Špiljski medvjed: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
kad se vraća staro stanje, pristojno bi barem bilo obrazložiti (WP:OWN); dobar pravopis zamijenjen je lošim: treba "s" umjesto "sa", korijen-korijenje, svizac-svisci, vegetarijanci su ljudi (kao na wikilinku), indiciraju=ukazuju, etc. Piše li sve što je u članku u samo jednom izvoru?
Redak 17: Redak 17:
| dvoimeno_autorstvo = [[Johann Christian Rosenmüller|Rosenmüller]], [[1794.]]
| dvoimeno_autorstvo = [[Johann Christian Rosenmüller|Rosenmüller]], [[1794.]]
}}
}}
'''Špiljski medvjed''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Ursus spelaeus'') je izumro na vrhuncu posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] prije oko 24 tisuće godina. Svi su se medvjedi razvili od zajedničkog pretka prije oko 25 milijuna godina, no svojom veličinom i vanjskim izgledom vrste su se prilagodile okolišu. Zajednički predak špiljskog i smeđeg medvjeda vjerojatno je živio prije 1,2 do 1,4 milijuna godina.<ref name=Loreille2001>{{Cite journal |author=Loreille, O. |title=Ancient DNA analysis reveals divergence of the cave bear, ''Ursus spelaeus'', and brown bear, ''Ursus arctos'', lineages |year=2001 |journal=Current Biology |volume=11 |issue=3 |pages=200–203 |doi=10.1016/S0960-9822(01)00046-X |pmid=11231157 |display-authors=etal}}</ref> Uspravljen dosezao je gotovo tri metra. Težio je između 400 i 700 kg. Imao je golemu glavu sa masivnim zubima. [[Špiljski crteži]] pokazuju da je imao kratke uši i svinjoliko lice. Prednje noge su mu bile goleme, sa velikim šapama i kandžama kao [[grizli]]ji. Mužjaci su bili dvostruko veći od ženki. Bio je suvremenik paleolitskih lovaca iz starijeg kamenog doba s kojima je dijelio isto stanište i borio se za iste nastambe — spilje. A bio je i plijen tih istih lovaca. Lovci su medvjeđe meso koristili za prehranu, a kožu za odjeću. [[Neandertalci]] su možda imali "[[kult medvjeda]]", sakupljali su njihove kosti i od njih gradili svetišta u pećinama.
'''Špiljski medvjed''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Ursus spelaeus'') je izumro na vrhuncu posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] prije oko 24 tisuće godina. Svi su se medvjedi razvili od zajedničkog pretka prije oko 25 milijuna godina, no svojom veličinom i vanjskim izgledom vrste su se prilagodile okolišu. Zajednički predak špiljskog i smeđeg medvjeda vjerojatno je živio prije 1,2 do 1,4 milijuna godina.<ref name=Loreille2001>{{Cite journal |author=Loreille, O. |title=Ancient DNA analysis reveals divergence of the cave bear, ''Ursus spelaeus'', and brown bear, ''Ursus arctos'', lineages |year=2001 |journal=Current Biology |volume=11 |issue=3 |pages=200–203 |doi=10.1016/S0960-9822(01)00046-X |pmid=11231157 |display-authors=etal}}</ref> Uspravljen, dosezao je gotovo tri metra. Težio je između 400 i 700 kg. Imao je golemu glavu s masivnim zubima. [[Špiljski crteži]] pokazuju da je imao kratke uši i svinjoliko lice. Prednje noge su mu bile goleme, s velikim šapama i kandžama kao u [[grizli|grizlija]]. Mužjaci su bili dvostruko veći od ženki. Bio je suvremenik paleolitskih lovaca iz starijeg kamenog doba s kojima je dijelio isto stanište i borio se za iste nastambe — špilje. Bio je i plijen tih lovaca koji su medvjeđe meso koristili za prehranu, a kožu za odjeću. [[Neandertalci]] su možda imali "[[kult medvjeda]]", sakupljali su njihove kosti i od njih gradili svetišta u pećinama.{{Potrebna verifikacija}} Špiljski medvjed je naseljavao zapadnu Europu, a srodna vrsta ''[[Ursus ingressus]]'' istočnu Europu.
Špiljski medvjed je naseljavao zapadnu Europu, a srodna vrsta ''[[Ursus ingressus]]'' istočnu Europu.


== Prehrana ==
== Prehrana ==
[[Datoteka:Ours des carvernes - Crâne.jpg|mini|lijevo|<center>Lubanja spiljskog medvjeda</center>]]
[[Datoteka:Ours des carvernes - Crâne.jpg|mini|lijevo|<center>Lubanja spiljskog medvjeda</center>]]
Njegovi zubi indiciraju da je većinom bio [[Vegetarijanstvo|vegeterijanac]]- čak više nego [[smeđi medvjed]]. Iskopavao je korjenje, jeo bobice itd. Možda je otkopavao podzemne životinje poput svizsca.
Zubi špiljskog medvjeda ukazuju na to da je većinom bio [[biljojed]], čak više nego [[smeđi medvjed]]. Iskopavao je korijenje, jeo bobice, a moguće i da je otkopavao podzemne životinje poput [[Svisci|svizaca]].


== Izumiranje ==
== Izumiranje ==
Redak 36: Redak 35:
}}
}}


== Izvori ==
[[Kategorija:Medvjedi]]
[[Kategorija:Medvjedi]]
[[Kategorija:Prapovijesni medvjedi]]
[[Kategorija:Prapovijesni medvjedi]]

Inačica od 15. studenoga 2020. u 20:30

Špiljski medvjed
Kostur špiljskog medvjeda
Status zaštite
Status zaštite: Prapovijesni
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Mammalia
Red:Carnivora
Porodica:Ursidae
Rod:Ursus
Vrsta:U. spelaeus
Dvojno ime
Ursus spelaeus
Rosenmüller, 1794.
Baze podataka

Špiljski medvjed (lat. Ursus spelaeus) je izumro na vrhuncu posljednjeg ledenog doba prije oko 24 tisuće godina. Svi su se medvjedi razvili od zajedničkog pretka prije oko 25 milijuna godina, no svojom veličinom i vanjskim izgledom vrste su se prilagodile okolišu. Zajednički predak špiljskog i smeđeg medvjeda vjerojatno je živio prije 1,2 do 1,4 milijuna godina.[1] Uspravljen, dosezao je gotovo tri metra. Težio je između 400 i 700 kg. Imao je golemu glavu s masivnim zubima. Špiljski crteži pokazuju da je imao kratke uši i svinjoliko lice. Prednje noge su mu bile goleme, s velikim šapama i kandžama kao u grizlija. Mužjaci su bili dvostruko veći od ženki. Bio je suvremenik paleolitskih lovaca iz starijeg kamenog doba s kojima je dijelio isto stanište i borio se za iste nastambe — špilje. Bio je i plijen tih lovaca koji su medvjeđe meso koristili za prehranu, a kožu za odjeću. Neandertalci su možda imali "kult medvjeda", sakupljali su njihove kosti i od njih gradili svetišta u pećinama.Predložak:Potrebna verifikacija Špiljski medvjed je naseljavao zapadnu Europu, a srodna vrsta Ursus ingressus istočnu Europu.

Prehrana

Lubanja spiljskog medvjeda

Zubi špiljskog medvjeda ukazuju na to da je većinom bio biljojed, čak više nego smeđi medvjed. Iskopavao je korijenje, jeo bobice, a moguće i da je otkopavao podzemne životinje poput svizaca.

Izumiranje

Špiljski medvjed je nestajao kako se populacija smeđeg medvjeda povećavala u kasnom pleistocenu. To je vjerojatno zbog klimatskih promjena. Špiljski medvjedi su prvo nestali iz Britanije prije oko 100 000 godina i zadnji puta su zabilježeni prema iskopima u Zapadnoj Europi (Francuski Pireneji, Španjolska, Italija) prije 18,720 godina.

Špiljski medvjed u Hrvatskoj

U Hrvatskoj postoje brojna nalazišta ostataka Špiljskih medvjeda i stalno se pronalaze. Samo da nabrojimo neka: Močiljska špilja oko Dubrovnika, u Krapini, špilja u Matulji, na Biokovu (iznad Brela Gornjih)... Jedina čeitri cjelovita kostura špiljskog medvjeda nađena su u Jami Čampari na creskoj Tramuntani (sjeverni dio otoka Cresa). Na riječkom području ostaci spiljskog medvjeda nalaze se u Volarovoj spilji pokraj Rijeke, Biserujki na Krku i u Dramlju u jami Vrtare male.

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Ursus spelaeus
Wikivrste imaju podatke o taksonu Ursus spelaeus

Izvori

  1. Loreille, O.; i dr. 2001. Ancient DNA analysis reveals divergence of the cave bear, Ursus spelaeus, and brown bear, Ursus arctos, lineages. Current Biology. 11 (3): 200–203. doi:10.1016/S0960-9822(01)00046-X. PMID 11231157