Špiljski medvjed: razlika između inačica
trebamo izvore + corr. |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Taksokvir |
|||
{{izvor}} |
|||
| boja = pink |
|||
| naziv = Špiljski medvjed |
| naziv = Špiljski medvjed |
||
| status = {{StatusPrapovijesni}} |
| status = {{StatusPrapovijesni}} |
||
| raspon fosila = srednji do kasni [[pleistocen]] (prije 250.000 do 24.000 godina) |
|||
| slika = Ursus-spelaeus Höhlenbär.jpg |
| slika = Ursus-spelaeus Höhlenbär.jpg |
||
| slika_širina = 240px |
| slika_širina = 240px |
||
Redak 14: | Redak 15: | ||
| species = '''''U. spelaeus''''' |
| species = '''''U. spelaeus''''' |
||
| dvoimeno = ''Ursus spelaeus'' |
| dvoimeno = ''Ursus spelaeus'' |
||
| dvoimeno_autorstvo = Rosenmüller, [[1794]] |
| dvoimeno_autorstvo = [[Johann Christian Rosenmüller|Rosenmüller]], [[1794.]] |
||
}} |
}} |
||
'''Špiljski medvjed''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Ursus spelaeus'') je izumro na vrhuncu posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] prije oko 24 tisuće godina. Svi su se medvjedi razvili od zajedničkog pretka prije oko 25 milijuna godina, no svojom veličinom i vanjskim izgledom vrste su se prilagodile okolišu. |
'''Špiljski medvjed''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Ursus spelaeus'') je izumro na vrhuncu posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] prije oko 24 tisuće godina. Svi su se medvjedi razvili od zajedničkog pretka prije oko 25 milijuna godina, no svojom veličinom i vanjskim izgledom vrste su se prilagodile okolišu. Zajednički predak špiljskog i smeđeg medvjeda vjerojatno je živio prije 1,2 do 1,4 milijuna godina.<ref name=Loreille2001>{{Cite journal |author=Loreille, O. |title=Ancient DNA analysis reveals divergence of the cave bear, ''Ursus spelaeus'', and brown bear, ''Ursus arctos'', lineages |year=2001 |journal=Current Biology |volume=11 |issue=3 |pages=200–203 |doi=10.1016/S0960-9822(01)00046-X |pmid=11231157 |display-authors=etal}}</ref> Uspravljen dosezao je gotovo tri metra. Težio je između 400 i 700 kg. Imao je golemu glavu sa masivnim zubima. [[Špiljski crteži]] pokazuju da je imao kratke uši i svinjoliko lice. Prednje noge su mu bile goleme, sa velikim šapama i kandžama kao [[grizli]]ji. Mužjaci su bili dvostruko veći od ženki. Bio je suvremenik paleolitskih lovaca iz starijeg kamenog doba s kojima je dijelio isto stanište i borio se za iste nastambe — spilje. A bio je i plijen tih istih lovaca. Lovci su medvjeđe meso koristili za prehranu, a kožu za odjeću. [[Neandertalci]] su možda imali "[[kult medvjeda]]", sakupljali su njihove kosti i od njih gradili svetišta u pećinama. |
||
Špiljski medvjed je naseljavao zapadnu Europu, a srodna vrsta ''[[Ursus ingressus]]'' istočnu Europu. |
|||
== Prehrana == |
== Prehrana == |
||
[[Datoteka:Ours des carvernes - Crâne.jpg|mini|lijevo|<center>Lubanja spiljskog medvjeda</center>]] |
[[Datoteka:Ours des carvernes - Crâne.jpg|mini|lijevo|<center>Lubanja spiljskog medvjeda</center>]] |
||
Njegovi zubi indiciraju da je većinom bio [[Vegetarijanstvo|vegeterijanac]]- čak više nego [[smeđi medvjed]]. Iskopavao je korjenje, jeo bobice itd. Možda je otkopavao podzemne životinje poput svizsca. |
|||
== |
== Izumiranje == |
||
Špiljski medvjed je nestajao kako se populacija [[smeđi medvjed|smeđeg medvjeda]] povećavala u kasnom [[ |
Špiljski medvjed je nestajao kako se populacija [[smeđi medvjed|smeđeg medvjeda]] povećavala u kasnom [[pleistocen]]u. To je vjerojatno zbog klimatskih promjena. Špiljski medvjedi su prvo nestali iz [[Velika Britanija (otok)|Britanije]] prije oko 100 000 godina i zadnji puta su zabilježeni prema iskopima u Zapadnoj Europi (Francuski [[Pireneji]], Španjolska, Italija) prije 18,720 godina. |
||
== Špiljski medvjed u Hrvatskoj == |
== Špiljski medvjed u Hrvatskoj == |
||
U Hrvatskoj postoje brojna nalazišta ostataka Špiljskih medvjeda i stalno se pronalaze. Samo da nabrojimo neka: [[Močiljska špilja]] oko Dubrovnika, u Krapini, špilja u Matulji, na Biokovu (iznad Brela Gornjih)... Jedina čeitri cjelovita kostura špiljskog medvjeda nađena su u Jami Čampari na creskoj Tramuntani (sjeverni dio [[Cres|otoka Cresa]]). Na [[Rijeka|riječkom]] području ostaci spiljskog medvjeda nalaze se u Volarovoj spilji pokraj Rijeke, Biserujki na [[Krk]]u i u [[Dramalj|Dramlju]] u jami Vrtare male. |
|||
Jedina četiri cjelovita kostura špiljskoga medvjeda nađena su u jami Čampari na creskoj Tramuntani, sjevernom dijelu otoka [[Cres|Cresa]]. Od ostalih nalazišta u Hrvatskoj, najpoznatija su [[Močiljska špilja]] kod [[Dubrovnik|Dubrovnika]], [[Biokovo]] iznad [[Gornja Brela|Gornjih Brela]], špilja [[Vranjača (špilja)|Vranjača]] pokraj Splita, Volarova špilja kod Rijeke, [[Biserujka]] na [[Krk]]u, špilja kod Matulja, jama [[Vrtare male (jama)|Vrtare male]] kod [[Dramalj|Dramlja]], Krapina itd. |
|||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
{{WProjekti |
|||
{{Wikivrste|Ursus spelaeus}} |
|||
|commonscat = Ursus spelaeus |
|||
|wikivrste = Ursus spelaeus |
|||
}} |
|||
[[Kategorija:Medvjedi]] |
[[Kategorija:Medvjedi]] |
Inačica od 15. studenoga 2020. u 17:09
Špiljski medvjed | |
---|---|
Kostur špiljskog medvjeda | |
Status zaštite | |
Status zaštite: Prapovijesni | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Mammalia |
Red: | Carnivora |
Porodica: | Ursidae |
Rod: | Ursus |
Vrsta: | U. spelaeus |
Dvojno ime | |
Ursus spelaeus Rosenmüller, 1794. | |
Baze podataka | |
Špiljski medvjed (lat. Ursus spelaeus) je izumro na vrhuncu posljednjeg ledenog doba prije oko 24 tisuće godina. Svi su se medvjedi razvili od zajedničkog pretka prije oko 25 milijuna godina, no svojom veličinom i vanjskim izgledom vrste su se prilagodile okolišu. Zajednički predak špiljskog i smeđeg medvjeda vjerojatno je živio prije 1,2 do 1,4 milijuna godina.[1] Uspravljen dosezao je gotovo tri metra. Težio je između 400 i 700 kg. Imao je golemu glavu sa masivnim zubima. Špiljski crteži pokazuju da je imao kratke uši i svinjoliko lice. Prednje noge su mu bile goleme, sa velikim šapama i kandžama kao grizliji. Mužjaci su bili dvostruko veći od ženki. Bio je suvremenik paleolitskih lovaca iz starijeg kamenog doba s kojima je dijelio isto stanište i borio se za iste nastambe — spilje. A bio je i plijen tih istih lovaca. Lovci su medvjeđe meso koristili za prehranu, a kožu za odjeću. Neandertalci su možda imali "kult medvjeda", sakupljali su njihove kosti i od njih gradili svetišta u pećinama. Špiljski medvjed je naseljavao zapadnu Europu, a srodna vrsta Ursus ingressus istočnu Europu.
Prehrana
Njegovi zubi indiciraju da je većinom bio vegeterijanac- čak više nego smeđi medvjed. Iskopavao je korjenje, jeo bobice itd. Možda je otkopavao podzemne životinje poput svizsca.
Izumiranje
Špiljski medvjed je nestajao kako se populacija smeđeg medvjeda povećavala u kasnom pleistocenu. To je vjerojatno zbog klimatskih promjena. Špiljski medvjedi su prvo nestali iz Britanije prije oko 100 000 godina i zadnji puta su zabilježeni prema iskopima u Zapadnoj Europi (Francuski Pireneji, Španjolska, Italija) prije 18,720 godina.
Špiljski medvjed u Hrvatskoj
U Hrvatskoj postoje brojna nalazišta ostataka Špiljskih medvjeda i stalno se pronalaze. Samo da nabrojimo neka: Močiljska špilja oko Dubrovnika, u Krapini, špilja u Matulji, na Biokovu (iznad Brela Gornjih)... Jedina čeitri cjelovita kostura špiljskog medvjeda nađena su u Jami Čampari na creskoj Tramuntani (sjeverni dio otoka Cresa). Na riječkom području ostaci spiljskog medvjeda nalaze se u Volarovoj spilji pokraj Rijeke, Biserujki na Krku i u Dramlju u jami Vrtare male.
Vanjske poveznice
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Ursus spelaeus | |
Wikivrste imaju podatke o taksonu Ursus spelaeus |
- ↑ Loreille, O.; i dr. 2001. Ancient DNA analysis reveals divergence of the cave bear, Ursus spelaeus, and brown bear, Ursus arctos, lineages. Current Biology. 11 (3): 200–203. doi:10.1016/S0960-9822(01)00046-X. PMID 11231157