Oman: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki
uklanjanje izmjene 5661147 suradnika 77.222.24.31 (razgovor)
Oznaka: uklanjanje
Redak 17: Redak 17:
površina_poredak = 69 |
površina_poredak = 69 |
površina = 309.500 |
površina = 309.500 |
vode = 1 |
vode = 0 |
stanovništvo_poredak = 130 |
stanovništvo_poredak = 130 |
stanovništvo = 3.204.897 |
stanovništvo = 3.204.897 |

Inačica od 7. studenoga 2020. u 13:18

Sultanat Oman
سلطنة عُمان

(Saltanât Umān)

Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Nashid as-Salaam as-Sultani
Položaj Omana
Glavni grad Muscat
Službeni jezik arapski
Državni vrh
 - Sultan Haitham ben Tariq
Neovisnost Od Portugala 1650.
Površina 69. po veličini
 - ukupno 309.500 km2
 - % vode 0 %
Stanovništvo 130. po veličini
 - ukupno (2007) 3.204.897
 - gustoća 10,4/km2
Valuta omanski rijal (1000 baisa)
Pozivni broj +968
Vremenska zona UTC +4
Internetski nastavak .om

Oman, službeno Sultanat Oman je država na jugoistočnoj obali Аrapskog poluotoka u jugozapadnoj Aziji. Na istoku i jugu izlazi na Arapsko more, a na sjeveroistoku na Omanski zaljev. Graniči na jugozapadu s Jemenom, na zapadu sa Saudijskom Arabijom, te na sjeverozapadu s Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Zemljopis

Većinu zemlje zauzima ravna pustinja, a niža brda su na jugoistoku. Vapnenački planinski lanci Hadjar (= Stijenjak) uzdižu se iznad sjeverne obale, s najvišim vrhovima Šams (2.980 m) i Gjebel Akhdar (3.018 m). Omanu pripada i eksklava poluotoka Musandam, odvojena od ostatka zemlje teritorijem UAE, koja zauzima strateški važan položaj na južnoj obali Hormuškog tjesnaca na ulazu u Perzijski zaljev. Klima je većinom sušna pustinjska, uz obale nešto blaža polupustinjska, a tek na višem gorju Hadjar se donekle približava mediteranskoj.

Povijest

Oman je stoljećima bio važno trgovačko središte. Godine 1508. Portugalci su zauzeli glavnu luku, Muscat i držali je do dolaska Osmanlija 1659. Turci su istjerani 1741. kad je Ahmed ibn Said osnovao sadašnju vladarsku dinastiju.

U početku 19. stoljeća, Oman je izrastao u značajnu regionalnu silu s posjedima u Beludžistanu i Zanzibaru. Od 1891. do 1971. bio je britanski protektorat. Godinu dana prije odlaska Britanaca današnji je sultan zbacio svog oca, Saida ibn Taimura, nakon čega je započeo modernizaciju zemlje, a 1996. i ograničenu demokratizaciju.

Stanovništvo

Beduinska obitelj u Omanu

Islam je najzastupljenija religija. Oman je jedina islamska zemlja u kojoj dominira Ibadi Islam, različit od sunitskog i šijitskog.

Arapski odnosno njegov lokalni dijalekt je jezik većine stanovništva. Uz arapski, u širokoj je upotrebi i belučki jezik iz iranske porodice jezika. Velik broj stanovnika su strani državljani na radu u industriji nafte. 43% stanovništva mlađe je od 15 godina, dok oko 50% stanovništva države živi u glavnom gradu Muscatu. Oman ima multietničko stanovništvo koje je rezultat imperijalne prošlosti.

Gospodarstvo

Omansko gospodarstvo ovisno je o izvozu sirove nafte. Prihodi od prodaje nafte omogućili su izgradnju infrastrukture i poboljšanje socijalnog standarda nekoć siromašne i zaostale zemlje. BDP je u 2003. bio 13.100 USD po glavi stanovnika, mjereno po PPP-u.

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Oman
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Oman
Wječnik ima rječničku natuknicu Oman
Nedovršeni članak Oman koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.