [[ |
'''Kocelj,''' [[knez]] (?, prva pol. 9. st. — ?, prije [[880.]]), vladar državnih tvorevina na području Panonske nizine. Poistovjećivali su ga s franačkim arhontom Kocilom kojega spominje [[Konstantin VII. Porfirogenet|Konstantin Porfirogenet]]. Sin je i nasljednik moravskoga kneza [[Nitranska kneževina|Pribine]], gospodara [[Nitra (grad)|Nitre]], koju su oko [[833.]] napustili pod pritiskom kneza Mojmira. Tražili su utočište u Hrvata kod kneza Ratimira (u dva navrata), pa u Istočnoj marci i kod Bugara. Nakon što su pristali uz Ratpota [[838.|838]], pokršteni su u Traismaueru. Godine [[847.]] postao je donjopanonskim markgrofom sa sjedištem u Blatnom Gradu ([[Blatonski Koštel|Blatonski Kostel]], danas Zalavár). Bio je podanik istočnofranačkoga vladara i prvotno podupiratelj germanske kolonizacije. Učvršćivao je kršćanstvo i gradio crkve. Na putu u [[Rim]] 867. posjetili su ga i dulje se zadržali u Blatnom Gradu [[Ćiril i Metod|braća Konstantin (Ćiril) i Metod]] te pobudili u njega veliko zanimanje za slavenske knjige, što mu je odredilo buduće držanje. Postupno se udaljio od Franaka, a nakon pobune slavenskih plemena duž istočne cijele franačke granice od Labe do [[Karantanija|Karantanije]] i Donje Panonije [[869.]] protiv franačke vlasti, pristaje uz Slavene te vlada samostalno. Crkveno mu je država pod Solnogradskom nadbiskupijom, koja je ometala rad Konstantina i Metoda. S [[Velikomoravska Kneževina|velikomoravskim]] knezovima Rastislavom i Svatoplukom pozvao je Metoda, nadbiskupa obnovljene Panonsko-srijemske nadbiskupije (sjedište: Blatni Grad) da se iz Rima vrati u [[Panonija|Panoniju]], i Metod je to učinio. God. 874. Kocelju su zbog »veleizdaje« oduzeti posjedi, izgubio je vlast, a na njegovo mjesto postavljen je grof Gozvin. Njegova [[Donjopanonska kneževina]] potpala je pod Franke, sporazumom između [[Franačka|Franaka]] i [[Velikomoravska Kneževina|Velike Moravske]]. [[Ferdo Šišić]] smatra da je Kocelj poginuo oko 876. kao zapovjednik [[Karloman, sin Karla Martela|Karlmanove]] vojske koja se borila protiv Hrvata. B. Ferjančić smatra da pohod nije bio uperen protiv Hrvata, nego protiv Polapskih Slavena.<ref>Pejo Ćošković: [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=221 ''Kocelj''] Hrvatski biografski leksikon. LZMK. 2009. Pristupljeno 15. lipnja 2020.</ref> |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Inačica od 16. rujna 2020. u 15:38
Kocelj, knez (?, prva pol. 9. st. — ?, prije 880.), vladar državnih tvorevina na području Panonske nizine. Poistovjećivali su ga s franačkim arhontom Kocilom kojega spominje Konstantin Porfirogenet. Sin je i nasljednik moravskoga kneza Pribine, gospodara Nitre, koju su oko 833. napustili pod pritiskom kneza Mojmira. Tražili su utočište u Hrvata kod kneza Ratimira (u dva navrata), pa u Istočnoj marci i kod Bugara. Nakon što su pristali uz Ratpota 838, pokršteni su u Traismaueru. Godine 847. postao je donjopanonskim markgrofom sa sjedištem u Blatnom Gradu (Blatonski Kostel, danas Zalavár). Bio je podanik istočnofranačkoga vladara i prvotno podupiratelj germanske kolonizacije. Učvršćivao je kršćanstvo i gradio crkve. Na putu u Rim 867. posjetili su ga i dulje se zadržali u Blatnom Gradu braća Konstantin (Ćiril) i Metod te pobudili u njega veliko zanimanje za slavenske knjige, što mu je odredilo buduće držanje. Postupno se udaljio od Franaka, a nakon pobune slavenskih plemena duž istočne cijele franačke granice od Labe do Karantanije i Donje Panonije 869. protiv franačke vlasti, pristaje uz Slavene te vlada samostalno. Crkveno mu je država pod Solnogradskom nadbiskupijom, koja je ometala rad Konstantina i Metoda. S velikomoravskim knezovima Rastislavom i Svatoplukom pozvao je Metoda, nadbiskupa obnovljene Panonsko-srijemske nadbiskupije (sjedište: Blatni Grad) da se iz Rima vrati u Panoniju, i Metod je to učinio. God. 874. Kocelju su zbog »veleizdaje« oduzeti posjedi, izgubio je vlast, a na njegovo mjesto postavljen je grof Gozvin. Njegova Donjopanonska kneževina potpala je pod Franke, sporazumom između Franaka i Velike Moravske. Ferdo Šišić smatra da je Kocelj poginuo oko 876. kao zapovjednik Karlmanove vojske koja se borila protiv Hrvata. B. Ferjančić smatra da pohod nije bio uperen protiv Hrvata, nego protiv Polapskih Slavena.[1]
Izvori
Vanjske poveznice
- ur. sveska: Zrinka Nikolić Jakus, auktor poglavlja Hrvoje Gračanin: BIBLIOTEKA POVIJEST HRVATASvezak I.Nova zraka u europskom svjetluHrvatske zemlje u ranome srednjem vijeku (oko 550 − oko 1150); Poglavlje: Donjopanonska kneževina, Matica hrvatska, Zagreb 2015. str. 15. - 21. u pdf-u ISBN 978-953-150-942-8 (svezak I.)