Guayana Esequiba: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
{{Radovi}}
{{Radovi}}
'''Guayana Esequiba''' (španjolski izgovor [ɡwaˈʝana eseˈkiβa] ( ) je sporni teritorij od 159,500 km2 zapadno od [[Essequibo (rijeka)|rijeke Essequibo]] kojom upravlja i kontrolira [[Gvajana|Gvajana,]] a na koji polaže pravo [[Venezuela]] . <ref /> Granični spor naslijeđen je od kolonijalnih sila (Španjolska u slučaju Venezuele, te Nizozemska i Velika Britanija u slučaju Gvajane), a komplicira se neovisnošću Gvajane od Ujedinjenog Kraljevstva 1966.
'''Guayana Esequiba''' (španjolski izgovor [ɡwaˈʝana eseˈkiβa]) je sporni teritorij od 159,500 km<sup>2</sup> zapadno od [[Essequibo (rijeka)|rijeke Essequibo]] kojom upravlja i kontrolira [[Gvajana]], a na koji polaže pravo [[Venezuela]].<ref name="case">[https://books.google.com/books?id=sNkMAAAAYAAJ&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false ''British Guiana Boundary: Arbitration with the United States of Venezuela. The Case (and Appendix) on Behalf of the Government of Her Britannic Majesty''] Volume 7. Printed at the Foreign office, by Harrison and sons, 1898.</ref> Granični spor naslijeđen je od kolonijalnih sila (Španjolska u slučaju Venezuele, te Nizozemska i Velika Britanija u slučaju Gvajane), a komplicira se neovisnošću Gvajane od Ujedinjenog Kraljevstva 1966.


Status teritorija podliježe [[Ugovor iz Ženeve (1966)|Ženevskom sporazumu]] koji su [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], Venezuela i [[Britanska Gvajana]] potpisale 17. veljače 1966. Ovim se ugovorom utvrđuje da će se stranke složiti pronaći praktično, mirno i zadovoljavajuće rješenje spora.<ref name="Geneva">[http://treaties.un.org/doc/Publication/UNTS/Volume%20561/volume-561-I-8192-English.pdf Agreement to resolve the controversy over the frontier between Venezuela and British Guiana (Treaty of Geneva, 1966)] from UN</ref> Unatoč ugovoru, Venezuela je upotrijebila diplomatske, ekonomske i vojne akcije protiv Gvajane, poput prijetnji [[Ekonomske sankcije|ekonomskim sankcijama]] protiv država koje žele pomoći Gvajani u razvoju teritorija. <ref name=":56">{{Citiranje časopisa|author=Ince|first=Basil A.|title=The Venezuela-Guyana Boundary Dispute in the United Nations|url=|date=1970|journal=[[Caribbean Studies (journal)|Caribbean Studies]]|volume=9|issue=4|pages=5-26}}</ref> Gubitak područja bogatog resursima, koje čini oko dvije trećine teritorija Gvajane, nanio bi nepovratnu štetu gospodarskom razvoju Gvajane.
Status teritorija podliježe [[Ugovor iz Ženeve (1966)|Ženevskom sporazumu]] koji su [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], Venezuela i [[Britanska Gvajana]] potpisale 17. veljače 1966. Ovim se ugovorom utvrđuje da će se stranke složiti pronaći praktično, mirno i zadovoljavajuće rješenje spora.<ref name=Geneva>[http://treaties.un.org/doc/Publication/UNTS/Volume%20561/volume-561-I-8192-English.pdf Agreement to resolve the controversy over the frontier between Venezuela and British Guiana (Treaty of Geneva, 1966)] from UN</ref> Unatoč ugovoru, Venezuela je upotrijebila diplomatske, ekonomske i vojne akcije protiv Gvajane, poput prijetnji [[Ekonomske sankcije|ekonomskim sankcijama]] protiv država koje žele pomoći Gvajani u razvoju teritorija.<ref name=":56">{{cite journal |last=Ince |first=Basil A. |date=1970 |title=The Venezuela-Guyana Boundary Dispute in the United Nations |url= |journal=[[Caribbean Studies (journal)|Caribbean Studies]] |volume=9 |issue=4 |pages=5-26}}</ref> Gubitak područja bogatog resursima, koje čini oko dvije trećine teritorija Gvajane, nanio bi nepovratnu štetu gospodarskom razvoju Gvajane.<ref name=":56" />


Teritorij je Gvajana podijeljen na šest administrativnih regija: [[Barima-Waini]], [[Cuyuni-Mazaruni]], [[Pomeroon-Supenaam]], [[Potaro-Siparuni]], [[Gornji Takutu-Gornji Essequibo]] i [[Otoci Essequibo-zapadna Demerara|Otoci Essequibo-Zapadna Demerara]]. Venezuela ga često prikazuje na karti kao prugastu regiju koja se naziva ''Guayana Esequiba'' i uključen je u državne ustave [[Bolívar (država u Venezueli)|Bolívar]] i [[Delta Amacuro]] .
Teritorij je Gvajana podijelila na šest administrativnih regija: [[Barima-Waini]], [[Cuyuni-Mazaruni]], [[Pomeroon-Supenaam]], [[Potaro-Siparuni]], [[Gornji Takutu-Gornji Essequibo]] i [[Otoci Essequibo-zapadna Demerara|Otoci Essequibo-Zapadna Demerara]]. Venezuela ga često prikazuje na karti kao prugastu regiju koja se naziva ''Guayana Esequiba'' i uključen je u državne ustave [[Bolívar (država u Venezueli)|Bolívar]] i [[Delta Amacuro]] .

== Povijest ==
=== 15. stoljeće ===
Prvi europski susret u regiji imali su brodovi [[Juan de Esquivel|Juana de Esquivela]], zamjenika [[Diego Kolumbo|don Diega Columbusa]], sina [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]] 1498. godine.<ref name="STATES">{{cite book |title=[[The Statesman's Yearbook|The Statesman's Yearbook 2017: The Politics, Cultures and Economies of the World]] |publisher=[[Springer Publishing]] |isbn=1349683981 |edition=153 |page=566}}</ref> Regija je dobila ime po Esquivelu. 1499. [[Amerigo Vespucci]] i [[Alonso de Ojeda]] istražili su ušća Orinoka, a navodno su bili prvi Europljani koji su istražili Essequibo.<ref name="STATES"/>

=== 16. stoljeće ===
[[Datoteka:Guaiana_ofte_de_Provincien_tusschen_Rio_de_las_Amazonas_ende_Rio_de_Yuiapari_ofte_Orinoque.jpg|mini|Karta [[Hessel Gerritsz|Hessela Gerritsza]] iz 1625. godine koja prikazuje nizozemski teritorij (u žutoj boji) od [[Orinoco|rijeke Orinoco]] do [[Amazona|rijeke Amazone.]]]]
[[Nizozemska kolonizacija Gvajana]] dogodila se prvenstveno između ušća [[Orinoco|rijeke Orinoco]] na zapadu i [[Amazona|rijeke Amazone]] na istoku.<ref name=":10" /> Njihovo prisustvo u [[Guayanas|Gvajanama]] zabilježeno je krajem 1500-ih, iako su mnogi dokumenti ranih nizozemskih otkrića u regiji uništeni.<ref name=":10">{{cite book |title=The Dutch in the Caribbean and on the Wild Coast |last=Goslinga |first=Cornelis |publisher=[[University of Florida Press]] |year=1971 |isbn= |location=Gainesville, FL |pages= }}</ref> Nizozemci su bili prisutni čak zapadno od [[Poluotok Araya|poluotoka Araya]] u Venezueli koristeći [[Solina (geologija)|solane]] na tom području.<ref name=":10" /> Do 1570-ih izvješteno je da Nizozemci započinju trgovinu u Guinanama, ali postoji malo dokaza.<ref name=":10" /> U to vrijeme ni Portugalci ni Španjolci nisu uspostavili nijednu ustanovu na tom području.<ref name=":10" /> Nizozemska utvrda sagrađena je 1596. godine na ušću [[Essequibo (rijeka)|rijeke Essequibo]] na otoku, iako su je utvrdu srušili Španjolci kasnije te godine.<ref name=":10" />

Godine 1597. zanimanje Nizozemske za putovanje u Gvajane postalo je uobičajeno nakon objavljivanja časopisa "''[[Otkriće Gvajane|Otkriće Gvajane]]''" [[Walter Raleigh|Sir Waltera Raleigha]].<ref name=":10"/> Dana 3. prosinca 1597. nizozemska ekspedicija napustila je [[Brielle]] i obišla obale između Amazone i Orinoka.<ref name=":10" /> Izvještaj, koji je napisao A. Cabeljau i koji je opisao kao "realističnije podatke o regiji" od onog iz Raleigha, pokazao je kako su Nizozemci putovali rijekama Orinoco i [[Caroni (rijeka u Venezueli)|Caroní]], otkrivajući desetke rijeka i druge zemlje koja su ranije bila nepoznate.<ref name=":10" /> Cabeljau je napisao o dobrim odnosima s domorocima i da su Španjolci bili prijateljski raspoloženi kad su ih susreli u [[Ciudad Bolívar|San Toméu]].<ref name=":10" /> Do 1598. godine nizozemski brodovi navraćali su u Gvajanu kako bi uspostavili naselja.

=== 17. stoljeće ===
[[Datoteka:20191123_Guyana_0228_Kyk_Over_Al_Island_sRGB_(49295897097).jpg|mini|Ruševine [[Tvrđava Kyk-Over-Al|utvrde Kyk-Over-Al]], koju su Nizozemci izgradili 1616. godine.]]

=== 18. stoljeće ===

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Sporni teritoriji]]
[[Kategorija:Venezuela]]
[[Kategorija:Gvajana]]

Inačica od 24. listopada 2020. u 22:34

Guayana Esequiba (španjolski izgovor [ɡwaˈʝana eseˈkiβa]) je sporni teritorij od 159,500 km2 zapadno od rijeke Essequibo kojom upravlja i kontrolira Gvajana, a na koji polaže pravo Venezuela.[1] Granični spor naslijeđen je od kolonijalnih sila (Španjolska u slučaju Venezuele, te Nizozemska i Velika Britanija u slučaju Gvajane), a komplicira se neovisnošću Gvajane od Ujedinjenog Kraljevstva 1966.

Status teritorija podliježe Ženevskom sporazumu koji su Ujedinjeno Kraljevstvo, Venezuela i Britanska Gvajana potpisale 17. veljače 1966. Ovim se ugovorom utvrđuje da će se stranke složiti pronaći praktično, mirno i zadovoljavajuće rješenje spora.[2] Unatoč ugovoru, Venezuela je upotrijebila diplomatske, ekonomske i vojne akcije protiv Gvajane, poput prijetnji ekonomskim sankcijama protiv država koje žele pomoći Gvajani u razvoju teritorija.[3] Gubitak područja bogatog resursima, koje čini oko dvije trećine teritorija Gvajane, nanio bi nepovratnu štetu gospodarskom razvoju Gvajane.[3]

Teritorij je Gvajana podijelila na šest administrativnih regija: Barima-Waini, Cuyuni-Mazaruni, Pomeroon-Supenaam, Potaro-Siparuni, Gornji Takutu-Gornji Essequibo i Otoci Essequibo-Zapadna Demerara. Venezuela ga često prikazuje na karti kao prugastu regiju koja se naziva Guayana Esequiba i uključen je u državne ustave Bolívar i Delta Amacuro .

Povijest

15. stoljeće

Prvi europski susret u regiji imali su brodovi Juana de Esquivela, zamjenika don Diega Columbusa, sina Kristofora Kolumba 1498. godine.[4] Regija je dobila ime po Esquivelu. 1499. Amerigo Vespucci i Alonso de Ojeda istražili su ušća Orinoka, a navodno su bili prvi Europljani koji su istražili Essequibo.[4]

16. stoljeće

Karta Hessela Gerritsza iz 1625. godine koja prikazuje nizozemski teritorij (u žutoj boji) od rijeke Orinoco do rijeke Amazone.

Nizozemska kolonizacija Gvajana dogodila se prvenstveno između ušća rijeke Orinoco na zapadu i rijeke Amazone na istoku.[5] Njihovo prisustvo u Gvajanama zabilježeno je krajem 1500-ih, iako su mnogi dokumenti ranih nizozemskih otkrića u regiji uništeni.[5] Nizozemci su bili prisutni čak zapadno od poluotoka Araya u Venezueli koristeći solane na tom području.[5] Do 1570-ih izvješteno je da Nizozemci započinju trgovinu u Guinanama, ali postoji malo dokaza.[5] U to vrijeme ni Portugalci ni Španjolci nisu uspostavili nijednu ustanovu na tom području.[5] Nizozemska utvrda sagrađena je 1596. godine na ušću rijeke Essequibo na otoku, iako su je utvrdu srušili Španjolci kasnije te godine.[5]

Godine 1597. zanimanje Nizozemske za putovanje u Gvajane postalo je uobičajeno nakon objavljivanja časopisa "Otkriće Gvajane" Sir Waltera Raleigha.[5] Dana 3. prosinca 1597. nizozemska ekspedicija napustila je Brielle i obišla obale između Amazone i Orinoka.[5] Izvještaj, koji je napisao A. Cabeljau i koji je opisao kao "realističnije podatke o regiji" od onog iz Raleigha, pokazao je kako su Nizozemci putovali rijekama Orinoco i Caroní, otkrivajući desetke rijeka i druge zemlje koja su ranije bila nepoznate.[5] Cabeljau je napisao o dobrim odnosima s domorocima i da su Španjolci bili prijateljski raspoloženi kad su ih susreli u San Toméu.[5] Do 1598. godine nizozemski brodovi navraćali su u Gvajanu kako bi uspostavili naselja.

17. stoljeće

Ruševine utvrde Kyk-Over-Al, koju su Nizozemci izgradili 1616. godine.

18. stoljeće

Izvori

  1. British Guiana Boundary: Arbitration with the United States of Venezuela. The Case (and Appendix) on Behalf of the Government of Her Britannic Majesty Volume 7. Printed at the Foreign office, by Harrison and sons, 1898.
  2. Agreement to resolve the controversy over the frontier between Venezuela and British Guiana (Treaty of Geneva, 1966) from UN
  3. a b Ince, Basil A. 1970. The Venezuela-Guyana Boundary Dispute in the United Nations. Caribbean Studies. 9 (4): 5–26
  4. a b The Statesman's Yearbook 2017: The Politics, Cultures and Economies of the World 153 izdanje. Springer Publishing. str. 566. ISBN 1349683981
  5. a b c d e f g h i j Goslinga, Cornelis. 1971. The Dutch in the Caribbean and on the Wild Coast. University of Florida Press. Gainesville, FL.