Slaven Letica: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 9: Redak 9:


Godine [[2000.]], Letica se kandidirao za hrvatskoga predsjednika kao neovisni kandidat,<ref>{{cite web|url=http://www.monitor.hr/clanci/najveci-broj-kandidata-za-predsjednicke-izbore/24594/|title=Najveći broj kandidata za predsjedničke izbore|publisher=Monitor.hr|accessdate=29. kolovoza 2012}}</ref> a [[2003.]] izabran je na listi [[HSP]]-a za neovisnog zastupnika u [[Peti saziv Hrvatskog sabora|5. saziv Hrvatskog sabora]].
Godine [[2000.]], Letica se kandidirao za hrvatskoga predsjednika kao neovisni kandidat,<ref>{{cite web|url=http://www.monitor.hr/clanci/najveci-broj-kandidata-za-predsjednicke-izbore/24594/|title=Najveći broj kandidata za predsjedničke izbore|publisher=Monitor.hr|accessdate=29. kolovoza 2012}}</ref> a [[2003.]] izabran je na listi [[HSP]]-a za neovisnog zastupnika u [[Peti saziv Hrvatskog sabora|5. saziv Hrvatskog sabora]].

Preminuo je u Zagrebu, [[25. listopada]] [[2020.]] godine nakon duge i teške bolesti u 74. godini života.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/preminuo-slaven-letica-foto-20201025 |title=Preminuo Slaven Letica |website=tportal.hr |date=25. listopada 2020. |accessdate=25. listopada 2020.}}</ref>


== Djela ==
== Djela ==

Inačica od 25. listopada 2020. u 14:50

Slaven Letica (Podgora, 28. lipnja 1947. – Zagreb, 25. listopada 2020.[1]) bio je hrvatski sociolog, kolumnist, publicist, političar i sveučilišni profesor.

Životopis

Od 1980. godine je profesor sociologije na Medicinskome fakultetu u Zagrebu. Godine 1983. je stekao doktorat na Ekonomskom fakultetu – Zagreb disertacijom Faktori rasta (1960.–1981.) i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u SR Hrvatskoj pod mentorstvom Pere Jurkovića.[2]

Kasnih 1980-ih pred raspadom socijalističke Jugoslavije i novim mogućnostima pluralizma, Letica je počeo koristiti nove slobode za zagovaranje različitih reforma. Napisao je brojne članke i kolumne, te stupio u javni život.

Od 1990. do 1991. godine bio je osobnim savjetnikom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana.[3]

Godine 2000., Letica se kandidirao za hrvatskoga predsjednika kao neovisni kandidat,[4] a 2003. izabran je na listi HSP-a za neovisnog zastupnika u 5. saziv Hrvatskog sabora.

Preminuo je u Zagrebu, 25. listopada 2020. godine nakon duge i teške bolesti u 74. godini života.[5]

Djela

Nepotpun popis djela:

  • Kriza i zdravstvo, Stvarnost, Zagreb, 1984.
  • Intelektualac i kriza, August Cesarec, Zagreb, 1989.
  • Četvrta Jugoslavija, CIP, Zagreb, 1990.
  • JNA - rat protiv Hrvatske, Globus, Zagreb, 1991. (suautor Mario Nobilo)
  • Izvori velikosrpske agresije: rasprave/dokumenti: kartografski prikazi, August Cesarec-Školska knjiga, Zagreb, 1991., (engl. izd., Centar za strane jezike Zagreb-AGM d.o.o., Zagreb, 1993.), (prir. Bože Čović), (suautori Bože Čović, Miroslav Brandt, Radovan Pavić, Zdravko Tomac, Mirko Valentić i Stanko Žuljić)
  • Obećana zemlja: politički antimemoari, Globus, Zagreb, 1992.
  • Divlje misli: Ilustrirana kronika zabranjenih misli i zakasnjele povijesti, AGM, Zagreb, 1993.
  • Habits of the Balkan Heart: Social Character and the Fall of Communism, Texas A&M University Press, College Station, 1993. (suautori Stjepan G. Meštrović i Miroslav Goreta)[6]
  • Postmoderna i genocid u Bosni, Jesenski i Turk-Hrvatsko sociološko društvo i Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb,1997. (suautor Bartol Letica) (engl. izd. Postmodernity and genocide in Bosnia, 1997.)
  • Političko pleme, Jesenski i Turk, Zagreb, 1998. (2. izd. Političko pleme 2, Jesenski i Turk, Zagreb, 1999.)
  • Strašni sud: kronika hrvatske apokalipse, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.
  • Let iznad kukavičjeg gnijezda, Jesenski i Turk, Zagreb, 2007.
  • Druga medicina: traganje za tajnim putom do zdravlja, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010. (suautorica Gordana Cerjan-Letica)
  • Mala povijest Velike Srbije: Četnička Srbija na našem Bliskom Istoku, Vuković & Runjić i 24sata d.o.o., Zagreb, 2013.
  • Američke e-priče za Elenu, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2014.
  • Politički sasvim nekorektno, Profil, Zagreb, 2015.
  • Vječni titoizam i ljudožderska politika, Večernji edicija, Zagreb, 2016.[7]

Literatura

Izvori

  1. ↑ Jutarnji list - Umro je bivši saborski zastupnik Slaven Letica. 25. listopada 2020. Pristupljeno 25. listopada 2020.
  2. ↑ Slaven Letica: Faktori rasta (1960-1981) i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u SR Hrvatskoj, Zagreb : Ekonomski fakultet – Zagreb, 1983., (COBISS.BH)
  3. ↑ Franjo Maletić, gl. ur.: Tko je tko u Hrvatskoj = Who is who in Croatia, Zagreb : Golden marketing, 1993., ISBN 953-6168-00-6, str. 407.
  4. ↑ Najveći broj kandidata za predsjedničke izbore. Monitor.hr. Pristupljeno 29. kolovoza 2012.
  5. ↑ Preminuo Slaven Letica. tportal.hr. 25. listopada 2020. Pristupljeno 25. listopada 2020.
  6. ↑ (engl.) Texas A&M University Consortium Press: Habits of the Balkan Heart, preuzeto 23. studenoga 2012.
  7. ↑ „Vječni titoizam i ljudožderska politika“ – nova razorna knjiga Slavena Letice o pošastima komunizma, makarska-post.com, 22. travnja 2016., pristupljeno 30. travnja 2016.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Slaven_Letica&oldid=5652177"