Tatari: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
bjeline
mNema sažetka uređivanja
Oznaka: uklonjeno uređivanje
Redak 27: Redak 27:
[[Datoteka:Taniec tatarski.jpg|mini|lijevo|200px|<center>'''Tatarski ples''' – Krimski Tatar (lijevo) u bitci s vojnikom [[Poljsko-Litvanski savez|Poljsko-Litvanskog saveza]] (desno).<center>]]
[[Datoteka:Taniec tatarski.jpg|mini|lijevo|200px|<center>'''Tatarski ples''' – Krimski Tatar (lijevo) u bitci s vojnikom [[Poljsko-Litvanski savez|Poljsko-Litvanskog saveza]] (desno).<center>]]


Sam naziv „Tatarlar“ izvorno se odnosio na [[Mongolski narodi|mongolsko pleme]] „Ta-ta“, koje je živjelo sjeverno od pustinje [[Gobi]] u 5. stoljeću. Te se pokrenulo prema Zapadu i zavladalo [[Turkijski narodi|turkijskim plemenom]] [[Prabugari|Prabugara]] na Volgi, s kojim se danas izmiješalo (današnji kazanjski Tatari). Tako se Tatari najčešće drže [[Turkijski narodi|turkijsko]]-[[Mongoli|mongolskim]] narodom koji govori [[Turkijski jezici|turkijskim jezikom]].
Sam naziv „Tatarlar“ izvorno se odnosio na [[Mongolski narodi|mongolsko pleme]] „Ta-ta“, koje je živjelo sjeverno od pustinje [[Gobi]] u 5. stoljeću. Te se pokrenulo prema Zapadu i zavladalo [[Turkijski narodi|turkijskim plemenom]] [[Prabugari|Prabugara]] na Volgi, s kojim se danas izmiješalo (današnji kazanjski Tatari). Tako se Tatari najčešće drže turkijsko-mongolskim narodom koji govori [[Turkijski jezici|turkijskim jezikom]].


Nakon prodora [[Džingis-kan]]ovih [[Mongoli|Mongola]] u Europu, nazivi ''Tatari'' i ''Mongoli'' javljaju se sinonimno. Do 13. stoljeća izmiješali su se i s drugim turkijskim narodima u Europi ([[Hazari]], [[Kumani]], [[Pečenezi]] i dr.).
Nakon prodora [[Džingis-kan]]ovih [[Mongoli|Mongola]] u Europu, nazivi ''Tatari'' i ''Mongoli'' javljaju se sinonimno. Do 13. stoljeća izmiješali su se i s drugim turkijskim narodima u Europi ([[Hazari]], [[Kumani]], [[Pečenezi]] i dr.).

Inačica od 19. rujna 2020. u 18:05

Tatari
Tatarlar / Татарлар
Područja glavnog rasprostiranja Tatara (zeleno)
Ukupno pripadnika
blizu 7 milijuna [1];[2]
Značajna područja naseljavanja
Rusija, Uzbekistan, Kazahstan, Ukrajina, Kirgistan, Turska, Litva, Finska, Estonija, Poljska, Bjelorusija, Njemačka, Bugarska, Rumunjska, Kanada, SAD, Brazil, Moldavija, Japan i Kina
Jezik
Tatarski jezik, Ruski jezik
Vjera
Sunitski muslimani, Pravoslavni kršćani, Ateisti
Povezane etničke grupe
Turkijski narodi

Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim zemljama kao su (Bugarska, Rumunjska; stara naselja u Poljskoj, oko 3000), te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina). Po vjeri su većinom muslimani suniti, uz manje skupine pravoslavaca.

Naziv i povijest

Tatarski ples – Krimski Tatar (lijevo) u bitci s vojnikom Poljsko-Litvanskog saveza (desno).

Sam naziv „Tatarlar“ izvorno se odnosio na mongolsko pleme „Ta-ta“, koje je živjelo sjeverno od pustinje Gobi u 5. stoljeću. Te se pokrenulo prema Zapadu i zavladalo turkijskim plemenom Prabugara na Volgi, s kojim se danas izmiješalo (današnji kazanjski Tatari). Tako se Tatari najčešće drže turkijsko-mongolskim narodom koji govori turkijskim jezikom.

Nakon prodora Džingis-kanovih Mongola u Europu, nazivi Tatari i Mongoli javljaju se sinonimno. Do 13. stoljeća izmiješali su se i s drugim turkijskim narodima u Europi (Hazari, Kumani, Pečenezi i dr.).

Tatari su vladajući sloj u Zlatnoj Hordi, državi koja se prostirala od Oba do Dnjepra, ugrožavajući i Moskvu, a nakon slabljenja Zlatne Horde vladaju još uvijek moćnim Kazanjskim i Krimskim kanatima, sve do kraja 15. stoljeća, kada ih potiskuju Rusi.

U Drugom svjetskom ratu krimski Tatari su raseljeni. Kazanjski Tatari su imali autonomiju u Tatarstanu u SSSR-u, danas Republika Tatarstan u Ruskoj Federaciji.

Poznati Tatari

Irina Shayk

Među najpoznatijim Tatarima su:

Izvori

  • Opća i nacionalna Enciklopedija, 19. knjiga, PRO LEKSIS d. o. o. VEČERNJI LIST d. d., Zagreb 2007., ISBN 978-953-7224-19-6

Poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Tatari